savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1190&tomac-prerano-je-davati-ocjene=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1190&tomac-prerano-je-davati-ocjene=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1190&tomac-prerano-je-davati-ocjene=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1190&tomac-prerano-je-davati-ocjene=

Zdravko  Tomac

../intervjui/intervjui.php?osoba=3352&zdravko-tomac

Tomac Zdravko
Datum:
09.08.2001
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Premda je sporni Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o zajedničkoj državnoj granici, oko kojega tek predstoji prava bura u Saboru, a nije se utišala ni ona u javnosti, dostatan razlog za razgovor s dr. Zdravkom Tomcem, nije i jedini. Potpredsjednik Sabora i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku, te jedan od čelnih ljudi SDP-a uvijek je zanimljiv sugovornik, bez obzira o kojoj se temi radi.


• Nedavno ste rekli da je Ugovorom o granici sa Slovenijom premijer Ivica Račan pokazao svoju političku umješnost. Zašto, međutim, u hrvatskoj javnosti vlada ogorčenje i uvjerenje da Hrvatska daje dio svog teritorija, najveći dio Piranskog zaljeva? Tvrde to i stručnjaci, ali i političke stranke.
- Ako mislite na pisanje Nacionala, moram vam reći da već godinama za njih nisam dao nikakav intervju, ni o čemu, pa ni o pregovorima sa Slovenijom. Prerano je davati ocjene o uspješnosti ili neuspješnosti pregovaranja sa Slovenijom. To će biti moguće tek kad pregovori budu završeni, zavisno od toga kako će biti završeni. Međutim, ne slažem se sa mnogim neopravdanim kritikama onoga što je do sada učinjeno u pregovaranju. Mnoge kritike su neargumentirane, ponekad i zlonamjerne, ali ipak najviše su posljedica nepoznavanja cjeline problema i donošenja zaključaka na osnovi pojedinog detalja. U pravilu se iznose oni detalji koji su nepovoljni za Hrvatsku, pa se stječe dojam da Hrvatska loše prolazi, odnosno da ova vlast ne zna braniti hrvatske nacionalne interese. Istina je u cjelini i zato je dobro da se otvori rasprava u Saboru, gdje bi se nakon uvida u cjelinu problema moglo ići prema traženju rješenja koje je najbolje i na kojem treba postići što širi konsenzus. Evo nekoliko primjera. Svi u Hrvatskoj znaju, a to je točno, da bi npr. općina Sv. Martin na Muri u Međimurju loše prošla. Međutim, prešućuje se da npr. Mursko Središće dobiva 15 hektara kvalitetnog građevinskog zemljišta kako bi se izgradio novi granični prijelaz i izvukao iz središta grada. Prešućuje se da npr. u Varaždinskoj županiji Hrvatska povoljno prolazi u Ormoškom jezeru, a govori se samo o onom, gdje Slovenci bolje prolaze u Zagorsko-krapinskoj županiji. Ni jedna ni druga država ne dobivaju niti jedan jedini metar teritorija druge države, tako da su neopravdane optužbe da netko prodaje hrvatsku zemlju. Također treba reći da je još za vrijeme vlasti HDZ-a u proteklih deset godina sporazumno na zadovoljstvo obje države utvrđena granična crta na 99,1 posto granice. Ostalo je sporno 6,7 km granice na izlazu rijeke Dragonje u Piranski zaljev i Piranski zaljev, jer na moru u vrijeme Jugoslavije nije bila utvrđena granica između republika. Poznato je da su upravo ta dva problema sprječavala ukupno rješavanje nagomilanih problema između Hrvatske i Slovenije. Vlade su pokušale naći kompromis. Slovenija je prihvatila hrvatska stajališta oko spornog teritorija kod rijeke Dragonje u korist Hrvatske, a hrvatska Vlada je prihvatila morsku granicu koja je objektivno povoljnija za Sloveniju. To je bit kompromisa. Ako on ne prolazi vjerojatno rješenje treba tražiti u arbitraži i oko morske granice i spornog dijela kopnene granice.
 

