savjest Aktivistički kutak

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?aktivisti=14&ekskluzivno-hazud-predlozila-ustavnom-sudu=  https://twitter.com/savjest_com?aktivisti=14&ekskluzivno-hazud-predlozila-ustavnom-sudu=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?aktivisti=14&ekskluzivno-hazud-predlozila-ustavnom-sudu=  http://savjest.com/savjest_rss.php?aktivisti=14&ekskluzivno-hazud-predlozila-ustavnom-sudu=

HAZUD – Hrvatska akademska zajednica Domovine i Dijaspore i Udruga Veronika Vere za zaštitu žrtava pravosuđa, obraćali su se više puta predsjedniku Hrvatske Ivi Josipoviću, ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću, ministru financija Slavku Liniću a po

Autor:

../aktivisti/autor.php?autor=2474&hazud

HAZUD
Grupa/udruga:
www.hazud.hr
Datum:
25.10.2014
Slika autor/izvor:
hazud.hr
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Na temelju takvih nezakonitih ugovora i akata  pokreću se ovršni postupci pred hrvatskim sudovima, deložiraju se građani, blokiraju im se žiro računi, otima se jedini dom i sva druga imovina.  Do danas nismo dočekali reakciju  državnih tijela zaštićenih za provedbu Zakona i zaštitu građana RH.

Potaknuti takvom direktnom povredom ljudskih prava,  pravnom i ustavnom nezaštićenošću građana Republike Hrvatske u kojoj paralelni sustav financiranja odnosno lihvarenja građana doslovno cvjeta, a ovršenike/blokirane građane  bacilo se na koljena, oduzelo im  se dostojanstvo, dom, pravo na život,   Hrvatska akademska zajednica Domovine i Dijaspore odlučila je predložiti  Ustavnom sudu  RH kao najvišem tijela u Hrvatskoj  zaduženom za zaštitu ustavnih prava građana – reakciju u skladu sa Zakonom i Ustavom RH i međunarodnim Konvencijama i Deklaracijom o pravima čovjeka, te ukidanje u cijelosti takvih nezakonitih akata, uz  HITNU  obustavu ovrha i deložacija koje su pokrenute  na temelju takvih nezakonitih akata, do donošenja  Odluke o ocjeni suglasnosti ovih akata sa Ustavom.  

Prikupljanje (otimanje)  vrijednih nekretnina na području RH postao je  glavni biznis stranih pravnih i fizičkih osoba koje iste stječu u ovršnim postupcima, kao ovrhovoditelji, temeljem nezakonitih i neustavnih ugovora o kreditu i javnobilježničkih akata. Takvim postupanjem  direktno se  rasprodaje hrvatsko blago i imovina hrvatskih građana, dok  stranci stječu  hrvatske  nekretnine  bez ikakvog poštovanje zakonom propisanih procedura.   Stoga su  Hrvatska akademska zajednica Domovine i Dijaspore – HAZUD i Royal Montagu d.o.o.,  u svrhu zaštite građana Republike Hrvatske, uz potporu mnogih drugih  Udruga  koje su HAZUD-u pružile potporu  pokrenule  pred Ustavnim sudom RH postupak ustavnosti takvih akata koji su izvan zakona  i Ustava RH. 

Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti općeg akta sa Ustavom RH i Zakonom predan je Ustavnom sudu dana 24. listopada 2014. godine. 

Prijedlogom se  predlaže provesti postupak ocjenjivanja suglasnosti sa Ustavom i Zakonom – Ugovora  o kreditima i javnobilježničkih  akata  sklopljenih  sa čak 42 pravne osobe iz Austrije, te sa pedesetak „investitora“, američkih državljana, sklopljenih  na području Republike Hrvatske, sklopljeni unatoč svim protivnim propisima u Republici Hrvatskoj, i unatoč tome što se takvi ugovori protive moralu i Ustavu RH.

