Predsjednički kandidat SDP-a dr. Ivo Josipović, po svim istraživanjima, sigurni je favorit za ulazak u drugi krug izbora. Stoga ga pitamo što bi bio njegov prvi potez kao predsjednika Republike.

– S obzirom na ustavnu dužnost predsjednika da sura?uje s Vladom, prvo ću održati sastanak s premijerkom Kosor, razgovarati o stanju u zemlji i inzistirati na onome što smatram glavnim dijelom svog programa, a to je borba protiv korupcije. Potom ću se sastati i sa oporbom. I to će biti moj prvi radni dan. Dovoljno za prvi dan, zar ne?

Kako komentirate međusobne optužbe predsjednika Stjepana Mesića i bivšeg premijera Ive Sanadera?

– Riječ je o dva različita političara koji zastupaju različite interese. Sigurno je da se situacija ustalasala zbog Mesićevog inzistiranja na raščišćavanju odre?enih slučajeva. I neka, bilo bi dobro da to bude katalizator čišćenja političke scene u Hrvatskoj.

Ima li USKOK razloga pokucati na vrata obojice?

– USKOK to mora znati sam. Ne vjerujem da je prozivanje predsjednika Mesića više od odmazde za njegov angažman na otkrivanju afera. U ovoj situaciji gdje postoje priče da je netko poslovao na način da je uzimao provizije, o bilo kome da je riječ, moraju se te priče provjeriti. U prvom redu zato jer, ako to nije istina, to treba jasno i glasno reći. A ako je istina, da se poduzmu sve potrebne radnje. U tom smislu DORH mora djelovati u vezi sa slučajem Hypo banke.

Temeljem čega, novinskih napisa? Je li zamislivo Sanaderovo uhićenje? Kako komentirate njegov povratak u politiku?

– Po zakonu, DORH čim sazna iz bilo kojih izvora, pa i iz medija, za bilo kakve slučajeve, mora ispitati o čemu se radi. Ovo sa Sanaderom je tako velika priča da se naprosto mora provjeriti. Ja sigurno ne želim reći da je gospodin Sanader kriminalac, ali se stvar mora raščistiti. Svi pred zakonom moramo biti jednaki i ako ima razloga za uhićenje nitko nije izuzet. Kada je riječ o povratku Sanadera u politiku, čini mi se da je to ispod granice dobrog ukusa. Čovjek koji je na onaj način pobjegao s premjerske pozicije, koji se nije udostojio javnosti dati pa ni najmanje objašnjenje zašto odlazi, ne bi u ovom teškom političkom i ekonomskom trenutku trebao destabilizirati političku scenu. Ali, formalnopravno gledano, njegov povratak u Sabor na zastupničku funkciju je tehničko pitanje. On naprosto jednom izjavom može dobiti natrag svoj zastupnički mandat. Možda je to i neka zadnja linija njegove obrane od svakodnevnih napada i optužbi. Posebno skandaloznom smatram ideju da ga se izabere za predsjednika Sabora. To bi moglo dovesti i do raspisivanja prijevremenih izbora.

Kako vidite ulogu državnog odvjetnika Mladena Bajića u toj priči? On zapravo ne reagira.

– Gospodin Bajić je dužan osigurati provo?enje zakona, i sasvim sigurno da afera u kojoj se spominje bivši premijer ne može ostati u ladici na čekanju. To je iznimno velik i važan slučaj, i politički i pravno. Ne želim naravno naga?ati, samo tražim da DORH reagira.

Svjedoci smo da je DORH reagirao na Mesićeve tvrdnje o aferi kamioni barem dvije godine nakon što je priča došla do medija?

– To sigurno nije dobra preporuka za DORH.

Mislite li da Bajić može i dalje ostati na dužnosti s takvim »kasnim paljenjem«?

– SDP je nedavno u Saboru glasao protiv Bajićevog izvješća. Ne mogu reći da gospodin Bajić nije imao i svijetlih trenutaka, u borbi protiv droge recimo, ali DORH je, čini mi se, često rezistentan na slučajeve koje se vežu uz vlast, i to se vidi.

U ovim prepucavanjima Mesića i Sanadera, često se po medijima spominju i grijesi aktualnog predsjednika Mesića. Kako to komentirate?

– Nisam do sada čuo ništa konkretno. Ali načelno, svi smo podložni kritici i preispitivanju rada. Sve što bih više rekao, bilo bi komentiranje pukih nagađanja.

Biste li vi da ste predsjednik Republike, poput Mesića intervenirali za tvrtku SMS u slučaju Podravka?