• Mnoge kritike su neargumentirane, ponekad i zlonamjerne, ali ipak najviše su posljedica nepoznavanja cjeline problema i donošenja zaključaka na osnovi pojedinog detalja


• Najgore bi za Hrvatsku bilo otvaranje sukoba sa susjedima što bi nas definitivno zatvorilo u balkanskoj zajednici. Sve pojedinačne probleme treba podrediti tom strateškom interesu Hrvatske - ne ostati na Balkanu


• Kad se čitaju naši mediji i izjave političara, svaki čas se može očekivati Sudnji dan. A Sudnjeg dana neće biti, ali ni brzog izlaza iz krize. Hrvatska će još neko vrijeme biti u velikim previranjima, turbulencijama i krizama, dok izađe iz te situacije

• Zašto premijer nije odmah tražio međunarodnu arbitražu?
- I za arbitražu je potreban sporazum dviju država. Suglasnost jedne i druge države oko toga tko će biti arbitar, što će sve biti sadržaj arbitraže te prihvaćanje obveze da će se provesti odluka arbitraže. Pitanje je hoće li druga strana prihvatiti arbitražu ili će se dovesti u pitanje ukupni sporazum.


• Smatrate li Vi da će ova otvorena pitanja sa Slovenijom, koja uključuju i niz nesporazuma, biti jedna od važnijih tema ove Vlade?
- Odnosi sa Slovenijom povezani su sa najvažnijim problemom Hrvatske, ne samo Vlade nego i svih nas. Kao što je prije deset godina trebala nacionalna sloga u obrani Hrvatske i stvaranju samostalne države i danas nam je također potrebna što šira suglasnost u utvrđivanju puta kojim će krenuti Hrvatska. Naš je interes da se što čvršće povežemo sa zemljama srednje Europe i da stvorimo što čvršće prijateljske, političke i gospodarske odnose sa Slovenijom i Mađarskom, koje prije Hrvatske ulaze u EU. Samo aktivnom politikom uključivanjem u CEFTU i zonu slobodne trgovine sa srednjom Europom Hrvatska može izbjeći ono u što nas neki guraju - balkansku ekonomsku zajednicu. Zato je za nas odnos sa Slovenijom i Mađarskom izuzetno značajan, jer treba poduzeti sve da se tu ne stvori tvrda schengenska granica. Da bi u tome uspjeli moramo voditi računa da i naši susjedi budu zainteresirani za takvu suradnju. Najgore bi za Hrvatsku bilo otvaranje sukoba sa susjedima što bi nas definitivno zatvorilo u balkanskoj zajednici. Sve pojedinačne probleme treba podrediti tom strateškom interesu Hrvatske - ne ostati na Balkanu.


• Mislite li da je moguće raspisati referendum oko ovog pitanja kako je to izjavio Vaš stranački kolega i potpredsjednik Sabora Mato Arlović?
- Moguće je, ali mislim da time ne bi riješili probleme. Vlada i Sabor i političke stranke moraju preuzeti političku odgovornost vodeći računa o bitnim strateškim interesima Hrvatske. U ovoj situaciji raspisivanje referenduma još bi više dovelo do podjela i sukoba, a nama umjesto toga treba konsenzus o tome kako dalje.


• Premijer Ivica Račan se žali da je Vlada ostala usamljena u svojim naporima, a da je kritiziraju svi, od lijevih do desnih, od sindikata do stručnjaka... Mislite li i Vi tako? Imate li dojam da je Vlada izgubila potporu javnosti?
- Znate, očekivanja su bila nerealna. Čak da Vlada savršeno funkcionira, ljudi bi bili nezadovoljni.


