Nakon što su davne 1993. godine tadašnji gradonačelnik Rijeke Slavko Linić i direktor Tržnica Rijeka Ivan Franolić potpisali ugovor o korištenju, a nakon toga Linić je s tom tvrtkom i sa Zoranom Lušticom potpisao Ugovor o koncesiji nad riječkom tržnicom, priča je dobila 2010. godine, 17 godina poslije, i epilog u vidu kaznene prijave protiv riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela, pročelnice Odjela gradske uprave za komunalni sustav Irene Miličević, nekadašnjeg direktora Tržnica Rijeka Zorana Franolića i nekadašnjeg prvog čovjeka riječkog komunalnog sustava Vladimira Bizjaka zbog počinjenja niza kaznenih djela.

Podizanje kaznene prijave u nekoliko je navrata bila gotova stvar, ali od toga se odustajalo.

Zahvaljujući odugovlačenju, nekadašnji riječki gradonačelnik Slavko Linić, kao ni Ivan Franolić, alfa i omega tržnica Rijeka, ni na koji način neće odgovarati jer je njihova možebitna odgovornost otišla u zastaru.

Priča o štetnosti prvoga koncesijskog ugovora riječkim Korzom, gradskom vijećnicom i političkim kuloarima pronosila se već od 90-ih godina prošlog stoljeća.

Policija je počela predmet obrađivati na temelju kaznene prijave iz 2005. godine. U studenome 2007. godine, uoči parlamentarnih izbora, potvrđeno nam je da je kriminalistička policija ušla na Korzo 16.

Tadašnji načelnik Policijske uprave primorsko-goranske Oliver Grbić naveo je da policija provodi izvide sukladno Zakonu o kaznenom postupku, a po izravnom zahtjevu i pod neposrednom koordinacijom Županijskog državnog odvjetnika u Rijeci.

»Izvidima je obuhvaćena zakonitost poslovanja odgovornih osoba, odnosno ukupnost radnji, činidbi i ugovornih obveza između spomenuta dva pravna subjekta. U tijeku je prikupljanje i analiza relevantne poslovne dokumentacije, rezultati koje će se u sklopu odgovarajućeg izvješća dostaviti na ocjenu Županijskom državnom odvjetniku«, naveo je u studenom 2007. godine Grbić.

Županijski državni odvjetnik Doris Hrast pojasnio je prije dvije i pol godine da se izvidi provode na na osnovi anonimne prijave, ali i na osnovi pisanja medija.

Afera oko Tržnica Rijeka aktualizirana je 2001. godine u kampanji za lokalne izbore, a aktualizirao ju je Vladimir Bebić.

Najspornije u cijeloj priči, osim političke pozadine jer je čelnik tvrtke SDP-ovac Ivan Franolić bio tada i te kako blizak SDP-ovcu Damiru Vrhovniku, to što su Tržnice Rijeka dobile koncesiju na temelju sudske nagodbe, a ne na javnom natječaju.

Inače privatna tvrtka Tržnice Rijeka je nastala pretvorbom tadašnjeg društvenog poduzeća Gradske tržnice. Politička opozicija je upozoravala da je pravilo da su tržnice komunalno poduzeće preko kojeg grad može voditi socijalnu politiku kako bi se zaštitio standard građana. Grad kao vlasnik nižom cijenom za najam štandova može stimulirati proizvodnju poljoprivrednih proizvoda u zaleđu grada.

Sudska nagodba je sklopljena 3. srpnja 1992. godine.

U točki 3. nagodbe grad se obavezuje da će vođenje i iskorištavanje objekata povjeriti Tržnicama Rijeka na temelju ugovora o koncesiji, a do zaključenja ugovora objekti će se koristiti na dotadašnji način. Upozoravano je da nije riječ o zakupu, već o ugovoru o upotrebi i gospodarenju, i u preambuli ugovora stranke se pozivaju na točku 3. sudske nagodbe kako se ne bi išlo na javni natječaj.

Od nagodbe do potpisivanja ugovora je prošlo godinu i pol dana, a u međuvremenu je društveno poduzeće postalo privatna tvrtka.

Pojedini gradski vijećnici su pokušali izračunati koliko gubi gradski proračun zbog, za njih, nepovoljnog posla za Grad Rijeku.

Naime, ukupna kvadratura paviljona iznosi 2.824 metra kvadratna i za to su Tržnice plaćale dvije marke po kvadratu. To je 5.649 maraka mjesečno. Tržnice su te prostore iznajmljivale za cijenu koja je znala iznositi i 100 maraka po kvadratu. Tadašnja vijećnica Trećeg bloka Nevenka Licul-Nedoh je izračunala da je na taj način gradski proračun tijekom deset godina oštećen za šest milijuna maraka.

Da je ugovor s Tržnicama Rijeka na neki način bio nepovoljan za gradski proračun, potvrdio je i javni natječaj za novu koncesiju koji je proveden tijekom 2007 godine.

Naime, nakon što je ponovno koncesiju dobila tvrtka Tržnice Rijeka na sjednici Poglavarstva je konstatirano da su financijske obveze budućeg koncesionara plaćanje sedam posto iznosa godišnjeg prihoda i 100 posto amortizacije.

Na taj način će gradski prihodi biti veći za 30 do 40 posto. Kada se to prevede na iznose u kunama, gradski proračun će dobiti gotovo pola milijuna kuna godišnje više od koncesijske naknade.

Te 2007. godine Obersnel je kazao da on nije potpisnik prvoga ugovora, a Linić jetada ocijenio da je riječ o političkom podmetanju u režiji Ive Sanadera, a u funkciji parlamentarnih izbora.

Damir CUPAĆ

Obersnel na http://www.rijekadanas.com/    : Neću dopustiti blacenje Grada, suradnika i sebe

objavljeno 03.03.2010.  Novi List