ZAGREB, 24. svibnja – Nakon što se buka prvih iščitavanja rezultata lokalnih izbora već stišala, a na samom početku međustranačkih dogovora o formiranju lokalnih vlasti, predsjednik Vlade i SDP-a Ivica Račan ne krije da nije zadovoljan rezultatima stranaka vladajuće šestorke. Ipak, i dalje tvrdi da će učiniti sve kako bi održao stabilnost vlade šestorke, iako je u nekoliko navrata naglasio da će to biti moguće samo ako sve koalicijske stranke izvuku prave pouke iz rezulatata svibanjskih izbora, pa i činjenice da je na njih izašlo manje od 50 posto hrvatskih birača.

l Kako tumačite relativno slab odaziv birača na lokalnim izborima?
- Za ovaj stadij razvitka Hrvatske, ta apstinencija nije dobra. Za nju postoji više razloga. Evidentno je da je svojom nacionalno profiliranom kampanjom HDZ motivirao svoje stalne pristalice da izađu na izbore. Vladajuća šestorka u tome nije učinila dovoljno. Dio ljudi je rezigniran, nezadovoljan učincima vlasti zbog sporih promjena, sporog gospodarskog boljitka, a rekao bih da dio birača nije osjećao da su ti izbori važni. Dakako, lokalni izbori su važni ne samo zbog odlučivanja o lokalnoj vlasti nego i kao određeni test nacionalnim snagama.

l Uoči izbora izjavili ste da šestorka nije željela kampanju podići na nacionalnu razinu, što i nije u potpunosti točno, a i nije svrsishodno, jer se na kraju broje samo glasovi, a ne namjere.
- Ponekad valja ići i protiv struje. SDP nije bio sklon dići kampanju na nacionalnu razinu niti smo najviđenije ljude dali na liste i slično.
 

l Osjećate li se kao prvi čovjek vladajuće koalicije odgovornim za apstinenciju, koju i sami smatrate lošom za Hrvatsku?
- U vladajućoj šestorci svatko mora ponijeti svoj dio odgovornosti, pa i ja. U dijelu gdje je apstinencija rezultat određenog nezadovoljstva vladajućom šestorkom, mi bez sumnje snosimo dio odgovornosti, iako sam globalno zadovoljan rezultatom SDP-a. Ali, nisam zadovoljan ukupnim rezultatom šestorke. Moramo biti svjesni da su slabosti šestorke - tempo promjena, uspješnost u hrvanju s problemima, sukobi, nevjerodostojnosti - vjerojatno utjecale da dio birača ne izađe na izbore. Svatko u šestorci je dužan razmotriti svoj udio u slabom radu kao uzroku apstinencije. SDP će to učiniti, i meni je čak na neki način drago da SDP ima neke proturječne rezultate, jer generalni uspjeh neće pokriti neke slabosti. Moramo se s njima suočiti.

l Što vam se nakon ovih izbora čini najvećom slabošću SDP-a?
- Mi smo najjača stranka koalicije i vjerojatno ima nešto u primjedbi da smo previše ulagali u kompromise da bi se koalicija održala na okupu, što je rezultiralo s premalo odlučnosti, sporim odlučivanjem i previše kompromisnim potezima. To odgovorno ponašanje istovremeno nije pomoglo ni nama ni šestorci, ni tome da šestorka, što ljudi očekuju, bude efikasnija i vjerodostojnija. Istina, uvijek najjača stranka ima i najveću odgovornost. Ovi su rezultati dragocjeni za šestorku, jer ukazuju da moramo prevladati slabosti i djelovati čvršće, da ne smijemo prihvatiti da naši članovi sjede na dva stolca.

l Ovi izbori pokazali su da neke stranke šestorke - poglavito vaš najjači partner, HSLS - očito nemaju više političku snagu koju su imale lani, 3. siječnja, ali i dalje će u Saboru imati glasove koji ovoj Vladi trebaju, ako želi ostati stabilnom.
- Da, ali ne treba odmah lokalne izbore sudbinski povezati sa stanjem stvari na državnoj razini. Lokalni izbori su dobar test i upozorenje što treba ispraviti na državnoj razini, ali drugih posljedica oni ipak nemaju.

