Odrazi provedbe Strateškog plana razvoja HP- Hrvatske pošte d.d. do 2013.
godine i restrukturiranja na uspješnost poslovanja Društva

Od razdvajanja HPT-a na poštu i telekomunikacije 1999.godine, pa do konca 2007. godine Hrvatska pošta je poslovala s niskom ekonomičnošću s malim dobicima ili gubicima na tzv. „pozitivnoj nuli“. Početkom 2008.godine tvrtka je zapošljavala 12.226 djelatnika, bila je u potpunosti likvidna, bez ikakvih kreditnih ili drugih obveza i sa 71 milijunom kuna oročenog nenamjenskog kunskog depozita.

Unatoč tomu, zbog neadekvatne decentralizirane organizacije po županijskom principu, viška zaposlenih, sve većih gubitaka u osnovnoj djelatnosti, nepostojanja jasne strategije razvoja i nadolazeće liberalizacije tržišta poštanskih usluga Hrvatska pošta bila je u tom trenutku zrela za temeljito restrukturiranje i preispitivanje daljnjih pravaca razvoja.

Dolaskom Roberta Jukića na čelo Uprave Hrvatske pošte u lipnju 2008. godine taj proces je pokrenut. Koncem rujna iste godine donesen je Strateški plan razvoja HP- Hrvatske pošte d.d. do 2013. godine i započeto je restrukturiranje u smislu postavljanja nove divizijske organizacijske strukture i smanjenja broja zaposlenih.

Provođenjem Strateškog plana razvoja i restrukturiranja u (daljnjem tekstu restrukturiranje) Hrvatska pošta željela je prije svega, ne zanemarujući ostale planirane ciljeve, povećati broj usluga, povećati prihode, smanjiti rashode i poslovati na razini profitabilnosti poštanskih operatera u Europskoj uniji s 3% do 5% neto profitabilnosti

Ne analizirajući opravdanost i efekte pojedinih mjera u procesu restrukturiranja, od kojih mnoge neopravdano nisu provedene (hibridna pošta, razdvajanje računovodstva univerzalnih od ostalih usluga itd ) ili nisu poput izgradnje logističkog centra, kupnje City Expresa, uvođenja novog poslovnog sustava itd provedene zbog nerealnih želja bez ikakvog financijskog pokrića, u nastavku se prikazuju odrazi ukupno provedenih mjera na osnovne kategorije uspješnosti poslovanja i financijskog položaja Hrvatske pošte.
U analizi su uspoređene 2007. godina, kao godina prije početka restrukturiranja sa razdobljem 2008. do 2012. godine kada je restrukturiranje provođeno i 2012. završeno. Iste godine s mjesta predsjednika Uprave smijenjen je Robert Jukić.

1. Ostvarenje usluga

U razdoblju 2007. do 2012. godina Hrvatska pošta bilježi konstantan pad broja usluga. U 2012. godini ostvareno je 367.909.525 usluga što predstavlja pad od 22,9% u odnosu na 477.202.000 ostvarenih usluga u 2007.godini. Još je drastičniji pad poštanskih usluga koje su činile u prosjeku oko 71% ukupnih usluga. U 2012. godini ostvareno je 237.481.165 poštanskih usluga što u odnosu na 376.466.000 usluga ostvarenih u 2007. godini predstavlja pad od 36.92%. Ukupan pad broja usluga bio bi i veći da nije djelomično kompenziran rastom ostalih usluga (2007. godine 100.736.000 ostalih usluga a 2012. godine 130.428.360 – rast 29,48%).

Na konstantan pad broja usluga najviše je utjecala politika cijena i neodobravanje popusta najvećim kupcima. Početkom 2009. godine uvedena je stopa mase pismovnih pošiljaka do 50 grama po cijeni od 3,50 kuna kojom su sve pismovne pošiljke po dotadašnjoj stopi od 20 grama ( čine 90 % prometa svih pismovnih pošiljaka) poskupjele za 50 %. Također su ukinuti rabati koji su kod najvećih kupaca znali iznositi i do 30 % .Ove mjere uzrokovale su odlazak nekih velikih kupaca (Hrvatski telekom, poslovne banke Zagrebački holding, Diners i drugi) konkurenciji koja ima niže cijene usluga, a i dalje negativno utječu na zadržavanje starih kupaca i privlaćenje novih.

Na pad broja usluga manjim dijelom je utjecala i gospodarska kriza koja vremenski koincidira sa razdobljem restrukturiranja, ali nije značajnije utjecala na sadašnje stanje u ostvarenju usluga.