• Vjerojatno su i obećanja bila apsolutno nerealna!
- Da, i ona su bila nerealna, ali ne zato što je netko htio nekoga prevariti, već zato što su oni koji su pobijedili na izborima nerealno procjenjivali mogućnosti rješavanja nagomilanih problema. Znalo se da su ti problemi veliki, ali smo se ipak iznenadili koliko su veliki i teško rješivi. Suočila se nova vlast s činjenicom da neke stvari, bez obzira na želju, nije moguće riješiti. No, raspoloženje naroda nije tako crno i loše kao što se prikazuje u medijima. Kad se čitaju naši mediji i izjave političara, svaki čas se može očekivati Sudnji dan. A Sudnjeg dana neće biti, ali ni brzog izlaza iz krize. Hrvatska će još neko vrijeme biti u velikim previranjima, turbulencijama i krizama, dok izađe iz te situacije, ali bitno je u kojem pravcu ide. Ide li prema jednoj modernoj demokratskoj, pravnoj državi ili ostaje na Balkanu u svakom pogledu. I tu sad postoje razni pritisci - jedni su oni koji tjeraju Vladu da ide na revolucionarne metode. Vlada se kritizira da nije dovoljno energično raščistila s onim što je bilo, da nije procesuirala one koji su počinili ratne zločine ili opljačkali zemlju u pretvorbi i da se tu nije napravilo ono što su ljudi očekivali. Međutim, Vlada je tu imala dva puta - da ponovo dirigira sudovima, ili da ide težim putem da osposobi sudove da rade svoj posao. Nakon što su provedene ustavne promjene, bitno se smanjio utjecaj politike na sudove, vidljivo je upravo posljednjih dana da sudovi počinju funkcionirati. Otvaraju se procesi za one koji su svojim zločinima ukaljali Domovinski rat. Da smo išli drugim putem, ne bi bilo dobro. S druge strane, nova vlast se žestoko kritizira da navodno provodi i podržava revolucionarne promjene.


• Dobro znate da nije baš zahvalno optuživati medije da namjerno stvaraju psihozu s namjerom što gore, to bolje , iako i oni imaju svoj dio odgovornosti.
- Ne, ja to ni ne pokušavam. Mediji su sami ogledalo društva. Ipak, činjenica je da neki novinari žele suditi umjesto suda.


• I one dobre poteze Vlada ne zna dobro prikazati i čini se kao da se bavi marginalnim temama. Evo, primjerice, ta famozna rekonstrukcija Vlade je sad već smiješan termin, nakon tolikih najava, pa odgoda... A u biti, to je stvarno nevažno pitanje u masi nagomilanih problema.
- Rekonstrukcija Vlade za mene bi trebala biti rekonstrukcija modela Vlade. A to sad nije moguće na pola mandata koalicijske Vlade. Iluzija je bila da će se moći napraviti drugačiji model Vlade, i kad se vidjelo što bi sve zbog toga trebalo mijenjati, od toga se odustalo.


• Je li premijer koncentrirao previše ovlasti u svojim rukama? Nazivaju ga kancelarom i najmoćnijim političarom u državi.
- Ne, nema previše ovlasti. Mislim da je upravo problem ove Vlade što ne vlada dovoljno. Ona mora više vladati, biti operativna, donositi odluke i rješavati probleme. Ipak je stvorena drugačija atmosfera nego ranije, stvoreno je demokratsko ozračje. Također, ova je vlast na putu riješiti i još jedan krupan problem, odnose prema BiH. Imamo i jasnu orijentaciju kako se suprotstaviti pokušajima da se Hrvatska zatvori u regiju zapadni Balkan. Ono gdje nije dovoljno uspjela je unutrašnja politika.


• Što, konkretno?
- Potpuno je zakazala na pitanju gospodarstva.


• Nema viziju razvoja? Preniske ambicije?
- Vizija ništa ne pomaže ako se ne realizira.


• Što kažete na tvrdnje da su SDP-ovi ministri možda najlošiji u Vladi?
- Ne bih ocjenjivao ministre. Mislim da je prednost Vlade u tome što funkcionira relativno kao kompaktna cjelina, bez obzira kojoj stranci ministri pripadaju, za razliku od istih tih stranaka izvan Vlade. Glavni problem Vlade je ta dvostruka igra koalicijskih partnera, gdje se odluke Vlade ne doživljavaju i kao politika vlastite stranke. Igra se dupla igra.


• Ispada da je SDP stalno kriv za sve loše i nepopularne poteze. Druge strane najčešće peru ruke od toga i uokolo kritiziraju te iste odluke u čijem donošenju sudjeluju sve stranke vladajuće petorke.
- SDP najmanje igra dvostruke igre. Mi stojimo i iza onih odluka Vlade koje su nepopularne. Braniti sada sporazum sa Slovenijom u javnosti ne donosi poene. Ali, znam da je rješavanje pitanja sa Slovenijom nacionalni interes i da otvaranje sukoba šteti svima.


