Nije samo City Express u igri, vodimo preliminarne razgovore i s drugim kurirskim tvrtkama. Tom ćemo akvizicijom znatno smanjiti rizik ulaska konkurencije, ali, naravno, ne pod svaku cijenu. Važno je povećati tržišni udjel i vratiti investiciju

Predsjednik Uprave Hrvatske pošte Robert Jukić prvi je čelnik te kompanije koji je u posljednje tri godine pristao na intervju. Osvrnuo se na svojih prvih 100 dana mandata, odnose s vlasnikom, skorašnju liberalizaciju i najavljenu akviziciju najžešćega konkurenta - City Expressa. Mladost, energičnost, odlučnost, pa čak i određena prepotentnost, njegove su karakteristike kojima bi mogao zadržati čelnu poziciju do kraja četverogodišnjeg mandata, za razliku od svoja tri prethodnika. Osobito ako je istina da ima zeleno svjetlo vlasnika - RH - da se konačno upusti u investicije i akvizicije. 

• Prvi ste predsjednik Uprave u povijesti Hrvatske pošte koji na tu poziciju nije došao iz poštanskog sustava, nego izvana. Kako ste reagirali kad ste se upoznali sa svim problemima koji se u HP-u gomilaju godinama?

- Na poziciju u Pošti stigao sam s položaja predsjednika Uprave Daruvarske pivovare, u kojoj sam svaki mjesec 'skupljao' za plaće, konkurencija je bila toliko jaka i veća od nas da smo se morali izboriti za svaku prodanu litru na tržištu i svaki centimetar police. Hrvatska pošta potpuno je drukčije okruženje. Kompanija uopće nije zadužena, prave konkurencije, u punoj snazi, još nema na tržištu, plaća i poslovi sigurni su. Najveće je iznenađenje bilo to da je organizacijska klima iz koje sam došao bila mnogo ugodnija od one koju sam zatekao. Obračuni preko novina, frakcijske borbe, osjećaj pasivnosti i manjak optimizma, jer sve to o čemu govorimo netko je već prije iskušao, obilježili su moje prve radne dane. Činjenica da se u Pošti desetljećima ništa nije promijenilo veoma je opterećivala i tvrtku i zaposlenike. Odmah je bilo jasno da će to biti moja prva i možda najvažnija bitka.  

•  Je li vas obeshrabrilo to što Nadzorni odbor na godinu mijenja po nekoliko čelnika HP-a?

- Nije dobro da vlasnik stalno mijenja upravu, ali nijedna prethodna nije strukturno pokrenula organizaciju. Moja je glavna briga bila osigurati punu potporu vlasnika za posao koji nas očekuje. Prvih 100 dana pokazalo je da nema razloga za strah. Nadalje, želio sam osigurati kontinuitet uz pomoć mandata članova Uprave, koje nismo mijenjali. U Upravi danas sjede ljudi koji zajedno imaju 50-ak godina staža u Pošti, što nadoknađuje to da sam stigao izvana. Isto tako, ljudi koji dolaze izvana katkad mogu jasnije sagledati probleme. Imamo kvalitetnu kombinaciju iskustva i profesionalnih sposobnosti. Omjer potencijala na koji sam tu naišao i naših ciljeva vrlo je dobar.

• U Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture potvrdili su nam da se trenutačno dubinski analizira tvrtka City Express, koju HP namjerava kupiti. Rijetkost je u Hrvatskoj da državna tvrtka kupuje privatnu. Tko je donio tu odluku, kako će se financirati ta akvizicija i kakve će konkretno koristi HP imati od kupnje CE-a?

- Odluku je donio Nadzorni odbor na prijedlog Uprave. Hrvatska će pošta postati lider u kurirskim uslugama. Mnogo je razloga zašto je to dobro za Poštu, od kojih je možda najvažniji da je na tržište lakše ući putem akvizicija nego organskim rastom od nule. Nije samo City Express u igri, preliminarno razgovaramo i s drugimkurirskim tvrtkama. Tom ćemo akvizicijom znatno smanjiti rizik ulaska konkurencije, ali, naravno, ne pod svaku cijenu. Važno je povećati tržišni udjel i vratiti investiciju. Dosadašnji napisi u novinama bili su neozbiljni. Na istome mjestu na kojem se spominje ugovor o početku dubinske analize poslovanja i njegova procjenjivanja navodi se i vrijednost tvrtke, što nije logično. Za taj posao angažirali smo dvije ugledne tvrtke - KPMG i Zagrebačku banku. U svojim akvizicijama Hrvatska će pošta biti oportunist s povratom na investiciju kao jedinim mjerilom. Financiranje nije problem. Pogledajte našu bilancu i sve će vam biti jasno. Hrvatska pošta, zapravo, ima mnogo gotovine, ali mora stvoriti dodatnu vrijednost, da se financijski potencijal koji ima ne nastavi smanjivati. Dodatna vrijednost stvorit će se akvizicijama, 'joint venture' ili 'greenfield' projektima. U svakom slučaju, možete se početi privikavati na vijesti da državne tvrtke preuzimaju privatne.

