ZAGREB, 1. lipnja - S ministrom hrvatskih branitelja Ivicom Pančićem razgovarali smo o radu Koordinacije udruga proizašlih iz Domovinskog rata, o stambenoj problematici hrvatskih branitelja, »nepodijeljenim« stanovima, donošenju novog zakona o pravima hrvatskih branitelja, najavljenoj rekonstrukciji Vlade.

• Jeste li zadovoljni suradnjom s braniteljskim udrugama?
- Da. I kad je bilo problema, to su bili problemi s pojedincima, nikad s udrugama. Jasno da je suradnja nužna i da može biti daleko kvalitetnija, ali je bitno da smo počeli stvarati pretpostavke za rješavanje većine problema.

• Suradnja s udrugama započela je tek prije mjesec-dva. Nakon prilično hladnih odnosa, mnogi su to smatrali prebrzim.
- Uvijek sam isticao da je dijalog postojao, ali je pitanje je li to bilo dostatno. A mišljenja sam da razgovora nikad nije dosta. Problemi su nastajali jer su pojedinci politizirali problematiku branitelja. A čim se politika umiješa u pitanje branitelja, nastaju problemi i bez obzira koliko Ministarstvo branitelja htjelo riješiti neke stvari, to ispada nemogućim. Dok je javnost bila bombardirana senzacionalizmom i negativnim vijestima, mi smo radili. Nije koordinacija krenula preko noći, u pozadini je dosta rada i smirivanja strasti s obje strane.
Uvijek sam isticao običnog branitelja koji se nije ničim okoristio, nije tražio ništa i nije dobio ništa. On je u središtu pažnje svih mojih nastojanja. Nije im se, nažalost, mnogo pomoglo ni u posljednjih godinu dana, ali treba znati da je takvim ljudima teško pomoći odjednom. Ono na čemu trebaju raditi i Ministarstvo branitelja i Vlada je stvaranje pretpostavki za otvaranje novih radnih mjesta, jer ključni problem branitelja nisu beneficije, već zapošljavanje.
 

• Zašto Hvidra nije u Koordinaciji udruga?
- Ministarstvo branitelja nije sastavljalo Koordinaciju, već su se udruge samostalno udružile.

• Predstavnici Hvidre ipak misle da ih namjerno zaobilaze, govore da su znali dobiti poziv pet minuta prije sastanka u Ministarstvu.
- To treba pitati predstavnike Koordinacije. Znam da su i uoči Dana državnosti bili pozvani na susret s premijerom i samo predstavnik Hvidre nije došao. Vjerojatno će, nakon promjena u Hvidri, i odnos s Ministarstvom biti bolji.

• Bilo je govora da bi Marinko Liović, kao nezaposleni branitelj, mogao početi raditi u vašem Ministarstvu?
- Samo kao glasnogovornik. On bi bio dobar glasnogovornik.

• Koje su promjene u radu Ministarstva nastale u zadnjih godinu dana?
- Temeljna je promjena atmosfere. Prije se braniteljima obećavalo svašta, manipuliralo se njima, a golema većina branitelja nije od toga imala nikakve koristi. Ministarstvo i Vlada promijenili su sada smjer rada. Ne obećavamo ništa, ovo Ministarstvo više nije ministarstvo iluzija.

• Kad analizirate prošlih godinu i pol, što ste učinili dobro, a što loše?
- Sve se može učiniti i daleko kvalitetnije. Sad idemo s novim preustrojem Ministarstva nakon donošenja Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Uvest ćemo još kvalitetnije i profesionalnije ljude koji će raditi na problematici branitelja. Mislim da bi ovo Ministarstvo moglo biti malo profesionalno tijelo koje će uspješno provoditi sve što je u djelokrugu Zakona o pravima hrvatskih branitelja.

• U kojoj je fazi nacrt novog zakona o pravima hrvatskih branitelja? Govori se da nije dovoljno dobar kad se s njim tako dugo čeka?
- Zakon koji ne proširuje prava već ih dijelom reducira ne može biti dobar i popularan. Novi zakon neće biti maksimalno pravičan, ali nastojimo da u najvećoj mogućoj mjeri ostvaruje jednaka prava za sve. Ako do ljeta dođe na Vladu, realno je da do jeseni uđe u saborsku proceduru. No, nećemo robovati rokovima. Ipak, svima treba biti jasno da novog proširenja prava ne može biti jer i sad se iz proračuna izdvaja pet, neki kažu i sedam posto, samo za branitelje. Što je dosta. No, moram razočarati i one koji smatraju da se restrikcijom prava branitelja mogu uštedjeti milijarde. Ono što moramo učiniti je pravičnija preraspodjela novca.

• Neki predstavnici udruga smatraju da se i te kako zadiralo u stečena prava?
- Radi se o određenim restrikcijama. Primjerice, ukida se oslobađanje plaćanja carine na uvoz automobila i oslobađanje poreza na dohodak. To su najveće izmjene koje su već učinjene. Ujedno, smatram da počasni činovi ne smiju biti vezani uz visinu mirovine, odnosno treba uzeti jedan prosječan čin koji će se davati obiteljima poginulih jer su neki ostvarili čin, a neke obitelji nisu. Ne volim termin »stečena prava«, jer sve što po zakonu dobijete po zakonu se može i izgubiti. Ako netko misli da je visokim primanjima riješio pitanje branitelja stopostotnih invalida, nepokretnih, u zabludi je. Jer, vidimo što se događa s tim ljudima. Imaju relativno visoka primanja za naš standard, ali su zatvoreni u četiri zida, njihove su obitelji dobrim dijelom narušene, imat ćemo i problematičnu djecu... Vrijeme je da prijeđemo na aktivniju politiku brige za branitelje.

• Posljednjih se dana dosta govori o gotovim stanovima koji, međutim, nisu preuzeti.
- Riječ je o dvanaestak stanova u Vrgorcu, a problem je u plaćanju i nekim završnim radovima, primjerice uređenju okoliša. Kad to bude riješeno, uslijedit će preuzimanje i podjela. Još ima 29 stanova u Sesvetama koji se neće useljavati dok pet bespravno useljenih osoba ne izađe iz tih stanova. Nekidan su u Dubrovniku podijeljena 42 stana, u Gospiću je 12 stanova spremno za podjelu. Neke gotove stanove nismo dijelili u predizborno vrijeme. Ostali su svi stanovi nedovršeni.
Anita Poljak