• Nije li slučaj s HT-om i velikim poskupljenjem usluga, koje bi Vaš kolega nazvao pretarifiranjem zapravo obrazac što bi nam se ubuduće moglo događati rasprodamo li svu značajniju imovinu strancima? Ljudi se boje da će postati jeftina radna snaga, kao na Tajvanu ili nekoj sličnoj zemlji.
- Da, i ja se toga bojim. Ali, što je alternativa?


• Nije ni alternativa da ljudi rade za nekoliko stotina maraka, sretni što mogu preživjeti, a netko izvana ubire dobar novac. Klasična priča o sukobu razvijenih i onih koji to nisu, a moraju nekako živjeti.
- Opća je politika MMF-a i Zapada da zemlje u tranziciji nizom mjera tjera da imaju politiku niskih plaća. Plaće su danas u Mađarskoj, koja ima dvostruko veći nacionalni dohodak po glavi, manje nego u Hrvatskoj. To je opći trend i mi toga moramo biti svjesni i tražiti neke zaštitne mehanizme. Sigurno je da bez privatizacije i dolaska stranog kapitala Hrvatska nema šansu izaći iz gospodarske krize. Moramo pružiti uvjete stranom kapitalu da dođe, a on će doći samo ako mu se isplati. Najveća je zabluda da će nam netko nešto dati. Ali, slažem se s Vama da postoji obiteljsko zlato i srebro koje se ne prodaje. Jedna od takvih stvari je i naftovod - ja ga nikada ne bih prodao. Uostalom, država postoji zato da štiti nacionalne interese i zato u nekim situacijama mora postavljati određene uvjete stranom kapitalu. Nije dobro, primjerice, da strani kapital vlada medijima.


• Na što konkretno mislite?
- Ako je borba za preživljavanje jedini kriterij, onda je jasno da novine moraju tražiti isključivo loše vijesti kao senzaciju i na taj način stvarati negativnu klimu. U Hrvatskoj se svako pitanje politizira i oko njega se stvaraju suprotstavljeni politički blokovi koji onda zaborave što je uopće bio cilj rasprave. Umjesto da se traže rješenja, sve se pretvara u političku borbu.


• Ako general Gotovina uskoro ne bude uhićen, hoće li to ozbiljno štetiti Hrvatskoj?
- Teško je prognozirati hoće li general Gotovina biti uhićen.


• Da, ali Haag je sve nestrpljiviji...
- Imaju oni razloga za nestrpljivost, još su Karadžić i Mladić na slobodi!


• Kakav je Vaš stav po tom osjetljivom pitanju odnosa Hrvatska-Haaški sud?
- O tome sam između ostalog napisao opširnu knjigu Zločin bez kazne . Oni koji me s raznih strana neopravdano optužuju trebali bi pročitati tu knjigu.


• Nedavno ste napisali i pismo glavnoj haaškoj tužiteljici s određenim primjedbama na rad Suda.
- Da i nadam se da će ona prihvatiti moje primjedbe. Čekam njen najavljeni odgovor na pismo.


• Kako je to prihvaćeno u Vašoj stranci?
- Nisam pisao u ime stranke nego u svoje osobno ime. To pismo pisao sam kao saborski zastupnik i kao čovjek koji je u proteklih deset godina bio jako vezan uz ovu problematiku. Kao član ratne Vlade bio sam inicijator formiranja Haaškog suda. Nosio sam Boutrosu Ghaliju peticiju koju su potpisali stotine tisuća građana širom svijeta. U Haagu smo predali još jednu peticiju kojom smo tražili da se sudi Miloševiću. Stalno sam se suprotstavljao tendencijama izjednačavanja agresora i žrtve, ali i onima u Hrvatskoj koji su tvrdili da se u obrani ne mogu napraviti zločini. Zato mislim da imam ne samo pravo, nego i moralnu obavezu i putem vrlo opširnog pisma gospođi Del Ponte na neodrživost dijela optužnice u kojoj se zapravo oslobodilačka akcija 'Oluja' tretira kao planirani i smišljeni genocid.