l No, ako jedna stranka nakon 12 godina ne dobije ni jedno vijećničko mjesto u Zagrebu, to ipak mnogo znači.
- Točno, ali ta je stranka demokratski dobila saborske zastupnike u Gradu Zagrebu prije 15 mjeseci, a njihov mandat traje četiri godine. Ne može se zahtijevati da mandat prestane nekoj stranci na državnoj razini zato što je izgubila na lokalnim izborima. Bit će vremena da se to potvrdi ili demantira na idućim državnim izborima. Mudra stranka će iz ovoga testa znati izvući pouke.

l Nakon objave prvih rezultata, izjavili ste da izvanrednih izbora neće biti. No, iste večeri neki su mi istaknuti članovi SDP-a rekli da će prijevremenih izbora vjerojatno biti, jer će rezultati ovih izbora biti napetosti koje će se teško kontrolirati.
- Tu su me večer pitali jesam li za izvanredne izbore. Ja odgovaram: ne, nisam. I ja i moja stranka smo, kao i do sada, spremni odraditi mandat do kraja. To je naša odgovornost prema glasačima. Dakako, ako bismo kao koalicija bili u krizi i ne bismo imali dovoljno »ruku« u parlamentu, onda su prijevremeni izbori neophodni i ja ih prihvaćam, ne kao moj izbor, nego kao posljedicu. Ako se ova koalicija ne bude mogla kvalitetnije nositi s vlastitim slabostima, onda se moramo razići, a posljedica su prijevremeni izbori. Ali, to nije ono što ja želim i na čemu ja i moja stranka radimo.
Mi želimo od ovih izbora, neovisno od toga što smo mi zadovoljni vlastitim rezultatima, izvući potrebne zaključke: kako eliminirati slabosti, biti efikasniji, brže donositi teške odluke, ne gubiti se u kompromisima... Ako ne odgovorimo na ta pitanja, čemu želim pridonijeti, ja ću prvi biti za prijevremene izbore.

l Rekonstrukciju Vlade najavljivali ste kao posao koji slijedi nakon lokalnih izbora. No, odmah nakon izbora ogradili ste se od toga, izjavivši da bi to uzelo previše vremena i da bi se moglo tumačiti kao preveliko bavljenje Vlade samom sobom.
- Najavio sam da će pitanje rekonstrukcije doći na dnevni red. Time nisam prejudicirao hoće li rekonstukcije biti i, ako da, kakve. Mi već radimo na mini-rekonstrukciji uprave, primjerice kroz uredbe o plaćama i radnim mjestima te kroz uredbu o načelima za unutarnje ustrojstvo tijela državne uprave. No, to će pitanje doći na red nakon lokalnih izbora, u ovom slučaju nakon intenzivnog posla oko konstituiranja lokalnih vlasti u sljedeća dva-tri tjedna. Tada ćemo ocijeniti hoćemo li ići u rekonstrukciju, ima li za to snage i spremnosti.
Osobno bih volio da imamo mogućnost rekonstruirati koncept Vlade, pod čime podrazumijevam ne samo efikasniju, manju vladu nego i efikasniju i racionalniju državnu upravu. Takva rekonstrukcija ima smisla, ali to je doista veliki zahvat koji se u ozbiljnim državama priprema godinama. Kad bi takvu odluku donijeli naprečac, vjerojatno bih u tom trenutku dobio pljesak, ali kad bi se pokazalo da smo u to uletjeli nepripremljeni, da se mjesecima bavimo sami sobom, vrtimo u krugu, jer su to teški problemi, tada bi počela izuzetno žestoka kritika, a bila bi djelomično opravdana. Zato sam rezerviran prema mogućnostima da takvu stratešku, duboku promjenu napravimo usred mandata. Ali, to će biti neodložan posao na kraju ovog mandata i kao priprema za početak idućega, ma tko pobijedio na izborima.
A, ako se o rekonstrukciji govori tako da se samo jedan ministar zamijeni drugim i ništa drugo, rekao bih da je to velika priča s malim učinkom.

