ZAGREB, 16. siječnja - U sport i u televiziju svi se razumiju. Od vodećih političara, stranačkih čelnika, kulturnjaka pa sve do gledatelja, čak i onih skromno obrazovanih, kojima je tv- ekran jedini izvor informacija, zabave i saznanja o svijetu. U nas svi imaju svoje mišljenje o našoj televiziji, o njoj (najčešće) misle loše čak i oni koji je uopće ne gledaju. Političari i predstavnici pojedinih stranaka prebrojavaju minute i redovno zaključuju da je baš njihove stranke premalo na malim ekranima pa svakodnevno protestiraju tražeći smjenu direktora.
Zato - i ne samo zato - razgovarali smo s direktorom HRT-a Mirkom Galićem, u ponedjeljak, pri kraju dana koji je već odavno prešao u noć.
• Može li se u takvom okruženju i u takvoj situaciji uopće normalno raditi? Jeste li se umorili?
- Prošle godine nisam bio ni dana na odmoru. Na ovom poslu, izloženost je cjelodnevna i svakodnevna. Ne znam ima li u ovoj zemlji izloženije funkcije. U televiziju se svi razumiju i svi su nedobronamjerni. Ovaj je posao unaprijed osuđen na primanje udaraca i lišen bilo kakvih zadovoljstava. Treba ostaviti svaku nadu onaj tko ulazi u ovaj pakao! Nisam pesimist, ali nemoguće je biti ravnodušan na tolike napade i uvrede. Čini mi se da sam postao boksačka vreća za mnoge koji imaju višak energije i manjak znanja o televiziji.
• Jesmo li danas, godinu poslije izbora, od javne televizije bliže ili dalje, nego što smo bili ili stalno tapkamo na mjestu?
- Ovisno o očekivanjima. Tko misli da se javna televizija može nametnuti dekretom ili promjenom direktora, taj je danas razočaran. Onaj tko je realan, zna da je javna televizija proces koji se stvara godinama, istodobno sa sazrijevanjem demokracije i društva. Ima promjena koje idu u tom smjeru, ali i previše starog ponašanja i mentaliteta, prema kojemu je uvijek dobro biti uz vlast, ma kakva ona bila. Javna televizija je nova svijest. No, kako ćemo imati javnu televiziji u zemlji u kojoj još nema ni civilnog društva niti pravne države? Ne možemo neboder graditi od četvrtog kata.
| Čim na televiziji netko kihne, nastaje problem nacionalnog zdravlja
U Dubrovniku se dvoje novinara porječkalo, a to je bivšoj vlasti odmah bio dovoljan razlog da nas napadne kako ponavljamo neka mračna vremena, možda čak njihova. Pritom nitko nije rekao radi li se o profesionalno dobro ili loše napravljenoj emisiji
Žao mi je kad se netko posvađa, ali ne treba od toga raditi problem i u tome gledati prijetnju demokraciji, kaže direktor HRT-a Mirko Galić. Kako se u takvom okruženju - bez civilnog društva i pravne države - može uopće očekivati uspostavljanje javne televizije?
|
• Nije slučajno upravo televizija točka na kojoj se - i oko koje se - lome koplja svih društveno-političkih problema. Slične teškoće očito imaju televizije u mnogim tranzicijskim zemljama. Stanje u Češkoj nije isto, no ima li ipak i sličnosti?
- Ta analogija nije održiva. U Češkoj je danas stanje takvo, kakvo je u Hrvatskoj bilo jučer. U Hrvatskoj se televizija emancipirala i odvojila od vlasti. Nema ni stranke niti politike koja bi vladala Hrvatskom televizijom, ni u sjeni niti na sceni. U Hrvatskoj ne vidim Hodača, a da i postoji, sigurno bi bio smijenjen brže nego u Češkoj. Kad bi bila moguća usporedba s Češkom, s obzirom na »simpatije« koje mediji gaje prema meni, već bi mi navukli Hodačevo odijelo.
• Zakon o HRT-u tvrd je zalogaj na kojem će mnogi polomiti zube. Čini nam se da što se o njemu više raspravlja, sve smo dalje od njegova usvajanja. Je li to točno?
- Nisam kompetentan da odgovorim na to pitanje, odgovor treba tražiti u Vladi. Žao mi je da taj zakon već nije donesen. To bi ponajprije značilo sređivanje stanja u medijima, a i meni bi bilo mnogo lakše raditi. Meni ova privremenost predugo traje.
• Prijedlog zakona o HRT-u jako se kritiziralo. Zašto nije dobar?
- Mi ne bismo bili zadovoljni ni da nam netko napiše Magnu chartu. No, sigurno bi zakon trebao biti kompaktniji i morao bi zadovoljiti barem dva osnovna zahtjeva: ponajprije, morao bi zajamčiti političku neovisnost Vijeća HRT-a, znači neovisnost Televizije, i drugo, morao bi odrediti financiranje Televizije, tako da nekoliko godina unaprijed znamo kako ćemo se financirati da bismo projekte mogli ne samo planirati već i realizirati.
• Televizija je skupa »igračka«. Bilo je riječi da smo nekome vani ostali dužni za kupnju filmova i serija. Je li to točno i jesmo li podmirili dugove? Kako izlazite na kraj s novcem? Hoće li poskupjeti tv-pretplata?