Građanima Republike Hrvatske, nezakonitim  postupanjem javnih tijela, na temelju   ugovora i akata sklopljenih protivno moralu, zakonima i Ustavu RH,  u ovršnim  postupcima,  Rješenjima o dosudi oduzimaju se domovi i poslovni prostori  u korist stranih pravnih osoba, što je nedopustivo iz najmanje četiri  razloga; 

1)  jer Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00 i 73/00) u članku 356. stavak 1. određuje: “Strane fizičke i pravne osobe mogu, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati na temelju nasljeđivanja vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske”. U članku 356. stavak 2. navedenog Zakona propisano je: “Strane fizičke i pravne osobe mogu, ako zakonom nije drukčije određeno, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske, ako suglasnost za to dade ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravosuđa  Republike Hrvatske, ako zakonom nije drukčije određeno”. Sukladno članku 356. stavak 2. navedenog Zakona strana fizička ili pravna osoba koja želi steći pravo vlasništva na nekretnini u Republici Hrvatskoj temeljem pravnog posla “inter vivos” treba ishoditi prethodnu suglasnost koju je ovlašten dati Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske. S time u svezi stranka može pokrenuti postupak za dobivanje suglasnosti, osobno ili putem punomoćnika, podnošenjem zahtjeva na hrvatskom jeziku koji se dostavlja izravno Ministarstvu vanjskih poslova, Odjel za konzularne poslove, Medulićeva 34, 10000 Zagreb, (niti jedan sud u RH nije zatražio odobrenje nadležnog ministarstva za uknjižbu prava vlasništva stranih fizičkih i pravnih osoba koji se temelje na ovršnim postupcima) 

2) Sklopljeni Ugovori i javnobilježnički akti iako sklopljeni sa stranim pravnim osobama nemaju „nadovjeru“, Apostille, pa nisu „legalizirani“ na području RH da bi bile valjane isprave za pokretanje ovršnog postupka i uknjižbu prava vlasništva

3) Strane pravne osobe koje nemaju registrirano poslovanje na području Republike Hrvatske, ne podliježu, niti su podlijegali kontroli Hrvatske  narodne banke, HANFE, Ministarstva financija 

4) Ugovori koji nisu u okviru Zakona i Ustava nemaju pravnu snagu i ništavni su ex tunc, tj. od dana sklapanja (Ustav RH, Zakoni) a podredno s tim ništavne su i sve radnje načinjene u vezi s takvim ugovorima i javnobilježničkim aktima

U Prijedlogu podnešenom Ustavnom sudu RH – HAZUD i Royal Montagu d.o.o.  predlažu da Ustavni sud Republike Hrvatske kao najviše  tijelo u Hrvatskoj zaduženo za zaštitu prava građana i ustavnih vrednota, te za zaštitu zakonitosti,  pokrene postupak suglasnosti sa Ustavom RH – javnobilježničkih akata i Ugovora o kreditu sklopljenih sa zadrugama, kreditnim uredima, bankama i investitorima, koje su protivno Zakonu i Ustavu poslovale na području Republike Hrvatske u periodu od 1997. godine do 2012. godine, te da Ugovore o kreditu i javnobilježničke akte koji su sklopljeni protivno moralu, Zakonima, Ustavu RH i Konvencijama – ukine u cijelosti.

Predlagatelj predlaže Ustavnom sudu RH da  temeljem čl. 55. Zakona o ustavnom postupku,  do donošenja Odluke po ovom Prijedlogu za ocjenu suglasnosti donese Odluku kojom  kojom će se ovršni postupci i deložacije koje se provode pred ovršnim sudovima u Republici Hrvatskoj, temeljem ovih nezakonitih javnobilježničkih akata i ugovora, obustaviti do donošenja Odluke kojom se ocjenjuje suglasnost ovih akata sa Zakonom i Ustavom, a predložene akte – ugovore o kreditu i javnobilježnički solemnizirane akte – koji nisu usklađeni sa Zakonima i Ustavom – ukinuti u cijelosti. 

U nastavku pročitajte Prijedlog za ocjenu suglasnosti radi ukidanja nezakonitih ugovora o kreditima i javnobilježničkih akata  predan Ustavnom sudu RH, kojim se, ukoliko se  u Hrvatskoj poštuju Zakoni  i Ustav RH  imaju zaustaviti nezakonite ovrhe i deložacije  – u cijelosti.

 

HAZUD – Hrvatska akademska zajednica Domovine i Dijaspore

Josipa Predavca 60

10370 Dugo Selo 

OIB; 21637154059 

i

Royal Montagu d.o.o. 

USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE 

Trg sv. Marka 4 10000 Zagreb

 

PRIJEDLOG ZA POKRETANJE POSTUPKA

ZA OCJENU SUGLASNOSTI OPĆEG AKTA

SA USTAVOM I ZAKONOM

 

Na temelju članka 38. st. 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske  („Narodne novine“, broj 99/99., 29/02., 49/02) pročišćeni tekst)

 

I. PODACI O PODNOSITELJU PRIJEDLOGA:

HRVATSKA AKADEMSKA ZAJEDNICA DOMOVINE I DIJASPORE 

Josipa Predavca 60, 10370 Dugo Selo, OIB; 21637154059 

www.hazud.hr

i

Royal Montagu d.o.o., Sveti Duh 3/a, OIB; 477534465386, zastupan po Nenadu Koljaji

PODACI O OPĆEM AKTU ZA KOJI SE PREDLAŽE PROVESTI POSTUPAK OCJENJIVANJA SUKLADNOSTI SA USTAVOM I ZAKONOM:

-          Ugovori o kreditima sklopljeni sa;  Posojilnica bank Zila, Posojilnica Borovlje, Raiffeisenbank Bad Radkersburg-Klöch eGen, Raiffeisenbank Gnas eGen,  Raiffaisen Unterpremstätten eGen, Raiffeisenbank Burgenlande und Revisionsverband Registrierte genoss, Raiffeisenbank Arnoldstein eGen, Raiffeisenbank Bezirksbank Klagenfurt eGen, Raiffeisenbank Bleiburg eGen, Raiffaisenbank Deutschlandsberg eGen, Raiffeisenbank Ebendorf eGen, Raiffeisenbank Fehring – St. Anna um Aigen eGen, Raiffeisenbank Feldbach-Bad Gleichenberg eGen, Raiffeisenbank Fürstenfeld eGen, Raiffeisenbank Gamlitz eGen, Raiffeisenbank Graz-Straβgang eGen, Groβ St. Florian-Wettmannstätten eGen, Raiffeisenbank Halbenrain-Tieschen eGen, Raiffeisenbank Hatzendorf-Unterlamm eGen, Raiffeisenbank Heiligenkreuz-Kirchbach eGen, Raiffeisenbank Ilz eGen, Raiffeisenbank Lavamünd eGen, Raiffeisenbank Leibnitz eGen, Raiffeisenbank Lieboch-Stainz eGen, Raiffeisenbank Mittleres Raabtal eGen, Raiffaisenbank Nestelbach-Eggersdorf eGen, Raiffeisenbank Ossiacher See eGen, Raiffeisen Region St. Pölten eGen, Raiffeisenbank Riegersburg-Breitenfeld eGen, Raiffeisenbank St. Andrä-Wolfsberg eGen, Raiffeisenbank St. Georgen a.d. Stiefing eGen, Raiffeisenbank St. Paul im Lavanttal eGen, Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen, Raiffeisenbank Straβ-Spielfeld eGen, Raiffeisenbank Süd-Weststeiermark eGen, Raiffeisenbank Velden und Umgebung eGen, Raiffeisenbank Villach eGen, Raiffeisenbank Völkermarkt eGen, Raiffeisenbezirksbank Güssing eGen, Raiffeisenbezirksbank Jennersdorf eGen, Raiffeisenbezirksbank St. Veit a.d. Glan-Feldkirschen eGen, Zveza bank eGen i drugim kreditnim uredima bez dozvola Ministarstva financija   -    u cijelosti 

-          ovjereni i solemnizirani javnobilježnički akti o kreditima sklopljeni sa ovim stranim zadrugama i štedionicama i ovjereni  kod javnih bilježnika u Republici Hrvatskoj

Predlagatelj smatra ove ugovore i javnobilježničke akte,  kao opće akte, u cijelosti neustavnima zbog nesukladnosti sa Zakonom o kreditnim institucijama  “Narodne novine”, broj 117/08., 74/09., 153/09., 108/12. i 54/13,  sa Zakonom o potrošačkom kreditiranju, NN 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, sa Zakonom o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Sl. l. SFRJ, br. 6/73) koji je u pravni poredak Republike Hrvatske preuzet Zakonom o preuzimanju Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Nar. nov., br. 53/91.

