Najjačoj parlamentarnoj stranci, SDP-u, očito je postalo jasno da treba učiniti određene zaokrete u socijalnoj politici. Potvrdu za to šira je javnost dobila u ponedjeljak, nakon SDP-ova okruglog stola, na kojemu su se zastupnici, poput predsjednika Kluba zastupnika SDP-a Mate Arlovića i njegove zamjenice Milanke Opačić, stavili na stranu sindikata i podržali sindikalne prijedloge o smanjenju radnog vremena i o članstvu radnika u nadzornim odborima. Jesu li SDP-ovi ministri zakazali u socijalnoj politici i preuzimaju li njihovu ulogu u vođenju socijalnog dijaloga zastupnici te stranke? Odgovor na to pitanje potražili smo u razgovoru sa zastupnicom Milankom Opačić.

• Jeste li se Vi i drugi zastupnici SDP-a, prihvaćanjem prijedloga sindikata zapravo na neki način suprotstavili Vladi?
- Vlada nije SDP-ova, nego je čini koalicija šest stranaka, pa se i odluke donose većinom glasova. Smatramo da neka Vladina rješenja u Zakonu o radu ne idu na ruku radnicima. Prvenstveno smo istaknuli da je radni tjedan ipak trebalo skratiti na 40 sati, jer je u većini poduzeća tako i regulirano, pa svakodnevicu treba samo ugraditi u zakon. S druge strane, Svjetska banka inzistira da zbog lošeg gospodarskog stanja u zemlji, a u cilju bržeg gospodarskog oporavka, radni tjedan ipak ostane na 42 sata. Mi se s time nismo složili i mislimo da treba radni tjedan skratiti i služeno.

• Imaju li sindikati dobre argumente za takav stav?
- Glavni je argument da već i sad većina firmi radi 40 sati. Premda se teško možemo uspoređivati s visokorazvijenim europskim zemljama, u nekima od njih radni tjedan ima 37 ili čak samo 35 sati. Ostalo je vrlo malo zemalja koje imaju tjedno radno vrijeme od 42 sata. Mislimo da smanjenje na 40 sati ne bi imalo loše efekte u gospodarskom smislu.

• Je li to službeni stav SDP-a ili samo jedne skupine zastupnika?
- Mogu reći da je to stav stranke i Kluba zastupnika SDP-a.
 

• Što vam je na to rekao predsjednik Vlade Ivica Račan?
- On je bio na okruglom stolu i nije se izjašnjavao. Poslije nismo o tome razgovarali. No Vlada je odlučila da vjerojatno neće predložiti skraćenje radnog vremena. Vidjet ćemo što će donijeti saborska rasprava, možda poslije nje Vlada promijeni svoj stav.

Zastupnici u elegantnijoj poziciji nego ministri

• Koliko Klub zastupnika SDP-a može utjecati na odluke Vlade?
- Možemo utjecati utoliko da glasamo za svoj amandman o skraćenju radnog vremena, neovisno o tome što ga Vlada možda neće prihvatiti.

• Hoće li u tom slučaju za taj amandman glasati svi zastupnici SDP-a?
- Da.

• Očekujete li i podršku zastupnika drugih stranaka?
- Nemam još o tome točnu informaciju. Bilo bi dobro razgovarati s drugim klubovima zastupnika da vidimo koji su njihovi stavovi i da se, kad je riječ o Zakonu o radu, naprave neki pomaci ne samo u korist radnika, već i poslodavaca, a sve u cilju povećanja broja radnih mjesta.

• Sve su učestalije kritike na račun Vlade, kojima joj se zamjera da nije dovoljno socijalna i demokratska. Kako biste Vi, kao zastupnica, ocijenili rad Vlade i je li ova podrška kluba SDP-a sindikatima pokušaj stranke da pokaže kako je ipak socijalna i demokratska?
- Bojim se da je u javnosti stvorena klima da je sve, što se napravi, dobro djelo Vlade, a ono što se učini loše pada preko leđa SDP-a. Kad nema novca za porodiljne naknade, svi upiru prstom u SDP. Vlada nije nesocijalna niti je nastrojena protiv radnika. Zbog nedostatka novca Vlada je građanima neka prava smanjila, ali je mnoga i povećala. Za 30 posto povećan je proračun Ministarstva rada i socijalne skrbi. Neki su čak prigovarali da se previše daje za socijalu, dok drugi tvrde da je Vlada socijalno neosjetljiva.

• Ako je Vlada prvenstveno socijalna, zašto prihvaća ultimatum Svjetske banke koji je u sukobu s interesima radnika?
- Mi u Saboru ipak imamo nešto elagantniju poziciju od one kolega u Vladi, jer oni moraju razmišljati i o drugim komponentama, pa i o međunarodnim odnosima. Mi se, kao socijaldemokrati, u Saboru možemo boriti isključivo za socijaldemokratski pristup problemima. To smo učinili i prilikom donošenja stečajnog zakona, pa ćemo i sada, kad je aktualan Zakon o radu. Kod stečajnog zakona bilo je prihvaćeno pet SDP-ovih amandmana koji su bili u korist radnika.