– Mislim da predsjednik Republike mora jako paziti kada se i u najboljoj namjeri javlja kao posrednik u gospodarskim odnosima. Vjerujem da u slučaju SMS-a predsjednik nije učinio ništa što bi objektivno bilo štetno. Ali, možda je mogao biti oprezniji…

Treba li mijenjati sustav pomilovanja?

– Pomilovanje nije sudska odluka utemeljena primarno na pravnim kriterijima, nego akt političke milosti. Taj je institut uobičajen i imaju ga gotovo sve države. Ali, ja ću vrlo restriktivno koristiti taj institut. Kod pomilovanja mora biti jasno da je ostvarena svrha kazne i da je zadovoljen osjećaj pravde i kod žrtava i kod javnosti. Uostalom, postoje i druge mogućnosti da se osuđeniku smanji kazna sudskim odlukama. Pomilovanje po meni treba ograničiti na doista izvanredne slučajeve, u kojima je politička milost opravdana, najčešće kada se drugim mehanizmima ne može reagirati.

Dakle, Hrvoja Petrača ne biste pomilovali?

– Ja ne bih na to išao. Nikada ne bih bio za pomilovanja kad je u pitanju organizirani kriminal, ubojstva, otmice, ratni zločini i slična teška kaznena djela.

Kakva je bila vaša uloga na Haškom sudu? Andrija Hebrang govori da ste radili protiv interesa hrvatskih generala.

– Ja nisam bio na strani Haškog suda, nego hrvatske Vlade u Haagu. Bio sam promatrač hrvatske Vlade, a ne Haaškog suda. Dapače, zastupao sam Hrvatsku protiv Haaga i zajedno sa sadašnjim ministrom Šimonovićem dobio za Hrvatsku spor subpoena. Osim toga, mene su se mnogi ljudi koji su bili osumnjičenici pitali za savjete, ja sam im pomogao. Pitajte npr. generala Marinovića ili obranu generala Blaškića. Ali, uvijek sam inzistirao na tome da su svi zločini isti i da ih treba kazniti, bez obzira tko je počinitelj, i tražio da se i Hrvatska tako odnosi prema zločinima.

Kako mislite, savjetovali ste ih? U kojoj funkciji?

– Jednostavno, ljudi su me nazvali, obratili mi se, i ja sam im pomogao savjetom, besplatno, ljudski.

Zašto onda Hebrang tvrdi drugačije?

– Vjerojatno zato jer po svim anketama za mnom zaostaje, koliko ono, teško mi je i izračunati, jedno 20 posto. Zato, očito je procijenio da bi blaćenje protukandidata bio jedini način da pokuša ostvariti bolji rezultat.

A napisi o tome da se na su?enju vukovarskoj trojci sudilo samo za Ovčaru, umjesto za više zločina, za što se optužuje i vas kao suradnika na sudu?

– Evo, to je specijalitet iz Hebrangove kuhinje. Upravo je suprotno, ja sam dapače kritizirao Haški sud zbog tog slučaja.

Dokad ste ostali angažirani u Haagu?

– Dok nisam vidio da Vlada ide izvan gabarita koji su dopušteni, da je krenula u opstrukciju Haškog suda, onda sam dao ostavku. To je bilo nakon što je u slučaju Blaškić postalo jasno da su upravo Hebrangovi, koji su uhitili i izručili generala Blaškića, lažno prikazivali, pa i fabricirali odre?ene dokaze, želeći njega žrtvovati da zaštite druge. Ja u tome nisam želio sudjelovati.

Topnički dnevnici i dalje su aktualni, nema ih. Tko je za to odgovoran?

– Pravo je tužitelja da traži sve za što misli da postoji, mada je meni doduše malo neobično da se to traži sada kad je postupak već pri kraju. No, to je legitimno, Tužiteljstvo pokušava ojačati svoju poziciju. Pretpostavljam da smatraju svoju procesnu poziciju lošom i da zato traže nove dokaze.

Može li po vama ponovno doći do blokade Hrvatske?

– Ja tu ne vidim neki posebni utjecaj politike, nego tužitelj jednostavno želi dokazati prekomjerno granatiranje. Ne mislim da se to traži kako bi se Hrvatsku ponovno blokiralo na putu ka EU, ali objektivno je to ovog trenutka posljedica cijele priče o topničkim dnevnicima. Vlada je nažalost nekonzistentna, topničkih dnevnika malo ima, pa malo nema…

Gdje su?