• Predsjednik HDZ-a Ivo Sanader je izjavio da se HDZ ozbiljno priprema za povratak na vlast. Što Vi kažete?
- Treba prvo skočiti pa onda reći hop . A što će drugo opozicija govoriti negoli da će doći na vlast?


• Je li iracionalan strah od povratka desne političke opcije na vlast?
- Lijevi govore o desnoj opasnosti, a desni o lijevoj. A ja mislim da nema nikakve opasnosti, ni od fašizma, ni od komunizma. Otvaranje ideoloških sukoba iz prošlosti je potpuno besmisleno. Protiv toga sam se uvijek borio, iako sam napadan i od lijevih i od desnih. Za jedne sam ustaša, a za druge komunist. Nastojim biti svoj, držati se svojih moralnih načela bez obzira na kritike, s lijeva i zdesna. Mislim da me većina građana percipira ipak kao dosljednog hrvatskog socijaldemokrata.

Nije socijaldemokracija politika jednakih želudaca


• Što kažete na kritike da je SDP potpuno socijalno bešćutna i da ti njezini potezi nemaju veze sa socijaldemokracijom? Vezano za to, hoće li ova socijalna reforma uzdrmati Vladu?
- Nije socijaldemokracija nastavljanje politike iz socijalizma, niti se temelji na politici jednakih želudaca. Socijaldemokrati prihvaćaju privatno vlasništvo, konkurenciju, profit, pluralistički demokratski sustav. Socijaldemokratska država treba stvarati uvjete da ljudi od svog rada mogu dobro živjeti. Nije dobra socijalna politika ako sve veći dio proračuna trošiš na socijalna davanja i sve veći broj ljudi ne radi, a sve manji broj ljudi radi. Propust je moje stranke i Vlade što to nije od početka jasno ne samo formulirala, već i provela. Onaj tko ne radi ne može biti u boljem socijalnom položaju od onoga tko radi. Mora biti stimuliran da radi. Naslijedili smo situaciju u kojoj je prosječna dob umirovljenika 54 godine, imamo jednak broj zaposlenih i umirovljenika, a to ni jedna država ne može podnijeti. Imamo niz privilegija i kumulativnih socijalnih davanja za koja se i ne zna kolika su. Tu treba napraviti reda. Ovom reformom se ne smanjuju socijalna davanja, već se pokušava uvesti veća doza pravednosti.

 

Pogrešno se govori o novoj autoritarnosti


• Što je Vlada dobro, a što loše učinila?
- Plus je što je riješila neka strateška pitanja i promijenila je image Hrvatske u svijetu. Danas nitko ne sumnja da je Hrvatska demokratska država, pravna i stabilna europska država, što je uspjela ubrzala proces ulaska u razne integracije. Otvoreno je pa i riješeno niz pitanja koja su godinama bila neriješena. Nova vlast je uspjela prebroditi mnoge Scile i Haribde vezane uz Domovinski rat. Nije htjela prihvatiti radikalnu politiku, bilo s jedne, bilo s druge strane. S jedne strane da se prihvati politika obezvređivanja Domovinskog rata, pa čak i njegova kriminalizacija, a s druge da se pod tepih gura tamna strana rata i da se ne procesuiraju oni koji su odgovorni za to. U ovim su pitanjima prijetile velike podjele i sukobi, ali ipak je oko toga postignut konsenzus prihvaćanjem Deklaracije o Domovinskom ratu. Mislim da se može uskoro očekivati da će Haaški sud, uvjeren u ispravnu politiku ove Vlade ubuduće ispraviti neke svoje ocjene i pogreške. Vrlina ove vlasti je demokratičnost i nemaju pravo oni koji govore o novoj autoritarnosti.

ANDREA LATINOVIĆ

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


29.03.1978  Petković Fajnik Josip
29.03.1974  Novosel Lidija
29.03.1973  Slavić Lidija
29.03.1961  Krizmanić Jasmin
29.03.1956  Perožić Borislav
29.03.1952  Mirković Davor
29.03.1951  Medarac Ivan