Pobijani opći akti – ugovori u kreditu sklopljeni su na području Republike Hrvatske, dok su potpisnici tih ugovora, kao davatelji kredita  zadruge, štedionice, i trgovačka društva registrirana u Austriji, Mađarskoj, Češkoj i dr. europskim zemljama.  Pojedina trgovačka društva obavljala su djelatnost kreditnih institucija i kreditnih ureda na području Republike Hrvatske, registrirani kao d.o.o., u čijoj djelatnosti je opisano „kreditiranje, hipotekarni krediti i poslovanje s nekretninama“,  iako su ta društva registrirana sa samo 20.000,00 kn temeljenog kapitala,  te su poslovale i sklapale ugovore o kreditima bez potrebnih dozvola za financijsko poslovanje ili za posredovanje s kreditima (kreditni uredi)  ili nekretninama (agencije) propisanih Zakonima RH, što nije sukladno sa gore opisanim Zakonima i Ustavom RH, niti sa Europskom Konvencijom o ljudskim pravima.

Navedeni ugovori sklopljeni su sa brojnim „kreditnim uredima i štedionicama“  na javnim mjestima, u kafićima, ili u hodnicima javnih bilježnika dok potpisnik (strani državljanin ili strana pravna osoba) uopće nisu bili prisutni kod javnih bilježnika prilikom potpisivanja akata u javnobilježničkim uredima.

Europska Konvencija o ljudskim pravima, koje je i Republika Hrvatska potpisnica, i koja je iznad Ustava RH propisuje; „Ugovor je NIŠTAVAN ako nema PRAVNI TEMELJ u domaćem pravu“

Članak 51. i čl. 52.  Europske Konvencije o ljudskim pravima propisuju;  “(1) Svaka ugovorna obveza mora imati dopuštenu osnovu.

(2) Osnova je nedopuštena ako je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima te moralu društva." 

Članak 52. 

“Ako osnova ne postoji ili je nedopuštena, ugovor je ništav.”

Ugovore  o kreditima sklopljeni  sa trgovačkim društvima (d.o.o.), zadrugama, štedionicama – registriranim u Republici Austriji i drugim europskim zemljama, sa „investitorima“ i drugim financijašima strancima – pravnim i fizičkim osobama,  koji su sa građanima Republike Hrvatske sklapali ugovore o kreditima i ugovore o zajmovima  na teritoriju Republike Hrvatske predlagatelji smatraju u cijelosti neustavnim zbog nesukladnosti sa navedenim Zakonima koji su mjerodavni  i propisani za poslovanje financijskih institucija i kreditnih posrednika i drugih gore opisanih Zakona na području Republike Hrvatske.  Temeljem nezakonitih, ništetnih i nepostojećih akata – ugovora o kreditima sa trgovačkim društvima, štedionicama, zadrugama, koji su nelegalno i neustavno poslovale na području Republike Hrvatske, došlo je do direktne povrede ljudskih prava građana Republike Hrvatske, zajamčenih Ustavom RH čl. 3. i 5. i čl. 19. Ustava RH,  te zajamčenih Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava čl. 51. i čl. 52.  Člankom 34. Ustava RH propisano je „dom je nepovrediv, samo sud može NALOGOM UTEMELJENIM NA ZAKONU narediti………“

Mjeredovno ustavno pravo; 

Članak 5. Ustava RH

U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. 

Članak 19. Ustava RH

Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. 

Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.

Institucije, trgovačka društva, kreditni uredi koji na području Republike Hrvatske nemaju legaliziran rad u okviru Zakona i Ustava RH, na temelju tih i takvih ugovora pokrenuli su ovršne postupke i deložacije građana RH.  Sukladno gore navedenim temeljnim pravima propisanim Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i Ustava RH takve radnje nisu sukladne sa Zakonom jer se javnobilježnički akti temeljem kojih se pokreće ovršni postupak a nakon okončanog ovršnog postupka i deložacije građana,  temelje na aktima koji nisu legalizirani u Republici Hrvatskoj, nisu sukladni sa Zakonom i Ustavom RH i protivni su Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava. 