- Otkud ja to znam.  Osobno, ne vjerujem da Vlada skriva dnevnike, nema logike, netko je vjerojatno naprosto uzeo te papire i odnio. Ne bih rekao da je to svjesna opstrukcija. Haag će očito natezati konopac dok god vjeruje da postoji mogućnost da se papiri na?u, nakon toga, kad se vidi da je Vlada sve poduzela, i pritisak će prestati. Uostalom, nakon svega što je učinjeno u suradnji s Haagom, bilo bi paradoksalno da se radi nekoliko dokumenata sruši dobra ocjena o suradnji s Haagom.

A propos blokade pregovora, nisam sigurna da je javnosti još uvijek jasno zašto ste vi u Saboru gotovo jedini bili protiv Arbitražnog sporazuma sa Slovenijom?

– Prvo, zato jer mislim da je po me?unarodnom pravu jasno da taj navodno sporni dio mora pripada Hrvatskoj. Drugo, mislim da je hrvatska Vlada strašno pogriješila kad je dopustila da takav sporazum do?e u Sabor, dopustila da svoj teritorij potencijalno stavi na bubanj. Zašto? Da bismo dobili ono što nam pripada ako udovoljimo uvjetima EU. To je katastrofalna vanjska politika.

Premijeka Kosor se baš veselila što je dobro ispregovarala.

– Možda ona jest, ali ja nisam. Znam za optužbe da bi desnica tako glasala, protiv EU, ali to nije točno, zaboravlja se su antifašisti upravo prisajedinili to more Hrvatskoj. Jedinstvo teritorija su obranili i branitelji u Domovinskom ratu. A mi sada potpisujemo arbitražu koja može dovesti do gubitka teritorija.

Kaže se da vam taj potez baš nije državnički?

– Vidjet ćemo kakav će tko biti državnik kad do?e rezultat arbitraže. Neka onda objašnjavaju što su dobili. Dužnost je predsjednika Republike da čuva integritet zemlje, i upravo je to državnički.

Ali, arbitraža je politički uvjet ulaska u EU?

– Ne mogu vjerovati da je to uvjet EU. To je ucjena jedne zemlje koju je diplomacija morala otkloniti. Mogu prihvatiti da sam u manjini. Samo inzistiram da je moj stav striktno principijelan. I moj otac se borio za to more. Nisam mogao doći kući i reći: hej, stari, digao sam ruku da možda damo nešto mora.

Što to govori o vašem odnosu sa SDP-om?

– Mi smo demokratska stranka, i SDP uvažava moj stav. Jer, moj stav je racionalan, nije on bez veze. I upravo zato sam u SDP-u, jer se sto puta i meni i drugima toleriralo kad su zbog svojih principa imali izdvojeno mišljenje. Ja to neizmjerno cijenim kod SDP-a.

Kad već spominjemo Hebranga, kako ocjenjujete tijek kampanje?

– Kampanja je očekivana, uz povremene eskapade kandidata koji su bez programa, pa misle da to mogu kompenzirati raznim spinovima, dezinformacijama itd…

Kaže Nadan Vidošević da je sramota da se vi i Hebrang međusobno štedite?

– Evo sad ga demantiramo, može biti miran. Ja nemam razloga upuštati se u šamaranje protukandidata, oni me ne zanimaju osim ako baš lažu. Ja se želim pokazati biračima i to je moja utrka.

Ne date se navući na svađu?

– Ne, nikako. To vi novinari volite raditi show, ali dozvolite da je moja strategija drugačija.

Nikad se ne naljutite?

– Naljutim se, da, ali to ne rješavam na primitivan način.

Zašto ste se okrenuli dijaspori kad je poznat stav SDP-a da bi dijaspori trebalo onemogućiti glasanje?

– Puno stvari koje sam ja otvarao najprije je bilo sporno, na primjer o korupciji nitko nije govorio prije godinu dana kad ja jesam, a sad prepisuju cijele pasuse o pravednosti iz mog programa. Tako je i kad sam bio otvorio pitanje dijaspore, bila je to hereza, a sad i Vesna Pusić, koja je meni posebno draga i za koju bih glasao da i sam nisam kandidat, evo ide po BiH. Ja sam zadovoljan, jer sam uspio otvoriti neke teme. Pokazalo se da je BiH velika tema, ne radi ambicije da mi ure?ujemo BiH, nego jer nema sigurnosti na prostoru regije bez stabilne BiH, jer nema stabilne BiH bez jednakopravnosti tri naroda, a nema jednakopravnosti tri naroda bez stalne brige Hrvatske.

To s dijasporom nije baš vjerodostojna politika SDP-a?

– Ma, dijaspora je možda u jednom trenutku bila nategnuta priča. SDP nije bio protiv glasanja dijaspore nego protiv varanja glasovima u dijaspori.