Na crno zapošljavaju uvijek jedni te isti

• Mislite li da je Vlada ipak povukla previše nimalo socijaldemokratskih poteza?
- Nije bilo socijaldemokratski smanjiti porodiljne naknade. Ali povećana su druga socijalna prava, primjerice svi su dobili pravo na dječji doplatak. Moramo se prilagoditi gospodarskom stanju u kojem nema novaca za bivšu razinu porodiljnih naknada.

• Neki su sve to objašnjavali nesuglasicama u SDP-u, stvaranjem frakcija...
- Nema stvaranja frakcija u SDP-u. Naše mišljenje dijele i SDP-ovi ministri, no oni su u Vladi preglasani. Nije riječ ni o kakvom sukobu u SDP-u. Zbog niza objektivnih faktora, Vlada ima ponekad poprilično vezane ruke i nema lakih rješenja.

lJedan od tih objektivnih faktora su i sindikati koji se na svoj način bore za prava radnika. Vi ste, izgleda, s njima lakše našli zajednički jezik. Hoće li i ubuduće teret pregovaranja sa sindikatima pasti s Vlade na klub zastupnika SDP-a?
- Sindikati su naši socijalni partneri i uvijek ćemo nastojati razgovarati s njima, pa i onda kad mislimo da se njihovi zahtjevi ne mogu ostvariti. Više brige za radnike mogli bismo pokazati upravo donošenjem nekih zakona koji ništa ne koštaju državni proračun. Naši radnici, doduše, imaju neka prava veća nego radnici u zapadnoeuropskim zemljama, ali imamo i posve drukčiju gospodarsku situaciju. Otkazni rok u Švedskoj je mnogo kraći od šest mjeseci, ali tamo radnik, ako dobije otkaz, može već u kratkom vremenu naći novo radno mjesto, što kod nas nije slučaj. Sa sindikatima svakako treba više razgovarati, i Vlada to čini, iako ne onoliko koliko bi sindikati htjeli. Šestorka koja je u Vladi, potpisala je sa sindikatima ugovor o pravednoj Hrvatskoj koji je i obvezuje.

• Kolike su šanse da se ozakoni prijedlog o suzbijanju rada na crno, po kojemu bi svi poslodavci, kod kojih se otkrije takav rad, morali platiti globu od najmanje 100.000 kuna?
- To je odlično rješenje. Predlagali smo čak da se poslodavcima, koji i nakon što ih se jednom otkrije, i dalje zapošljavaju na crno, firma čak i zatvori. Na crno ljude zapošljavaju uvijek jedni te isti poslodavci. Radom na crno izrabljuju se ljudi, a država je zakinuta za doprinose. K tome, stvaraju se generacije ljudi koji nemaju socijalno osiguranje ni staž te će jednog dana biti socijalni slučajevi. Trebalo bi doraditi neke birokratske stvari oko prijava, kako bi se prekršitelji brže sankcionirali.

Hrvatska nema radnih sudova

• Je li opravdana bojazan da će se kažnjavanjem rada na crno još više ljudi naći na ulici?
- Ti se ljudi ni danas ne vode kao zaposleni. Jedan dio njih sigurno će biti zaposlen, a slika o zaposlenima svakako će postati transparentnija.

• Rekli ste da država zna koje tvrtke zapošljavaju na crno.
- Naravno da zna. Svi su podaci u Državnom inspektoratu. Problem je u Inspekciji rada koja nema dovoljno inspektora. Protiv rada na crno država će ići svim silama i svim raspoloživim oštrim metodama. Dobili smo podatak da bez ikakvih prava u trgovinama i kod malih poslodavca radi između 50 i 60 tisuća ljudi.

• Događa se da inspekcija otkrije takve slučajeva, napiše prijave i pošalje sudovima koji onda prekršiteljima izriču simbolične novčane kazne, ili samo usmene ukore. Koliko zakonodavna i izvršna vlast mogu po tom pitanju utjecati na sudsku, kako bi pravosuđe stvarno bilo efikasnije, jer zakoni ne znače ništa, ako se ne provode?
- Naravno da zakoni, ako su samo na papiru, ne znače ništa. To je problem koji imamo s pravosuđem. A eto vidite, čim netko od nas progovori o radu pravosuđa, dobivamo silne povike, kao da je pravosuđe svetinja u koju se ne može taknuti. Hrvatska nema ni radne sudove, putem kojih bi radnici mogli ostvarivati svoja prava. Nitko se na bavi tom problematikom.

• Što napraviti?
- Netko će morati provesti reformu pravosuđa koja uključuje i specijalizaciju sudaca na sudovima. Na svakom sudu treba odrediti suce koji će se baviti samo radnim sporovima i koji će biti educirani na tom području. Taj posao mora obaviti Ministarstvo pravosuđa, no ni to neće značiti mnogo, ako ne postignemo i određeni stupanj odgovornosti sudaca i svijest da oni svoj posao naprosto moraju odraditi.

• Dok do toga ne dođe, jao onom političaru koji kaže nešto protiv pravosuđa, poput Slavka Linića...
- Slavko Linić je reagirao možda malo pretemperamentno, no bio je dijelom u pravu. Normalno je da se čovjek naljuti kad netko donese odluku kojom se ruši sve što je napravio u godinu dana da bi spasio Luku. Naši sudovi puštali su na slobodu narkodilere, neka djela, koja su u najmanju ruku kaznena, sudovi su tretirali kao prekršaje... A sve to skupa ne smijete reći jer time zadirete u sudbenu vlast.

Boris Orešić