Potpredsjednik Hrvatskoga sabora i predsjednik saborskoga Odbora za vanjsku politiku dr. Zdravko Tomac poslao je minuloga četvrtka, kako je i najavio, pismo glavnoj tužiteljici Haaškoga suda Carli del Ponte. U njemu Tomac posebno upozorava na »neprihvatljivu politizaciju tužiteljstva Međunarodnog kaznenog suda u Haagu«, a u kontekstu haaških optužnica u kojima se akcija Oluja, odnosno »Domovinski rat stavljaju u neprihvatljiv politički i povijesni kontekst« etničkoga čišćenja hrvatskih Srba.

• Kakav učinak očekujete od svojega pisma haaškoj tužiteljici Del Ponte?
- Na Saboru smo donijeli vrlo značajne zaključke o suradnji s Haaškim sudom u kojima vrlo kritički govorimo o politizaciji tužiteljstva Haaškoga suda. Štoviše, suprotstavljamo se političkom i povijesnom kontekstu tretiranja Domovinskog rata. Budući da u zaključcima nije moguće dati argumentaciju, smatrao sam obvezom da naknadno u pismu iznesem argumente, a ponajprije naš stav da je neprihvatljivo hrvatsku državu i vojsku pogrešno optuživati za planirano i smišljeno etničko čišćenje Srba, koje je kako se navodi, rezultiralo »kumulativnim učinkom od 150.000 do 200.000 prognanih Srba«.

• Koji su, dakle, vaši argumenti?
- U optužnici se govori o sukobu u krajini između vojske Hrvatske i tzv. krajine. Prešućuje se naime ono što je činjenica da su Srbija, Crna Gora i JNA agresori na Hrvatsku i BiH, a što je utvrđeno u brojnim dokumentima UN-a, čiji je Haaški sud dio, te drugih međunarodnih institucija. Ta je agresija bila pokrenuta s ciljem stvaranja velike Srbije i otimanja teritorija. Netočno se, dakle, govori o etničkom sukobu unutar Hrvatske između Srba i Hrvata, jer se radilo o međunarodnome sukobu u kojem je Hrvatska bila žrtva agresije.
Druga primjedba odnosi se na prešućivanje činjenice u optužnici da je tzv. krajina stvorena genocidom, planiranim osvajačkim ratom. Bila je to kvislinška tvorevina Beograda i velikosrpske politike, izrasla na zločinu. Bio je to oblik okupacije dijela teritorija Hrvatske s ciljem pripajanja velikoj Srbiji. Postoje uostalom i politički dokumenti tzv. krajine o ujedinjavanju s Republikom Srpskom u BiH i stvaranju zapadne Srbije te priključenju velikoj Srbiji.
 

Ne može se onda govoriti o etničkom sukobu unutar Hrvatske. Cilj 'Oluje' nije bilo etničko čišćenje Srba već oslobađanje hrvatskih teritorija. Štoviše, krajina je i nastala tako što su prvotno agresori očistili to područje od Hrvata i pripadnika manjina. Prethodno je dakle istjerano do 300.000 ljudi.
Na temelju prešućenih povijesnih istina u optužnici se onda 'Oluja' kvalificira netočno - kao smišljeno, planirano etničko čišćenje. Takva stajališta u optužnici osporava i knjiga Milisava Sekulića pod naslovom »Knin je pao u Beogradu«. Sekulić, inače general tzv. vojske srpske krajine, kaže da je izvršena planska i prisilna seoba Srba. General Mrkšić je bio poslan da provede takvu seobu. Već prvi dan 'Oluje' su donesene odluke o iseljavanju Srba. To se pak naknadno pokušava prikazati kao rezultat etničkoga čišćenja od strane Hrvatske vojske.

• Zašto? Jer i bivši veleposlanik SAD-a Peter Galbraith, ali i aktivistica za ljudska prava iz Beograda Sonja Biserko javno govore u iseljavanju Srba, koje su organizirali sami Srbi.
- Ima mnogo drugih dokaza. Zato moramo reagirati. U knjizi »Knin je pao u Beogradu«, koja je vrlo dokumentirana, jasno je istaknuto da je odluka o evakuaciji stanovništva prihvaćena na vrhovnom savjetu RSK 4. kolovoza 1995. između 17. i 18. sati. Prema tome, Mile Mrkšić, Milan Martić i drugi donijeli su odluku već na početku 'Oluje' da se vojska i stanovništvo evakuiraju. Evakuacija se odnosila ne samo na prostor »sjeverne Dalmacije i Like, već je zahvatila i čitav prostor zapadnog dijela Republike Srpske krajine«. I prije početka 'Oluje' znalo se da će narod napustiti RS, ističe se u spomenutoj Sekulićevoj knjizi. U Srbiji su unaprijed pripremili »više centara za prihvat izbjeglica« .

• Na tragu vaših argumenata bilo je i pismo koje je prije nekoliko mjeseci premijer Račan poslao u Haag. Argumenti su odbijeni, a optužnice su u međuvremenu stigle, zar ne?
- Optužnice jesu stigle, ali ih treba osporavati. Jedan od zaključaka Sabora je da i hrvatska Vlada i ostali nositelji vlasti imaju obvezu, ne samo pravo, osporavati optužnice, tj. boriti se za istinu.
Međutim, ni u mojem pismu, niti u zaključcima Sabora, ne negiramo da su zločini počinjeni te da valja kazniti one koji su zločine počinili s hrvatske strane. Sve krivce valja kazniti, ali se ne može prihvatiti onaj dio optužnica odnosno politike tužiteljstva kojim se optužuje Hrvatska za ono što nije napravila.
Kad je tužiteljica del Ponte nedavno primila zaključke Sabora, najavila je da će na njih pismeno odgovoriti. Svojim sam pismom želio dodati i jaku argumentaciju.

• Hoće li se time spriječiti buduće optužnice protiv hrvatskih državljana?
- Ako se ne bude pobijala kvalifikacija o 'Oluji' kao etničkom čišćenju, onda optužnice mogu ići unedogled. Svatko tko je tada bio u vojnom i državnom vodstvu, može biti pozvan pred Haag po zapovijednoj odgovornosti. Navedenim ćemo se argumentima dalje boriti. Ako je pak istina u našim rukama, ako s jedne strane jasno kažemo, da prihvaćamo da su zločini s hrvatske strane nepotrebno napravljeni te da ih valja sankcionirati, bilo u Hrvatskoj bilo u Haagu - i na taj način dekriminaliziramo Domovinski rat. Onda imamo šanse da se uspije u osporavanju pokušaja kriminalizacije 'Oluje'.
Jer ICTY sada pokušava izjednačiti agresora i žrtvu. To sam jasno rekao već prošle godine na groblju u Vukovaru. I stalno to ponavljam.

• Prema nekim informacijama, nove su optužnice već na putu do Zagreba. Je li to točno?
- Ako je tako, to samo svjedoči da moramo osporavati politički i povijesni kontekst optužnica. Kad smo, primjerice, lani Budiša i ja rekli da je general Stipetić osumnjičenik, jedva smo »živu glavu« izvukli. A bili smo u pravu. Kad sam upozorio da idu neki procesi koji su nam neprihvatljivi, bio sam medijski linčovan, a djelomično i u vlastitoj stranci. Izgubio sam i mjesto potpredsjednika stranke. Zadovoljan sam, unatoč svemu što sam doživio, jer je danas jasno da sam bio u pravu.

Vinka Drezga