Potpredsjednica Vlade Željka Antunović je tijekom proteklih godinu dana često imala priliku odlučivati i javno govoriti o najosjetljivijim pitanjima koja muče hrvatske građane, što je ponekad bila i prilično nezahvalna uloga. Što može građanima poručiti na pragu nove 2001. godine?

l Kada se može očekivati povećanje životnog standarda većine hrvatskih građana?
– Bolji život ljudi povezan je s mnogo stvari i teško je reći što je dobar život. Nekome je dobar život imati za kruh i mlijeko, dok neki pod dobrim životom smatraju odlazak na ljetovanje i zimovanje. Mislim da su se pozitivne promjene već počele događati i da će se taj trend nastaviti i u 2001. godini. Nekima će život doista biti lakši, dok će neki i dalje živjeti teško i nesigurno. Vjerujem u pozitivne promjene, i da će ovo što samo započeli, u konačnici osigurati bolji život građana Hrvatske.

l Vjerujete li o optimističnim idejama o otvaranju nekoliko stotina tisuća novih radnih mjesta u slijedećih nekoliko godina?
– To nije bila moja ideja, pa je ne bih ni komentirala. Moramo povećavati zaposlenost jer se samo tako može osigurati bolji život. Veliki sam protivnik demagogije u socijalnoj politici.
Zalažem se da što većem broju ljudi omogućimo da rade i tako postanu sami odgovorni za svoju egzistenciju, budućnost i sigurnost.
Nije lako potaknuti gospodarski razvoj jer on ovisi o brojnim faktorima, od kojih smo jedan dio osigurali.
Djelomično smo gospodarstvo rasteretili obveza prema državi. Lakše je doći do kapitala, no mnogo toga ovisi i o poduzetničkom znanju i snalažljivosti na tržištu. Razmahivanju poduzetništva stoji na putu još uvijek prisutan osjećaj nesigurnosti u budućnost ulaganja. Država u svemu tome ima zadaću ne smetati nego pomagati.

S Poštanskom bankom u stečaj ili ne?
 

l Jesu li novi porezni zakoni glavni doprinos države da se pokrene razvoj poduzetništva?
– Svakako jesu, ali i drugi bi propisi trebali ići u tom smjeru. Potrebne su nam promjene u bankarskom sustavu, kapital bi trebao biti jeftiniji. Pred poduzetnike se postavljaju nemogući uvjeti – mnogo se birokratizira, i na državnoj razini, ali i u bankarstvu. Banke bi trebale preuzimati više rizika.

l Zbog čega se Vlada odlučila na dokapitalizaciju Poštanske banke kad se zna da je ta banka kreditirala Kutlina poduzeća što ju je dovelo u nezavidan položaj?
– Slučajeve kriminala vezane uz tu banku treba rješavati pravosuđe. Dokapitalizacija Poštanske banke je odgovor na pitanje hoće li ta banka u državnom vlasništvu opstati ili otići u stečaj. Stečaj bi za sobom povukao odgovornost prema štedišama, komitentima i deponentima banke, odnosno neizvjesnu sudbinu niza gospodarskih subjekata koji su vezani uz banku. Utvrdili smo da je jeftinije izvršiti dokapitalizaciju banke, nego snositi posljedice njezine propasti.
Osim toga, Poštanska banka ima nevjerojatno velike mogućnosti jer može poslužiti kao banka koja će pratiti isplate mirovina i niz drugih usluga građanima u kojima sudjeluje država. Ostale banke su privatizirane, ili će tek biti.
Žao nam je što su banke privatizirane na način koji je skup i nepovoljan za građane Hrvatske koji sada snose troškove prethodnog lošeg poslovanja tih banaka.

l Jeste li zadovoljni radom pravosuđa?
– Osobno nisam zadovoljna funkcioniranjem pravosuđa. U pravosuđu ima ljudi koji vrlo predano rade svoj posao, iako ima onih koji to rade na loš, i čak problematično-zakonit način.
Toga ima u svim segmentima hrvatskog društva, i to bitno otežava promjene za koje se neki zalažu, a drugi ih opstruiraju.

l Vjerujete li u postojanje tajnih koordinacija koje odlučuju tko će biti uhićen?
– Ne vjerujem. Službeno znam da toga nema. Postoje li privatne grupe, o tome ne mogu govoriti, no ne vjerujem da postoje. Privođenja i uhićenja se događaju pomalo neodgovorno i nespretno. Jedino gore od toga da lopovi ne budu uhvaćeni je da se privode ljudi za koje nema dokaza.

l Kako se učinkovitije boriti protiv korupcije?
– Sve se čini u tom smjeru. Mijenjaju se zakoni i pokušava se na vodeća mjesta dovesti nove ljude koji se unaprijed obvezuju da će drugačije funkcionirati. Uvodi se niz mjera koje će sustavno funkcionirati protiv korupcije – sprječavati je, a ne samo kasnije sankcionirati. Razina korupcije u Hrvatskoj je smanjena i bit će sve niža. Problem je u tome što je gospodarstvo dobrim dijelom još uvijek u državnom vlasništvu. Velika državna birokracija u značajnoj mjeri zloupotrebljava svoj položaj i time se otvara prostor za korupciju.

Mnogi bi živjeli na teret drugih

l Vladi u posljednje vrijeme dosta prigovaraju da nije dovoljno socijalna ni demokratska?
– To su velike objede i neistine. Oni koji tako govore i pišu trebali bi znati da socijalna demokracija nipošto nije socijalna demagogija koja dugo caruje u ovom društvu i čiji ja nisam pristaša. Treba uvesti socijalne kriterije i pomagati onima kojima je pomoć stvarno potrebna. Onima koji imaju mjesečna primanja veća od 10.000 kuna stvarno ne treba osiguravati besplatne udžbenike.
Velika objeda su i prigovori da nismo spremni na socijalni dijalog. Riječ je o velikoj razini bezobrazluka onih koji tako govore o potezima Vlade. Ova je Vlada vrlo realna i neprihvatljivo mi je da se komentira odluka o zamrzavanju plaća u javnom sektoru, jer takvu odluku Vlada nikad nije donijela. Mediji su ipak tome posvetili veliku pažnju iz čega se stječe dojam da Vlada nije spremna na socijalni dijalog što je katastrofalna neistina. Vlada samo želi voditi taj dijalog u realnim odnosima, i traži od svojih socijalnih partnera i građana Hrvatske da ne žive u oblacima. Spustimo se na zemlju i probajmo na najbolji način dijeliti ono što imamo, a ne ono što ne postoji.

l Koliko ste uspjeli u toj podjeli?
– Poštenije smo podijelili to što se ima. Mnogi građani još uvijek imaju prevelika prava koja nisu socijalno uvjetovana. Neki ljudi ne žele raditi za plaću od 2000 kuna jer isto toliko dobivaju iz državnog proračuna na teret drugih građana.

l Je li onda rješenje u smanjenju porodiljnih naknada?
– Nije, ali prvo treba eliminirati sve one koji zloupotrebljavaju prava. Takvih ima svugdje - među umirovljenicima, braniteljima, porodiljama, prognanicima, nezaposlenima... To su oni koji svoju tešku sudbinu, koja je danas iza njih, sada žele zloupotrebljavati i što duže živjeti na teret malog broja zaposlenih u Hrvatskoj.

l Kako ćete dočekati Novu godinu?
– S prijateljima i nadam se radosno.

Boris Orešić