• Zbog čega ste klijentima ukinuli popuste i na neki ih način darovali konkurenciji?

- Ukinuli smo popuste jer nije bilo logično da godišnje na njih gubimo 130 milijuna kuna zbog konkurencije kojoj je to cjelogodišnji prihod. 

• Uprava i direktori poštanskih ureda donijeli su na nedavno održanom seminaru strateški plan koji uključuje razdvajanje ukupne HP-ove djelatnosti na tri tvrtke - Express, Mrežu i Poštu. Je li to početak privatizacije svih djelatnosti osim osnovne?

- Okvir za strateški plan rezultat je naših prvih stotinu dana rada, portfelj konkretnih projekata koje se već počelo provoditi. Vlada nije zadala ciljeve s obzirom na privatizaciju Hrvatske pošte, ali želi vidjeti tvrtku koja posluje sa stopom profitabilnosti na razini zapadnoeuropskih operatera, između tri i pet posto. Danas je ona na - 3,7 posto. Kako ćemo to postići, naš je problem. Iz naših akcija vidljivo je da ne vršimo 'spin off' dijela biznisa, nego upravo suprotno - akvizicije. 

• Prije godinu i pol dana konzultantska kuća Roland Berger sastavila je Strategiju razvoja tržišta poštanskih usluga i akcijski plan prema kojem bi ključna strategija razvoja HP-a trebala biti dovršena potkraj godine. Koliko se vaša strategija poklapa s njihovom?

- Kasnimo za rokovima u tom dokumentu, i to shvaćamo prilično ozbiljno. Svjesni smo da HP danas nema trajnu dozvolu za rad i da je zapreka ulasku Hrvatske u EU.  Nažalost, ne kasnimo posljednjih stotinu dana, nego posljednjih nekoliko desetljeća. Strateški okvir koji smo donijeli trebao bi potpuno adresirati izazove iz Roland Bergerove studije u realnim vremenskim okvirima.

•  Strategija R&B također je pokazala da HP ima otprilike dvije tisuće viška radnika. Neki pak smatraju da u Pošti nema viška radne snage, nego da je ona pogrešno raspoređena. Što ste na seminaru dogovorili sa socijalnim partnerima?

- Slažem se sa vama da Pošta nema viška kad govorimo o ljudima ili uredima. Vlasnici smo najveće distributivne mreže i prodajne sile u Hrvatskoj, i to je naša najveća snaga. Boksačkom terminologijom, udaramo slabije od svoje težine, i to moramo promijeniti. Moramo 'prokrviti' i aktivirati svoje kanale novim proizvodima i uslugama ili novim djelatnostima.

• Prava konkurencija možda još nije posve ušla, ali nestrpljivo čeka pred vratima. Kako vi promatrate skorašnju liberalizaciju tržišta?

-  HP do sada nije imao posložen pravi 'business intelligence' niti je raspolagao informacijama o potencijalnoj konkurenciji na međunarodnom tržištu koja nam ujedno može biti uzor - njemačka, austrijska i nizozemska pošta. Neću reći da sam u HP došao s velikom vizijom. Došao sam s velikim poslovnim iskustvom da bih spojio potencijal tvrtke i iskustvo međunarodne konkurencije. Detaljno smo istražili poslovanje svojih uzora i napravili strategiju koja će nas njima približiti. Javni operateri u Europi prodrli su u sve smjerove biznisa: marketing, tisak, produkciju pošte, istraživanje tržišta, stvaranje baza podataka i nametnuli su se u segmentu marketinških aktivnosti. Postali su lideri u distribuciji, napravili diverzifikaciju u osnovnom biznisu, inkorporirali su bankarski i osiguravateljski biznis. Sada možemo sagledati svu kompleksnost varijacija koje su se dogodile u Europi i početi s vlastitom diverzifikacijom.

• No sa svakim ulaskom u novu djelatnost zapravo stvarate probleme određenom lobiju.

- Dobar dio 'šumova' u Pošti i proizlazi upravo iz toga. 

•  Planirate li intenzivirati suradnju s Hrvatskom poštanskom bankom, koja za sada nema nikakav efekt jer HP za banku samo obavlja neke administrativne poslove?

