savjest INTERVJUI

Kroz prostorije HDZ-a u Vukovaru dnevno prođe i do 80 povratnika koji na taj način pokušavaju riješiti svoje nagomilane probleme. Kako im se pomaže pitali smo Petra Mlinarića, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Vukovar.
- Hrvatska demokratska zajednica se prva vratila u Vukovar jer je to i obećala biračima. Ovdje smo radi povratnika, ali i svih drugih Hrvata. Činjenica da dnevno primimo gotovo 80 ljudi s raznim problemima dokazuje našu organiziranost po pododborima i dobro razrađenu logistiku. Kao stranci na vlasti naša je obveza povratnike vratiti njihovim kućama.

• Koji su najčešći problemi zbog kojih vam se obraćaju?
- Najčešće je riječ o sporom tijeku obnove, potom to što se ne mogu useliti u svoje kuće jer su u njima raseljene srpske obitelji, te zaposlenju, gdje nam je, zbog uništena gospodarstva,

• Najkasnije početkom sljedećeg tjedna najavljeni su razgovori s američkom stranom oko hrvatskog pristupa Partnerstvu za mir? Možete li podsjetiti kada su počeli i kako su dosad tekli?
- Jedan od prvih sastanaka koje smo imali glede hrvatskog pristupanja Partnerstvu za mir, dogodio se negdje početkom mjeseca studenog 1994. godine. Tada je, međutim, još uvijek 25 posto hrvatskog teritorija bilo okupirano, što je bilo naše ograničenje. Unatoč tome, u studenom te godine potpisan je sporazum o našoj bilateralnoj vojnoj suradnji. Nakon toga su se intenzivirali naši razgovori oko pristupa Partnerstvu za mir. Kako je vrijeme prolazilo i kako su se mijenjale okolnosti u kojima smo se svi skupa nalazili, tako su se mijenjale i teme naših razgovora, ali i uvjeti u vezi s pristupom Partnerstvu za mir.
Prvi službeni bilateralni

ok se na platformi broda usidrenoga nedaleko otočića Vele Orjule ovoga tjedna s nestrpljenem iščekivalo podizanje sanduka s dragocjenim teretom, o ulozi ronilaca Specijalne policije MUP-a Hrvatske koji su u zajedničkoj akciji s Ministarstvom kulture proveli akciju vađenja unikatnog antičkog kipa, što je na tom mjestu ležao 2.000 godina, porazgovarali smo s generalom Mladenom Markačem, zapovjednikom Specijalne policije.

• U suradnji s MUP-om, Ministarstvo kulture provelo je već akciju razminiranja spomen-područja Jasenovac. Nakon te kopnene akcije specijalaca na zaštiti kulturne baštine, sada su uključeni i u sektor podvodne arheologije. Kakva je njihova uloga u spašavanju našeg kulturnog naslijeđa?
- Počeli smo razvijati ronilaštvo zbog potreba podvodnih očevida kako u moru, tako i u mutnim vodama rijeka i jezera. Tako smo osposobili i ekipu koja može sudjelovati u zaštiti prirodne i

Urušavanjem Županjske banke dovedeno je u pitanje cjelokupno gospodarstvo Posavine, a za takvo stanje učestalo se proziva stranka na vlasti. Antun Malbašić, gradonačelnik Županje, o tome kaže:

- Županjska je banka tokom Domovinskoga rata odigrala značajnu ulogu, jer je jedina pratila gospodarstvo ovoga kraja. U tešku situaciju dovedena je isključivo pogrešno vođenom poslovnom politikom. Naime, vidljivo je da se scenarij, koji potječe još od početka 1995., kad je Banka u potpunosti privatizirana i kad je imenovana njezina Uprava i 'tajkunski' Nadzorni odbor, sad počeo i ostvarivati. Nevjerojatno visokim kamatama privukli su štednju građana koju su onda, putem kredita, plasirali u svoje tvrtke, ali i u one čiji su vlasnici bili u Nadzornom odboru.

No, za ostala poduzeća ti su zajmovi bili nepovoljni, davani su na kratki rok i uz visoke

Nakon sedmosatnih pregovora o stanju u Tisku, u Banskim je dvorima minulog petka postignut dogovor. Vlasništvo nad Tiskom preuzimaju banke, a novac će se na računu Tiska naći tijekom ponedjeljka.
No, unatoč potpisanom sporazumu, javno obznanjenom od strane premijera Zlatka Mateše, nezadovoljni radnici Tiska od štrajka nisu odustajali. Sve dok se u kasnim večernjim satima, iznenada i nenajavljeno među štrajkašima nije pojavila Vesna Škare-Ožbolt, predsjednikova savjetnica za politička pitanja. Svojim je političkim ugledom i autoritetom očito uspjela uvjeriti nezadovoljne zaposlenike i štrajkaški odbor, da će premijer Zlatko Mateša i Vlada ispoštovati dogovor i da će se očekivani novac na računu Tiska naći tijekom ponedjeljka.

Za Vjesnik govori o problemima Tiska, razlozima svog dolaska među štrajkaše, posljedicama trodnevne tiskovne blokade...

• Jeste li u petak na večer zaustavili štrajk

Nakon gotovo pola godine, koliko stranke oporbene šestorice bojkotiraju saborske dužnosti, nerijetko se postavlja pitanje što je oporba time postigla i kad će se vratiti? To se pitanje posebno aktualizira s početkom pregovora HDZ-a i oporbe oko izbornog zakona, što je i bio jedan od razloga bojkota. O bojkotu u Saboru te izboru novog HSLS-ova saborskog zastupnika koji će doći na mjesto bivšeg HSLS-ovca i novog ministra turizma Ivana Heraka, razgovarali smo s predsjednicom Kluba zastupnika HSLS-a Đurđom Adlešić.

• Što je s oporbenim bojkotom saborskih dužnosti, namjeravate li se uskoro vratiti u odbore i ostala tijela?
- Zasad i dalje bojkotiramo, ako se može tako reći, funkcije u Saboru zato što se ništa nije dogodilo zbog čega bi se ta odluka promijenila. Mnogo toga ovisi o tome kako

Iako većina političkih poznavatelja smatra HNS najslabijom karikom u oporbenom šestočlanom »lancu«, čelništvo HNS-a nikad nije krilo da su im ambicije daleko veće no što pokazuju glasovi birača. Nagađanja o tome da bi se šestorica uskoro mogli vratiti na funkcije u Sabor, te priče o navodnim nesuglasicama u HNS-u, bili su povod za razgovor s čelnikom HNS-a Radimirom Čačićem.

• Kakav je stav HNS-a o mogućnosti povratka šestorice na saborske funkcije?
- Smatramo da je ta mogućnost otvorena, jer se zemlja nalazi u novim uvjetima. Uz ostalo, prijeti nam gospodarski krah, a on će se ubrzati i zbog šteta koje će pretrpjeti turizam. Ako već razmišljamo o povratku u Sabor, onda je sad pravi trenutak za to, ali pod uvjetom da HDZ »normalno« pristupi pregovorima oko izbornog zakona.
• Ako