Provedbom nezakonitih i nelegalnih akata, iseljavanjem građana iz njihovih domova bez da građani imaju potrebnu pravnu i ustavnu zaštitu u okvirima Zakona i Ustava Republike Hrvatske direktno se krše ljudska prava i slobode zajamčene Ustavom RH, Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava, Deklaracijom o pravima čovjeka, a počinitelji kaznenih djela koji i nisu građani RH, niti su pravne osobe s pravom poslovanja na području Republike Hrvatske ne samo da se izjednačuju  sa građanima RH koji poštuju zakone i Ustav RH, nego je njihovo pravo i očigledno jače. 

Javnobilježničkim aktima koji su sklopljeni izvan zakona RH građanima RH čija su ustavna prava grubo povrijeđena,  ne omogućuje se adekvatna pravna, zakonska i ustavna zaštita građana, iz razloga jer se u ovršnim postupcima na temelju tih akata,  pred hrvatskim sudovima legaliziraju radnje koje su izvan Ustava i Zakona RH i protivne međunarodnim Konvencijama.

Nakon provedenih ovršnih radnji na temelju tih i takvih nelegalnih i neustavnih ugovora o kreditima, provodi se dražba nekretnina, te se nekretnine predaju davateljima kreditima koji nastupaju kao vjerovnici u  ovršnim postupcima. Dugotrajni postupci tužbi za ništetnost koji su razdvojeni od ovršnog ne pružaju dovoljnu  ustavnopravnu zaštitu građanima iz razloga jer su ovršni postupci brži od parničnog, a ukidanje ovršnih akata i rješenja o dosudi, i nakon dobivene parnice za ništetnost ugovora, kakve sudovi u Hrvatskoj donose posljednjih mjeseci, ne utječu na prava kupca nekretnine koja je stekao Rješenjem o dosudi, niti umanjuje njegova prava,  pa oštećeni građani čija su ustavna prava grubo prekršena unatoč dobivenim parnicama  svejedno ostaju bez svojih domova uz visoke troškove. 

Takvim postupanjem građanima RH direktno se krše njihova osnovna i temeljna ljudska prava, a pred sudovima RH, na općinskim sudovima,  vode se parnice radi dokazivanja ništetnosti ugovora o kreditu za koje se i Ministarstvo financija izjasnilo da su nezakoniti i neustavni, koji nemaju temelj u Zakonima i propisima RH, niti u Ustavu, te su kao takvi ne samo ništetni nego i nepostojeći. 

Na ništavost sudovi moraju paziti po službenoj dužnosti, a nepostojeći ugovori  ne moraju se niti pobijati  (Ustavni sud RH).  Akti koji su sklopljeni protivno Zakonu i Ustavu, moralu i propisima koji su na snazi ne mogu se niti  kasnije osnažiti, donošenjem novih Zakona. (Ustavni sud RH).

III. USTAVNE ODREDBE I ZAKONSKE ODREDBE SA KOJIMA POBIJANI OPĆI AKT NIJE SUKLADAN:

Pobijani javnobilježnički akti i ugovori o kreditima  nisu sukladni sa odredbama: Zakona o kreditnim institucijama  “Narodne novine”, broj 117/08., 74/09., 153/09., 108/12. i 54/13,  sa Zakonom o potrošačkom kreditiranju, NN 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, sa Zakonom o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Sl. l. SFRJ, br. 6/73) koji je u pravni poredak Republike Hrvatske preuzet Zakonom o preuzimanju Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Nar. nov., br. 53/91.

Protivni su odredbama Ustava Republike Hrvatske, i to:

Članku 5. Ustava RH

U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. 

Članak 19. Ustava RH

Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.

Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.

 

Odredbama Europske  konvencije za zašitu ljudskih prava 

„Ugovor je NIŠTAVAN ako nema PRAVNI TEMELJ u domaćem pravu“

 

Članak 51. i čl. 52.  Europske Konvnecije o ljudskim pravima propisuju; 

“(1) Svaka ugovorna obveza mora imati dopuštenu osnovu.

(2) Osnova je nedopuštena ako je protivna prisilnim propisima te moralu društva.

 

Članak 52. 

“Ako osnova ne postoji ili je nedopuštena, ugovor je ništav.”

 

ĈINJENICE I RAZLOZI NA KOJIMA SE TEMELJI TVRDNJA O  NESUKLADNOSTI SA USTAVOM I ZAKONOM:

Odredba čl. 5. i čl. 19. Ustava Republike Hrvatske kao i odredbe Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava čl. 51. i čl. 52.   propisuju obvezu  poštovanja svih Zakona i zakonskih odredbi kao  i sukladnost svih akata sklopljenih i donešenih u Republici Hrvatskoj sa Ustavom RH i sa  Zakonom.  