- Očekujemo da će se suradnja s HPB-om redefinirati, za to postoji spremnost na obje strane. HP-ova je strategija da aktivira prostor ispred šaltera i na njemu. To svakako znači ulazak u bankarske i osigurateljske poslove, pri čemu mi na svoje ulaganje, iz pozicije najsnažnije distributivne mreže u Hrvatskoj, gledamo isto kao na ulaganje u kapital banke ili kapital osiguravajuće tvrtke te očekujemo iste stope povrata. 

• HP će nakon liberalizacije biti dužan drugim operaterima omogućiti pristup poštanskoj mreži (svojim uredima, središtima, kovčežićima, opremi, prijevoznim sredstvima). Kako ćete omogućiti takav pristup?

- Prvi je korak u pripremi za liberalizaciju informatizacija cjelokupnog sustava. Pošta danas ne zna razdvojiti rezervirano i nerezervirano područje poštanskih usluga (pisma lakša, odnosno teža od 50 grama) ni pojedine procesne faze u svojem lancu vrijednosti. Kad to riješimo, moći ćemo omogućiti pristup konkurenciji na svim točkama na kojima će to od nas zahtijevati regulator.

• Hoćete li preraspodjeljivati i reducirati poštanske urede? Trenutačno 246 poslovnica na otocima posluje s gubicima.

- Redukcija poštanskih ureda nije dio naše strategije. Osim toga, u RH danas ima samo 13 poštanskih ureda u našoj mreži, nepotrebnih s obzirom na današnju regulativu. Naš je osnovni problem, kao što to naziva moj kolega Mateo Beusan, crna selekcija poštanskih ureda. Lokacije ureda ne podupiru životni stil korisnika naših usluga, primjerice nema nas u šoping-centrima. Police i šalteri zjape nam prazni jer na njima nema dovoljno proizvoda i usluga. Malo smo ostarjeli i došlo je vrijeme za 'face lifting', tako da se naši prostori pretvore u atraktivna prodajna mjesta. Naša je prednost da na hrvatskim otocima moramo imati svoje urede, za razliku od ostalih korporacija, koje ih ne trebaju imati, ali i dalje žele biti zastupljene svojim proizvodima i uslugama. Vjerujem da ćemo na tragu te činjenice naći obostrano profitabilna rješenja.

• HP-u je prijeko potreban novi distributivni centar, investicija od 300-tinjak milijuna kuna. S obzirom na to da se preseljenje sortirnog centra iz zagrebačke Branimirove ulice, koji ima samo 60-postotnu iskorištenost pokazalo nužnim, hoće li se novi graditi u blizini Jastrebarskog ili u sklopu novoga logističkog centra u blizini Ranžirnog kolodvora?

- Distributivni centar preduvjet je optimizacije procesa u budućoj HP-ovoj diviziji. Danas poštu razvrstavamo na 22 mjesta u Hrvatskoj, i to je, osim što beskrajno poskupljuje i usložnjava proces, jedan od glavnih problema zbog kojeg strada kvaliteta naših usluga. Razmišljamo o lokaciji pokraj Zračne luke Zagreb zbog međunarodnoga poštanskog prometa na lokaciji veličine otprilike 100 tisuća četvornih metara. Naše su aktivnosti usmjerene na centralizaciju sortiranja pošte, i to bi trebao biti prvi veliki projekt koji ćemo pokrenuti.

• Vaš prethodnik Andrej Sardelić izjavio je svojedobno da se HP, ako se ne stigne restrukturirati do potpune liberalizacije 2013., ne treba bojati stranog partnera. Je li to svojevrstan uvod u ulazak Austrijske pošte u vlasničku strukturu HP-a?

- Kao predsjednik Uprave nikad se ne bih usudio govoriti u ime vlasnika, Republike Hrvatske. Moja je uloga izvršna, a na vlasniku je da odluči koji od mogućih scenarija želi ostvariti. Mi Austrijsku poštu smatramo ozbiljnim konkurentom, a ne strateškim partnerom.

• Mnogi u HP-u govore da imate energiju i snagu za pokretanje dugonajavljivane promjene u sustavu. Koliko vas u tome ometa upletanje politike u vaše upravljačke odluke?

- Ako o politici govorimo u smislu obećanja vlasnika, ona su se do sada u cijelosti pokazala istinitim. Upravi Hrvatske pošte pružena je potpuna potpora i omogućena sloboda u radu, uz inzistiranje na rezultatima. Govorim u ime svih nas kad kažem da smo na tome zahvalni. l 
       
   

 Razgovarali: Željka Laslavić i Miodrag Šajatović