savjest INTERVJUI

ZAGREB, 20. listopada – Višemjesečni maratonski pregovori oporbe i HDZ-a oko izbornog zakona u utorak su zacijelo krenuli u konkretnijem pravcu. Naime, pregovarači oporbene šestorice pred HDZ-ova su pregovarača iznijeli novi prijedlog: ako HDZ do petka prihvati oporbeni zahtjev za osnivanjem povjerenstva za kontrolu praćenja predizborne kampanje u elektroničkim medijima, koje bi sačinjavalo pet članova, šestorica će prihvatiti konsenzus o izbornom zakonu i jedinicama, ali i odustati od zahtjeva za ostavkama HRT-ovih urednika. No, oporba traži da na čelu povjerenstva bude pučki pravobranitelj Ante Klarić, što je i bio povod za razgovor s njim.

• Što kažete na zahtjev oporbene šestorice koji kažu da su spremni prihvatiti konsenzus o izbornom zakonu i izbornim jedinicama, kao i da će odustati od zahtjeva za ostavkama HRT-ovih urednika ako HDZ pristane na

Osnivanje Hrvatskog radničkog saveza zasigurno je jedan od najsnažnijih predizbornih poteza Hrvatske seljačke stranke. Tim više jer na njegovo čelo dolazi Mario Iveković, poznati sindikalni lider, koji bi mogao HSS-u donijeti dosta radničkih glasova. Iako je HRS zamišljen kao nadsindikalna i nestranačka udruga, Zlatko Tomčić ne krije zadovoljstvo što je uspio nagovoriti Ivekovića da se prihvati vodstva nove radničke udruge.

• Što znači osnivanje Hrvatskog seljačkog saveza i kakav je odnos HSS-a i Hrvatskog radničkog saveza?
- Prije svega mora se shvatiti da je Hrvatski radnički savez jedno pozitivno nasljeđe na našim prostorima u borbi za realizaciju radničkih prava, za etabliranje radnika kao jednog od najznačajnijih sastavnica radno aktivne populacije u jednoj državi, pa tako i u Hrvatskoj, na tragu traženja ukupne socijalne ravnoteže i pravednosti. Ako Hrvatski radnički

ZAGREB, 14. listopada - »Nitko ne predlaže smanjenje mirovina, nego mjere koje bi pridonijele smanjenju deficita u mirovinskoj blagajni. Dugoročno, mjere koje predlažemo idu za povećanjem, a ne smanjenjem mirovina. Sve ostalo su interpretacije izvučene iz konteksta materijala o kojemu je raspravljalo Upravno vijeće Zavoda«, odgovorila je u razgovoru za Vjesnik ravnateljica Zavoda za mirovinsko osiguranje Dunja Vidošević na tvrdnje da bi iz tih mjera moglo proizaći smanjivanje mirovina. Predstavnici umirovljenika u Upravnome vijeću Zavoda te su mjere ocijenili »jako dobarim materijalom«, tvrdi ona, pa je čudno da nakon te načelne podrške sada u javnosti izražavaju neslaganje. Budući da se u trenutku kad je prosječna mirovina 1.365 kuna govori i o spuštanju granice od koje se oporezuju mirovine (sa 2.500 na 1.500 kuna) i o uvođenju imovinskog cenzusa za ostvarivanje

ZAGREB, 13. listopada – Je li Izvješće koje je ovih dana podnijela saborska Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava doista skandalozno, kako to tvrdi dio oporbe, ali i povjesničara te predstavnika Židova u Hrvatskoj? Je li Izvješće doista uspjelo u svojoj nakani - utvrđivanju stvarnog broja žrtava Drugoga svjetskog rata - ili Komisija i nakon više od sedam godina rada nije uspjela pronaći put prema istini? Polemike, i to vrlo žustre, već su krenule u medijima, a za očekivati je da je to tek - početak.

• Gospodine Vukojević, kako komentirate prigovore da je Komisija za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava umanjila broj žrtava?
- Komisija nije umanjila ništa, već je samo registrirala dokumentaciju, onoliku koliku je imala i koliko je stigla. To je sumarno izvješće. Veliki dio žrtava

Predstojeći parlamentarni izbori i pripreme dubrovačkoga ogranka Hrvatske seljačke stranke (HSS) za njih, bile su teme o kojima smo razgovarali s gradonačelnikom Dubrovnika i članom užega Predsjedništva HSS-a, Vidom Bogdanovićem.

- Vrlo je nezahvalno razgovarati o toj temi, s obzirom na to da još uvijek nije niti donesen izborni zakon te da se još uvijek ne zna datum izbora. Još se može vrlo lako dogoditi da konačni izborni zakon dobije sasvim drukčiji oblik od onoga priejdloga o kojem se danas govori. Poznata je činjenica da sam ja veliki protivnik ovakvoga izbornog zakona jer, usuđujem se prognozirati, takav izborni zakon neće donijeti ništa dobro Hrvatskoj. Vjerojatno će on donijeti uspjeh pojedinim strankama. Međutim, cilj djelovanja u politici ne bi trebala biti ova ili ona stranka, već Hrvatska.

• Što mislite, kako

Preostalo je vrlo malo vremena do izbora za Zastupnički dom Hrvatskog državnog sabora i na tu prvorazrednu političku temu Nedjeljni će Vjesnik iz tjedna u tjedan razgovarati s istaknutim hrvatskim političarima. Ove nedjelje naš je sugovornik dr. Ivić Pašalić, savjetnik Predsjednika Republike za unutarnju politiku.

• Nagađa se o izborima prije odnosno poslije Božića. Kada će zapravo biti?
- Sasvim izvjesno je da će izbori biti u prosincu. Koji će točni datum biti u prosincu još je preuranjeno govoriti jer još ništa nije definitivno odlučeno.
• Kako komentirate protivljenje hrvatskih biskupa izborima u božićnom vremenu?
- Svakako da za stav hrvatskih biskupa treba imati puno razumijevanje i očito da imaju valjane razloge kad su progovorili i svojim priopćenjem se očitovali o mogućim terminima održavanja izbora. No, valja imati pri