2. Ukupni prihodi

Premda je u promatranom razdoblju Hrvatska pošta bilježila konstantan pad broja ostvarenih usluga, ukupni prihodi su nakon velikog pada u 2008. godini za 6,18% u odnosu na prethodnu godinu u 2009. godine značajno porasli. U odnosu na 2007. godinu kada su iznosili 1.654.387.913 kuna porasli su u 2009. godini na 1.695.038.673 kune što predstavlja porast od 2,46%. Posljedica je to prije spomenutih odluka o povećanju cijena i ukidanju rabata kojim su kratkoročno povećani prihodi.

Previsoke cijene i izostanak bilo kakvih popusta dugoročno su veoma negativno djelovale na broj usluga kako je to objašnjeno u točki 1. Ostvarenje usluga pa time i na ukupne prihode Hrvatske pošte. U 2010. i 2011. godini ukupni prihodi konstantno padaju da bi 2012. godine taj pad bio već toliko drastičan da su ostvareni prihodi u iznosu 1.622.995.204 kune i za 1,90% niži u odnosu na ukupne prihode 2007. godine tj. prije povećanja cijena i provedbe restrukturiranja.

3. Ukupni rashodi

U promatranom razdoblju ukupni rashodi su u 2008. u iznosu od 1.808.142.593 kuna i 2009. u iznosu od 1.943.500.431 kuna značajno porasli u odnosu na 2007. godinu kada su iznosili 1.707.960.570 kuna. Glavni razlog rasta rashoda bili su troškovi stimulativnih otpremnina radnika koji su otišli iz HP-a, kao i gubici Hrvatske poštanske banke kao pridruženog društva u kojem Hrvatska pošta ima značajan utjecaj.

U 2010., 2011. i 2012. godini ukupni rashodi su znatno smanjeni . U 2012. godini kada su iznosili 1.630.301.130 kuna bilježe pad od 4,55% u odnosu na 2007. godinu.

Najvažniji čimbenik smanjenja ukupnih rashoda bilo je smanjenje troškova osoblja zbog odlaska preko 2.000 radnika iz HP-a uz stimulativnu otpremninu. Troškovi osoblja čine cca 67% ukupnih rashoda Društva.

U promatranom razdoblju broj zaposlenih značajno se smanjio. U 2007. godini bilo je 12.226 zaposlenih dok je u lipnju 2012 taj broj smanjen na 10.584 zaposlenika što predstavlja smanjenje od 13,43%

U odnosu na 2007. godinu kada su iznosili 1.183.084.406 kuna, u 2008. i 2009 . godini troškovi osoblja veoma su porasli zbog već spomenutih troškova stimulativnih otpremnina . U 2010., 2011. i 2012. godini troškovi osoblja zbog manjeg broja zaposlenih su znatno smanjeni. U 2012. ti su troškovi iznosili 1.077. 633.490 kuna i niži su za 8,91% u odnosu na 2007. godinu prije restrukturiranja.

Usporedbom broja zaposlenih i i troškova osoblja uočava se očiti nesrazmjer između smanjenja broja radnika od 13,43% i smanjenja troškova osoblja od 8,91% u 2012. godini u odnosu na 2007. godinu. Troškovi osoblja u 2012. godini (kada nisu isplaćene božićnice i kada je smanjen doprinos za zdravstvo) u odnosu na broj zaposlenih veći su za cca 53 milijuna kuna.
U razdoblju 2008. do 2010. godine u HP-u je otpušteno cca 2000 radnika ali je u istom razdoblju primljeno više stotina novih radnika. Novom organizacijom i sistematizacijom uveden je čitav niz novih radnih mjesta: izvršnih direktora divizija,izvršnih direktora sektora,izvršnih direktora ureda u Upravi, izvršnih direktora Uprave, potpredsjednika pošte, savjetnika predsjednika Uprave, direktora službi, pomoćnika direktora, eksperata i savjetnika i ta mjesta bez provedenih javnih natječaja popunili su novi radnici s tajnim menađerskim plaćama koje su ekstremno visoke s obzirom na rezultate poslovanja Hrvatske pošte. Očito je da su uštede na plaćama radnika koji su otišli, korištene za plaće novozaposlenog menadžmenta a da se uopće nije vodilo računa da se tim uštedama prije svega trebala financirati isplata dospjelih obveznica u 2012. godini. Samo bi se jednom detaljnom analizom po svakoj godini promatranog razdoblja moglo utvrditi koliko su trebali biti smanjeni troškovi osoblja( pa time i ukupni rashodi) nastali otpuštanjem radnika , a koliko su povećani primitkom novih radnika i povećanjem plaća menadžmentu.