Sklapanjem Ugovora i potpisom javnobilježničkih akata koje su građani RH potpisali u zabludi i na prijevaru u javnobilježničkim uredima u RH, sa  štedionicama, zadrugama, kreditnim uredima iz točke broj I ovog Prijedloga, koji nemaju ozakonjeno i legalno propisano poslovanje na području RH, građani su onemogućeni u adekvatnoj zaštiti svojih zakonom i Ustavom zajamčenih prava. Ova uskrata njihovih Zakonom i Ustavom zajamčenih prava propisanih čl. 5. i čl. 19. Ustava RH te međunarodnim Konvencijama i Deklaracijom o pravima čovjeka neposredno utječe i na povredu njihovog ustavnog prava „pravo na dom“ i „pravo na obitelj“ jer temeljem nezakonitih i nelegalnih akata koji nisu u sukladnosti sa Zakonom i Ustavom, i  temeljem nezakonitih, nelegalnih i ništetnih ugovora o kreditu,  građani direktno ostaju bez svojeg jedinog doma, bez svojih poslovnih prostora,  a uništava im se i obitelj. 

4a) U periodu od 1997. godine do dana podnošenja ovog Prijedloga, u Hrvatskoj je deložirano na stotine građana koji nemaju mogućnost istaknuti svoje zakonom i Ustavom zajamčeno pravo na zakonitost sudskih akata.   Ovo stoga jer ovršni postupak  ne trpi dokazivanje pojedinačnih pravnih radnji kojima bi se dokazala nezakonitost u postupanju, niti se parnični i ovršni postupci spajaju kako bi se na taj način ovršenici zaštitili.  Donošenjem pravomoćnog Rješenja o ovrsi, zakazivanjem javne dražbe radi prodaje nekretnina, te prodajom nekretnina i donošenja Rješenja o dosudi, građani su onemogućeni u dokazivanju svojih prava, jer čak i da  u parničnom postupku dokažu svoje pravo (što je u posljednje vrijeme izražena sudska praksa – donošenje Presuda o ništetnosti ugovora o kreditima),  pravomoćna presuda o ništetnosti ovih akata ne umanjuje prava kupca na dosuđenu mu nekretninu temeljem odredbi Ovršnog zakona RH.  Takvim odredbama građani RH ostaju bez ikakve pravne zaštite a godine i godine izgube u borbi za dokazivanje  istine i svojih prava u odnosu na  one osobe koje nisu na području Hrvatske poštovale ni Zakon ni Ustav RH. Takvo postupanje nelegalnih instucija koje su poslovale izvan Zakona direktno je kršenje ljudskih prava, nisu sukladne sa Zakonima i Ustavom, te ih je Ustavni sud temeljem Ustava RH i Zakona o ustavnom postupku dužan ocijeniti u neskladu sa Zakonima opisanim u točki br. I i ukinuti zbog neusklađenosti sa Zakonima RH i Ustavom.

Iz navedenog proizlazi da zakonodavac ni jednom odredbom osim Ustavom RH nije zaštitio građana od onih pravnih i fizičkih osoba koje uopće ne posluju sukladno Zakonu i Ustavu RH, jer se iste ničim i ne mogu kazniti s obzirom na njihovu nelegalnu prisutnost na području Republike Hrvatske, a njihovo poslovanje na teritoriju RH je izvan Zakona i  „u sivoj zoni“. 

4b) U čl. 5. i 19. Ustava RH, kao i u čl. 51. i čl. 52. Europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava nalazimo direktnu zaštitu građana RH od povrede njihovih prava provedbom ovršnih postupaka i deložacija na temelju nezakonitih i nelegalnih akata koji nisu usklađeni  sa Zakonom o kreditnim institucijama  “Narodne novine”, broj 117/08., 74/09., 153/09., 108/12. i 54/13,  sa Zakonom o potrošačkom kreditiranju, NN 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, sa Zakonom o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Sl. l. SFRJ, br. 6/73) koji je u pravni poredak Republike Hrvatske preuzet Zakonom o preuzimanju Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Nar. nov., br. 53/91. 