- Ne želim se više opravdavati zatečenim stanjem, ali mislim da smo riješili mnoge stvari. U 11 mjeseci imamo gubitak od 19 milijuna, ali tu je i opterećenje PDV-om, koji nam nije otpisan. Valja imati na umu da ova uprava nije primila ni jednu kunu dotacije, a prošla je dobila čak 150 milijuna. Mi smo podigli prihode, smanjili troškove telefoniranja, mobitela, satelitskog emitiranja... i mnoge druge. Na svemu tomu uštedjeli smo oko 100 milijuna kuna, a to nije mala stvar. Smanjili smo i broj zaposlenih za oko pet posto, danas je na televiziji oko 170 ljudi manje. Da bismo išli još korak dalje, potreban nam je zakon, ali i socijalni dogovor, jer mislim da smo iscrpili sva bezbolna kadrovska smanjenja.
• Jeste li napravili što ste planirani, jeste li zadovoljni napravljenim?
- Mnogo se napravilo, i to će se tek vidjeti, možda čak onda kad bude kasno.
• Kad poslije posla dođete kući, ili kad ugrabite koji slobodan dan ili djelić vikenda, što gledate na televiziji?
- Pregledavam pedesetak stranih kanala. Osim nekoliko iznimaka - visokokvalitetnih programa kakvi su npr. BBC i Arte, dijelovi zabavnih programa RAI-a ili igranog programa Francuske televizije - drugi nisu ništa privlačniji od nas. Tko ne vjeruje, neka proba.
• Nedavno su Odašiljači i veze nakanili odvojiti se od matične kuće. Što mislite o tom razdvajanju?
- Kuća će se reformirati, ali ne i raspasti. Ja sam odgovoran da spriječim raspad. No, o tome će odlučiti vlasnik, a to je Sabor. Ali, prije takve odluke, trebalo bi napraviti podrobno studijsko istraživanje koje bi pokazalo gdje su i kakvi su interesi kuće.
• Ionako nemirne medijske vode dodatno je uzburkao i prijedlog o emitiranju radijskog programa na dvije frekvencije, a to bi značilo ukidanje cjelovitog Trećeg programa koji je, zapravo, jedinstven i jedini kulturni radijski program u nas. Mislite li da je taj prijedlog razuman?
- Ne vidim ni jedan razlog da se to učini. Nitko me nije uvjerio da je to potrebno, a ja mislim da se to i neće učiniti.
• Može li se Treći radijski program uopće uspoređivati s Trećim televizijskim programom?
- Ne. Danas na televiziji, srećom, postoji konkurencija. Uspješno emitiraju i Nova TV i CCN. Što nas je više, to bolje.
|
Televizija nije tako loša kakvom je prikazuju
• Koliko znamo, Vi ste prvi novinar na čelu Televizije. Kad ste došli na taj položaj, mnogi su odahnuli, imali ste velike simpatije i političara i gledatelje. Odakle danas toliko nezadovoljstva? Odakle toliko loših kritika i negativnih ocjena?
- Mene jest izabrala politika, ali uz važeću proceduru. A televizija je očito medij za privlačenje svih nezadovoljstava u društvu. Dio je tih nezadovoljstava utemeljen, ali ukupan odnos prema HRT-u lošiji je, nego što Televizija jest. Televizija nije tako loša kakvom je prikazuju.
• Televizija je gotovo stalno u žiži javnosti. Na žalost, češće zbog skandala, rjeđe zbog programa.
- Mislim da su nam programi mnogo bolji nego prije. No, prave podatke nemamo, pa smo naručili istraživanje. Radi ga agencija Puls, na uzorku od 15.000 gledatelja. Jedva čekam kraj toga posla, rezultate ćemo posve sigurno objaviti - bez obzira na to kakvi bili.
• Jeste li riješili neke od skandala koji svako toliko potresaju kuću? Kao da jedan smjenjuje drugi. Jeste li riješili prekobrojnost, aferu s motrištarcima, skandal oko zapošljavanja na crno, aferu u dubrovačkom studiju?
- Čim na televiziji netko kihne, odmah nastane problem opasan za nacionalno zdravlje. U Dubrovniku su se kolege porječkali, a bivšoj vlasti to je odmah bio dobar razlog da nas napadne optužbom da ponavljamo neka mračna vremena, možda baš njihova, a da nitko nije ni rekao niti upitao je li emisija o kojoj je riječ napravljena profesionalno dobro ili loše. Žao mi je kad se netko posvađa, ali ne treba od toga raditi problem koji ugrožava demokraciju.
|
|
Dobio sam previše batina da bih se namiještao da me opet tuku
• Mnogi spekuliraju s Vašim odlaskom. Što mislite, koliko će Vam trajati mandat i što biste još htjeli napraviti?
- Htio bih da na nas javnost gleda objektivnije. Neka nas kritiziraju, neka nas ne štede od gluposti koje i mi ponekad napravimo, ali volio bih da kritike budu dobronamjernije, pravednije i argumentiranije. Mi smo stabilizirali stanje na HTV-u, a vani govore da je u nas kaos. To nije točno. Slobodu novinarstva digli smo na razinu apsolutne potrebe. Boli me kad ljudi govore o cenzuri i gašenju slobode. Kod nas je sloboda jača od odgovornosti i jedino što svim silama nastojimo, jest razvijati profesionalizam. To će se možda vidjeti jednom, kad odem.
• Kanite li otići?
- Htio bih odraditi svoj mandat do kraja, a to znači do usvajanja zakona o HRT-u. Tada bi na ovo mjesto trebao doći čovjek kojeg će izabrati Vijeće HRT-a. A, hoću li se ja tada javiti na natječaj, zaista ne znam i ne razmišljam o tome. Zavisi od najmanje triju stvari: kakav će biti zakon, kakvo Vijeće, a i kakvo okruženje. Dobio sam previše batina, a da bih se namještao da me opet tuku.
|
Miroslava Jandrić
|