l No, Hrvatska će se teško izvući iz krize, ako se ozbiljno ne pozabavi državnim proračunom u kojem veliku ulogu igra upravo organizacija i funkcioniranje državnog aparata, čiji je Vlada dio.
- To je centralni problem ove Vlade, koja pokušava smanjiti opću potrošnju i često je u tome jako usamljena, bez podrške političkih čimbenika, pa i javnosti. Možda smo i sami krivi što nismo uspjeli dobiti javnu podršku na tome teškom putu, koji je pretpostavka za izlaz Hrvatske iz krize. Dio te priče je i racionaliziranje doista glomaznog, neracionalnog i neefikasnog, pa i nekvalitetnog državnog aparata. Time ne optužujem ljude koji rade u njemu, nisu oni pojedinačno krivi za to. Ali, kao što znate, svaka se racionalizacija dočeka na nož. Nikada se u javnosti neće glasno javiti oni koji taj potez podržavaju, oni u čijem je on dugoročnom interesu, a to su građani Hrvatske - oni šute. Oni koji su tim potezom tangirani, ma koliko ih malo bilo, napravit će gužvu, bit će glasni, bit će u medijima, pa se dobiva jednostrana slika da Vlada nema podršku. Na primjer, odlučivši se na ukidanje Financijske policije, riječ je o oko 700 ljudi, Vlada se obvezala da nitko neće ostati na ulici, a u mnogim poduzećima koja krahiraju nema takve brige za ljude, to je privilegij državnih službenika. Unatom tome, puca se po nama najtežom artiljerijom s pitanjem zašto ukidamo Financijsku policiju, a ukidamo zato što nije polučila efekte u borbi s kriminalom i što mislimo da taj posao, uz malo bolju oraganizaciju i odgovornost, mogu obavljati Porezna upava, Carina i neki odjeli u MUP-u. To ja nazivam tranzicijskim sindromom - za načelne promjene postoji načelna podrška, ali konkretni potezi na toj liniji nailaze na konkretniji otpor.

l Jedan od glavnih prigovora koalicijskoj vlasti je taj da obećano i naumljeno ne uspijeva provesti.
- Otpori konkretnim reformskim potezima su veliki. Ja to mogu razmjeti, ali ceh koji se plaća je nedozvoljeno velik. Ljudi koji žive od svoga rada, koji otvaraju nova radna mjesta, koji traže nove investicije, oni traže od Vlade da učini maksimalno na rasterećenju gospodarstva, a na drugoj strani su zahtjevi za rješavanje socijalnih problema, na primjer porodiljne naknade i dječji doplatak, a mi imamo vrlo ograničen kolač za podjelu. Mislim da moramo više učiniti, uz pomoć medija, da se više računa vodi o cjelini situacije.
U pravilu smo kritizirani s obiju strana, a ja smatram da smo na dobrom putu kad je kritika podjednaka s obiju strana. Uplašio bih se kad bi dolazila samo s jedne, jer bi to značilo da smo brod, u tom rascjepu između potreba i mogućnosti, nagnuli previše na jednu stranu. Mislim da je jako važno da istrajemo na reformskom kursu, da trošimo samo ono što imamo, što proizvedmo.
Ponekad se popularnost može steći neodgovornim zahtjevima po principu »ja imam ideju, a ti je realiziraj«. Da se vratim na šestorku, na to nas upozoravaju i rezultati lokalnih izbora.

l Uoči izbora vodstva šestorke su preporučivala koaliranje unutar tih stranaka i na lokalnoj razini. No, s terena stižu drukčiji tonovi. Koliko ćete na tome inzistirati?
- Danas je to neophodnije, nego jučer i to će biti test kvalitete ponašanja šestorke. Mi smo, a bilo je tako i u drugim strankama, doista prepustili lokalnim vodstvima da odrede izbornu strategiju, čime su preuzeli odgovornost za rezultat. Nigdje nije bilo intervencija da se promijeni lokalno utvrđena strategija.
Druga stvar je što je predizborna retorika izborima dala državni karakter, što nije dobro, a nekima daje privid da su napravili više od dobrog testa. Vidjet će se. Suočavamo se s opozicijom koja klikče »ili mi ili oni«. To za Hrvatsku nije dobro. No, vjerujem da to ne može proći, ne vjerujem da bi na državnim izborima građani prihvatili da se vrate u Tuđmanovu Hrvatsku. Za razliku od nekih analitičara, nisam uplašen pokušajem HDZ-a i nekih ekstremista da se Hrvatska polarizira na »mi i oni«.
SANJA KAPETANIĆ