Ovo pravo nije proizvoljni „izum“ hrvatskog građanina. Osim u Ustavu RH, Europskoj Konvenciji za zaštitu ljudskih prava, Deklaraciji o pravima čovjeka, možemo ga naći i u raznim drugim međunarodnim konvencijama, a primjenile su ga i mnoge druge europske države u zaštitu svojih građana,  međutim je gotovo izlišan trud da se one u ovom prijedlogu citiraju. 

Protiv druge ugovorne strane, posrednika i javnih bilježnika koji su sastavljali i sklapali takve javnobilježničke akte i ugovore o kreditima neusklađene sa Zakonom i Ustavom RH vode  se kazneni postupci  u RH, i u Republici Austriji.

Srbija, Mađarska, Slovenija,  Poljska, zabranile su odlukama najviših sudova u njihovoj zemlji rad i djelovanje takvim nelegalnim institucijama, a protiv počinitelja kaznenih djela koji kaznena djela čine kroz takve neustavne i nelegalne ugovore i akte  podignute su optužnice.

U svhu  pravovremene i adekvatne  zaštitu svojih građana Ustavni sudovi ovih zemalja su ovršne postupke i već određene deložacije na temelju ovakvih nezakonitih akata,  koji predstavljaju kazneno djelo, te direktnu povredu ljudskih prava i sloboda,  i u neskladu su sa Zakonima i Ustavom tih zemalja  obustavili. 

4c) U Republici Hrvatskoj su građani nezaštićeni i njihova prava grubo povrijeđena. Ustavom RH jamči se najviša ustavna zaštita svih građana te pravilna primjena Zakona i zakonskih odredbi. 

Glasnogovornik MUP-a Dušan Miljuš rekao  je da građani lihvare prijave policiji, uz napomenu da statistika Ministarstva unutarnjih poslova pokazuje porast prijava kaznenih djela za lihvarske ugovore. Peretić napominje da lihvarski krediti štete tvrtkama koje posluju kao produžene ruka banaka, a to su licencirani kreditni posrednici, dovodeći izraz ‘posrednik’ na neopravdano zao glas zbog poistovjećivanja s tzv. kreditnim uredima. Podsjeća da kreditni posrednik može biti isključivo tvrtka koja je licencirana od strane Ministarstva financija, dok kreditne institucije mogu kreditirati građane samo uz dozvole i direktan nadzor Hrvatske narodne banke, a te institucije moraju ispunjavati zakonske uvjete za svoje djelovanje (temeljni kapital, dozvole i dr.).

Država je počela jaču regulaciju kreditnog tržišta tek 2010. donošenjem Zakona o potrošačkom kreditiranju, usklađenog s europskom direktivom. Država je time, kaže, nakon banaka i posrednika u okvire zakona stavila i preostalu nereguliranu, sivu ekonomiju,  najavljujući jaču borbu protiv crne ekonomije.  Inspekcija je, valjda u ove zadnje tri godine, utvrdila razne rupe u zakonu koje su podjednako koristili domaći i strani prevaranti, a tržište lihvarskih kredita dosegnulo je iznos od čak tri milijarde kuna. Pa unatoč jačoj regulaciji kreditnog tržišta, ostaje pitanje zašto se tri godine čekalo na zaštitu građana. (Peretić)

 

V. PRIJEDLOG USTAVNOM SUDU RH:

Slijedom gore navedenoga, predlaže  se Ustavnom sudu da pokrene postupak radi ocjene suglasnosti 

-          Javnobilježničkih akata i Ugovora o kreditu sklopljenih sa zadrugama, kreditnim uredima, bankama i investitorima, koje su protivno Zakonu i Ustavu poslovale na području Republike Hrvatske u periodu od 1997. godine do 2012. godine, te da Ugovore o kreditu i javnobilježničke akte koje su sklopljene protivno moralu, Zakonima, Ustavu RH i Konvencijama, ukine u cijelosti –

Temeljem  Članak 45. i  Zakona o ustavnom postupku kojim je propisano da  Ustavni sud može, do donošenja konačne odluke, privremeno obustaviti izvršenje pojedinačnih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi zakona ili drugog propisa, čija se suglasnost s Ustavom, odnosno zakonom ocjenjuje, ako bi njihovim izvršenjem mogle nastupiti teške i nepopravljive posljedice predlagatelj predlaže Ustavnom  sudu RH da donese i Odluku kojom će se ovršni postupci i deložacije koje se provode pred ovršnim sudovima a na temelju ovakvih nezakonitih i nelegalnih akata – obustaviti do donošenja Ocjene suglasnosti po ovom Prijedlogu. 

