DARINKO KOSOR, NOVI PREDSJEDNIK HRVATSKE SOCIJALNOLIBERALNE STRANKE, O SPAŠAVANJU UGLEDA HSLS-A, SURADNJI U KOALICIJI, BUDUĆNOSTI STRANKE...

Prošle subote na izbornom saboru HSLS-a u Slavonskom Brodu za novog predsjednika te stranke izabran je Darinko Kosor. Četrdesetčetverogodišnji Zagrepčanin naslijedio je Đurđu Adlešić na čelu stranke pobijedivši dvojicu protukandidata - Dražena Bregleca, inače državnog tajnika za promet u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, te Davora Žmegača, gradonačelnika Kutine, koji je slovio za favorita dosadašnje predsjednice.
Iako je u politici bio aktivan još od ranih 90-ih, Kosor je u međuvremenu uspješno plovio poduzetničkim vodama podalje od visoke politike, ali je već godinama na čelu zagrebačke organizacije HSLS-a. Za razliku od svojih protukandidata, nije bio sklon kadrovskoj rošadi prema kojoj bi, kao novi šef stranke koja je članica vladajuće koalicije, smjesta postao i potpredsjednik Vlade.

Bratić premijerke Jadranke Kosor odlučio je zadržati Đurđu Adlešič u Vladi kako bi svu energiju mogao usmjeriti jačanju stranke i njezinom povratku na nekadašnje pozicije. Zanimljivo je da mu je uoči unutarstranačkih izbora podršku dao i bivši predsjednik HSLS-a Dražen Budiša, o čijem se ponovnom angažiranju u stranci sve češće i glasnije govori. O svemu tome i još koječemu, Kosor govori za Glas Slavonije.

Predsjednik, ali i profesionalac

U politici ste od 1990. godine, ali tek sada, izborom za predsjednika HSLS-a, postajete poznati(ji) široj javnosti. Možete li se u kratkim crtama predstaviti i javnosti izvan Zagreba?
- U politici sam već 20 godina, a od toga 18 u HSLS-u. Predsjednik sam zagrebačke organizacije stranke i sve sam ove godine, iako nisam bio u fokusu javnosti, svakodnevno politički djelovao. Istovremeno sam od 1993. godine privatni poduzetnik, vlasnik nekoliko marketinških agencija, dioničar i direktor "Metropolis media", tvrtke za oglašavanje, a kratko vrijeme sam bio i direktor u izdavačkoj kući "Profil". Bio sam 2001. i 2002. godine zamjenik gradonačelnika Zagreba za gospodarstvo. U Domovinskom ratu sam bio dobrovoljac od 1991. godine, pripadnik 113. i 102. zagrebačke brigade. Oženjen sam i otac dvoje djece.

Kako namjeravate spasiti stranku od nestajanja i sačuvati njezino ime neukaljanim - kao što ste spomenuli u govoru na izbornom saboru stranke u Slavonskom Brodu?
- Izborom za predsjednika profesionalca koji će isključivo biti posvećen stranci vjerujem da ću u razdoblju od godinu-dvije do predstojećih parlamentarnih izbora podignuti rejting stranke do te razine da možemo osvojiti minimalno četiri saborska mandata.

Kazali ste da je HSLS "osuđen na koalicije". Nisu li upravo koalicije koštale stranku polaganog nestajanja?
- Sve stranke su osuđene na koaliranje, jer je iza nas vrijeme u kojem je jedna stranka osvajala apsolutnu većinu. Ono što je važno jest da se u tim koalicijama stranka ne utopi, već da ima prostor za realizaciju svog programa. Sigurno je da će u nekim budućim koalicijama HSLS biti puno prepoznatljiviji, s jasnijim političkim stavovima.

Protiv bipolarnosti

U govoru na izbornom saboru spomenuli ste i odupiranje bipolarizmu. Kakav je u tom smislu Vaš stav spram inicijative o Trećem bloku koja je, doduše, u zadnje vrijeme potisnuta u drugi plan?
- U osnivačkim aktima HSLS-a zapisano je da se stranka mora boriti protiv bipolarnosti političke scene i imati jednaku distancu i od lijevih i od desnih. U ovdašnjem, hrvatskom slučaju, to znači od SDP-a i HDZ-a. Na tome ću temeljiti daljnje djelovanje stranke.

Koje biračko tijelo HSLS-a danas pokriva i kojim se ciljanim skupinama namjeravate obraćati u procesu jačanja stranke?
- Želimo se obraćati onim skupinama koje su nas primarno podržavale 90-ih godina kada je HSLS imao visku popularnost. To su kreativniji dio državnih i javnih službenika, posebno iz sfere obrazovanja, kulture i zdravstva, obrtnici, mali i srednji poduzetnici, a posebno želimo da nas prepozaju mladi. Želim potaknuti dio onih građana koji do sada tradicionalno nisu izlazili na izbore, razočarani velikim političkim strankama. No, nećemo se isključivo ograničavati samo na te skupine, jer želimo podršku svih slobodnomislećih ljudi.

Kazali ste također da je ostanak HSLS-a u Vladi i Đurđe Adlešič na mjestu potpredsjednice neupitan. Što bi eventualno moglo poljuljati taj stav?
- HSLS ostaje korektan partner u Vladi, jer kad jednom potpišete ugovor, treba se tog ugovora i držati. Đurđa Adlešič ostaje potpredsjednica u Vladi i smatram da je to najbolje rješenje u ovim okolnostima.

Budiša nam treba

Posljednjih dana se spominje mogući povratak Dražena Budiše i njegovo aktiviranje u stranci te da su mnogi u stranci skloni tome. Kako gledate na mogućnost njegovog ponovnog angažmana u stranci? Nije li i on prilično odgovoran za HSLS-ovo "nestajanje" koje želite zaustaviti?
- U HSLS-u smo za svoj loš rejting odgovorni svi, od razine ogranka, preko svih dužnosnika i bivših predsjednika te mene samog. Što se tiče povratka Dražena Budiše u članstvo, smatram potpuno normalnim da čovjek koji je osnivao stranku i radi kojeg je većina članstva ušla u stranku, bude i formalno član stranke.

Na izbornom saboru slovili ste i kao "slavonski kandidat", jer su Vam stranačke organizacije iz Slavonije dale potporu. Kakve su perspektive liberala Slavoniji?
- Posebno sam zahvalan slavonskim liberalima na jasnoj podršci koju su mi dali na izbornom saboru HSLS-a te promjenama u političkom djelovanju koje sam zastupao u svojoj kampanji. Za liberale u Slavoniji postoji velika perspektiva, jer smo i u najtežim trenucima uspjeli zadržati solidan rejting u mnogim općinama i gradovima u svih pet slavonskih županija.

Je li vam Vaš protukandidat Dražen Breglec napokon čestitao na pobjedi? On je, naime, nakon drugog kruga imao sumnji u regularnost izbora?
- Da, nekoliko dana nakon sabora osobno me nazvao i čestitao mi na pobjedi za predsjednika HSLS-a.

Miroslav FILIPOVIĆ