Bio je i protiv glasanja.

– Ma nije, probajte to negdje naći. Bio je protiv jedanaeste izborne jedinice. Ali čak i da je tako, činjenica je da ti ljudi danas imaju pravo glasa. Bili bi glupi da kažemo: nećemo tih deset posto glasova.

Pa, ionako će taj postotak dobiti Milan Bandić, a ne vi.

– Neka dobije, sve u redu. Neka ljudi glasaju kako hoće, samo neka se ne vara.

Kaže Jadranka Kosor da će se taj problem riješiti nakon izbora.

– Jako zgodno.

Mislite li u drugom krugu prijeći s riječi na djela i iznijeti možda i neke konkretne dokaze protiv svojih protukandidata, ili protiv nekih visokorangiranih HDZ-ovaca, kad već govorite o Novoj pravednosti?

– Iznijet ću onoliko primjera koliko bude realno s obzirom na stanje predmeta i istraga koje se vode. Ali, molim vas, sjećate li se tko je prvi spomenuo slučaj Hypo banke u javnosti?

Ne, tko?

– Pa ja, u Otvorenom. Ako ste to gledali, kako to da to niste registrirali? Svi mediji su šutjeli.

Zašto?

– Ne znam ja, recite vi meni, vi ste mediji. Ispitajte malo i u svojoj redakciji zašto je tako.

Zašto vi niste dali papire?

– Nemam ja papire, ja samo čitam medije, malo surfam po internetu. Hajde lijepo i u svojoj redakciji istražite zašto je tako.

Mi novinari vam volimo papire i dokaze.

– Ma dosta vam je otići na internet, znati malo njemačkoga i tražiti Hypo, Sanader…

Sanader se upravo obrušio na EPH. Kako to komentirate. Zapravo je on upravo u ratu s medijima.

– U ratu je protiv onih koji propituju njegovu ulogu u aferi. Očekujem da svatko bude pod lupom, ali i da ima pravedan tretman u medijima i pravosuđu.

A kako to da svog donedavnog kolegu Milana Bandića niste prepoznali u tim napisima i općenito kad je mogući kriminal u pitanju?

– Bandić je potpuno izgubio podršku lijevog centra.

Nisam to pitala, nego što je SDP čekao s Bandićem? Je li to bila greška SDP-a?

– Sasvim sigurno, ja osobno mislim da je to bila greška.

Mesić je dokazao civilni karakter države i vlasti

Kakva je vaša ocjena Mesićevog mandata?

– Ta je ocjena apsolutno pozitivna. Među ostalim, on je uspio na pravi način provesti jednu od glavnih svojih ovlasti – dokazati civilni karakter države i vlasti, jasno rekavši gdje je granica angažmana vojske u politici. Drugo, međunarodno je afirmirao Hrvatsku, i njegovom zaslugom postali smo nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a, a to što je Sanader forsiranjem jednog moralno i u svakom drugom pogledu problematičnog kadra, Nevena Jurice, uspio upropastiti taj uspjeh, druga je stvar. Mesić je, nadalje, neprestano upozoravao na korupciju i afere, ne samo o kamionima, nego i u slučaju Brodosplit itd… Sve to je apsolutno dovoljno za vrlo visoku ocjenu njegovog mandata.

A zamjerke?

– Mislim da su neka pomilovanja bila ishitrena, neoprezna. Osobno, neka od pomilovanja ne bih potpisao.

Da, nitko nije imun na donatore, zar ne?

– Pa dobro, za donatore svi moramo biti kritični. Ja jako pazim na to, jer ako se vidi da je netko od donatora problematičan, novac odmah treba vratiti. Pazim na to.

Neki potezi Jadranke Kosor su osvježenje, ali problemi su stari

Kako ocjenjujete Vladu Jadranke Kosor?

– Zadatak predsjednika je da surađuje s Vladom, zato ne bih davao ocjene. Mogu samo reći da je to stara-nova Vlada, da je još uvijek opterećena istim problemima kao u vrijeme Sanadera, samo što oni sada više izlaze na vidjelo. Neki potezi su osvježenje, ali problemi su stari.

Mislite da je premijerka Kosor iskrena u borbi s korupcijom?

– Vidimo da se nešto pokrenulo, to je dobro, ali trebalo se puno više i puno bolje. Neke od ovih afere ionako bi izašle, nisu one sada tu jer se ostvaruje neka velika antikorupcijska politika. Ali, očito, klima se mijenja….

Koliko svemu mogu pomoći unutarhadezeovski obračuni koji se vode?

– Ako rezultat takvih obračuna bude čišćenje od korupcije, super, dobro su došli.