Ukidanje ovih javnobilježničkih akata i Ugovora o kreditu, predlagatelj predlaže na temelju ovog  Prijedloga za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti općeg akta sa Ustavom i Zakonom i na temelju odredbe čl. 55. Zakona o ustavnom postupku

„ (1) Ustavni sud će ukinuti zakon ili pojedine njegove odredbe, kao i pojedine akte,  ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom, odnosno drugi propis ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nije suglasan s Ustavom i zakonom.“

(2) Ukinuti zakon i drugi propis, odnosno njihove ukinute odredbe, prestaju važiti danom objave odluke Ustavnog suda u »Narodnim novinama«, ako Ustavni sud ne odredi drugi rok.

(3) Ustavni sud može poništiti propis, odnosno pojedine njegove odredbe ili druge akte, uzimajući u obzir sve okolnosti od važnosti za zaštitu ustavnosti i zakonitosti, te imajući u vidu osobito težinu povrede Ustava ili zakona i interes pravne sigurnosti:

 

- ako se njime vrijeđaju ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom,

- ako se njime pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniji ili nepovoljniji položaj.

 

Stoga, temeljem opisanog, predlagatelj predlaže Ustavnom  sudu  Republike Hrvatske  da do donošenja Odluke  po ovom Prijedlogu za ocjenu suglasnosti,  donese Odluku kojom će se ovršni postupci i deložacije koje se provode pred ovršnim sudovima u Republici Hrvatskoj, obustaviti do  donošenja Odluke kojom se ocjenjuje suglasnost ovih akata sa Zakonom i Ustavom, a predložene akte – ugovore o kreditu i javnobilježničke solemnizirane akte – koji nisu usklađeni sa Zakonima i Ustavom – ukinuti u cijelosti. 

U Zagrebu, 22. listopad. 2014. godine

 

HAZUD – Hrvatska akademska  zajednica Domovine i Dijaspore 

Royal Montagu d.o.o.

New layer...

Napomena: Članci u rubrici "KOLUMNE, BLOG i AKTIVISTIČKI KUTAK" ne predstavljaju, ni na koji način, stav uredništva portala savjest.com. Za sadržaj i za točnost, tih članaka, ne odgovaramo. Periodično pregledavamo članke i neprikladne brišemo.
       

../glas_savjesti/glas_autor.php?autor=7637&stojic-gordan
Gordan Stojić
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7633&lusic-vlado
Vlado Lušić
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7638&rafajac-branko
Branko Rafajac
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7640&hadrian-mihela
Mihela Hadrian
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7641&vuckovic-neven
Neven Vučković
../kolumne/kolumne_autor.php?autor=7428&miroslav-filipovic
Miroslav Filipović


 

..
Muzej vučedolske kulture, dobio je svoj stalni postav čije je svečano otvorenje najavljeno za utorak 30. lipnja, kao važan projekt
VIJESTI

Bliži se kraj mandata Milanovićeve vlade. Ako bismo im kao olakotnu okolnost uračunali posvemašnju pljačku u eri Kralja Lopova, ako
GLAS SAVJESTI

Godine 1911. veliki Bela Bartok napisao je jednu od svojih, a i općenito, najizvođenijih klavirskih skladbi - Allegro barbaro.
KOLUMNE

Bio jednom jedan Mali crv. Živio je sa ostalim crvima u kanalizaciji. Od kada je znao za sebe, morao
BLOG
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


24.04.1980  Merle Anita
24.04.1966  Baran Ante
24.04.1966  Bubnjar Nediljko
24.04.1957  Jurčević Jozo
24.04.1955  Tepša Đoko
24.04.1954  Biševac Veselin
24.04.1950  Klarić Marijan
24.04.1948  Bezer Mijo
24.04.1947  Sesar Josip
24.04.1943  Jakab Sandor
24.04.1939  Pervan Marica