Isto tako bi se jednom detaljnom analizom moglo utvrditi kolike su neracionalnosti prisutne u poslovanju teretile ukupne rahode promatranog razdoblja i da li su opravdani milijunski troškovi sajmova, promocije i reklame, intelektualnih usluga , odvjetničkih usluga itd .

4. Rezultati poslovanja

U razdoblju 2007. do 2012. godine Hrvatska pošta je samo 2010. i 2011. godine poslovala s malom dobit,i dok je sve ostale godine poslovala s velikim gubicima nastalim prije svega u 2008. i 2009. godini zbog visokih troškova stimulativnih otpremnina i gubitaka HPB- a kao pridruženog društva. Uložena sredstva za zbrinjavanje viška radnika nisu polučili pozitivne rezultate koji bi anulirali nastale gubitke. Kumulirani gubitak nastao u razdoblju restrukturiranja od 2008. do 2012. godine iznosi 422.594.344 kune i za taj iznos je umanjena neto knjigovodstvena vrijednost Društva.

Veliki kumulirani gubitak, kao i činjenica da je u 2012. godini na kraju procesa restrukturiranja ostvaren gubitak od 8.981.146 kuna (bio bi i veći da nije obustavljena isplata božičnica) ukazuju da jedan od glavnih ciljeva restrukturiranja, poslovati na razini profitabilnosti poštanskih operatera u Europskoj uniji s 3% do 5% neto profitabilnosti uopće nije ostvaren.

5. Dugoročne obveze

Ako se izuzmu obveze za prodane stanove prema državi, koje su zasada konstantne u cijelom promatranom razdoblju, Hrvatska pošta 2007. godine uopće nije bila dugoročno zadužena. Štoviše, kako je to uvodno rečeno, imala je oročen kunski depozit od 71 milijun kuna.

U razdoblju restrukturiranja, Hrvatska pošta prvo je izdala obveznice u iznosu 302,7 milijuna kuna, kojim su uglavnom financirane stimulativne otpremnine. Kako o njihovom dospijeću 1. srpnja 2012 nije imala novčanih sredstava za njihovu isplatu, zadužila se je ponovnim izdavanjem obveznica u vrijednosti 400.000.000. kuna kojim su reprogramirane obveze po ranijim obveznicama do svibnja 2015.godine i osigurana sredstva za ulaganja u opremu.

Osim 400 milijuna dugoročnih obveza, polugodišnje kamate po stopi od 7,75% kratkoročno godišnje opterećuju poslovanje još za cca 31 milijun kuna. S obzirom na poslovne rezultate koje ostvaruje, proizlazi da je Hrvatska pošta veoma zadužena i da je upitna mogučnost podmirenja ovih dugoročnih obveza o njihovom dospijeću

6. Zaključak

Iz svega navedenog može se zaključiti da Hrvatska pošta provedbom Strateškog plana razvoja HP- Hrvatske pošte d.d. do 2013. i restrukturiranja, te unatoč velikim novčanim ulaganjima i dovođenju golemog broja novozaposlenih menadžera, nije polučila gotovo nikakve pozitivne rezultate.koji bi se odrazili na bolju uspješnost i financijski položaj Društva.

Broj usluga je drastično pao, prihodi također padaju, rashodi nisu dovoljno smanjeni, rezultat petogodišnjeg poslovanja je kumulirani gubitak od 422 milijuna kuna za koji iznos je smanjena neto knjigovodstvena vrijednost Društva, a dugoročne obveze enormno su porasle na 400 milijuna kuna.

Stanje nakon provedbe restrukturiranja može se ocijeniti gorim, nego što je bilo 2007. godine prije restrukturiranja. Povijesno gledano Hrvatska pošta nije nikada bila nestabilnija i na nižim granama nego danas, za što je odgovorna Uprava.

Zbog ovakvog stanja u kome se Hrvatska pošta nalazi, nova Uprava je najavila daljnje otpuštanje 1.200 radnika. Od pukog otpuštanje radnika koji će u ovoj gospodarskoj situaciji uglavnom pasti na teret države ( mirovinski zavod i zavod za zapošljavanje) dugoročno neće biti koristi, ako se ne otklone uzroci koji su doveli do ovakvog stanja. To su prije svega , nekonkurentne cijene i izostanak popusta velikim kupcima, prevelik broj raznih i nepotrebnih „menadžera“ dovedenih po tko zna kojim kriterijima, previsoke plaće, pogotovo menadžerske, nesrazmjerne rezultatima poslovanja i izostanak kvalitetnih usluga s cijenama nižim od konkurencije.