Velika buka oko Hrvatskih studija ni nakon posljednje sjednice Senata zagrebačkog Sveučilišta ne jenjava. Upravno vijeće Sveučilišta prihvatilo je prijedlog Senata o pravnoj osobnosti Hrvatskih studija, ali Ministarstvo znanosti najvjerojatnije neće prihvatiti prijedlog o ukidanju upisnih kvota za tri studijske grupe u sklopu Hrvatskih studija. U međuvremenu je rektor Branko Jeren smijenio voditelja i predsjednika Stručnog vijeća Hrvatskih studija. Što o svemu tome misli Ministarstvo znanosti i tehnologije, pitali smo ministra Hrvoja Kraljevića.
• Što je još sporno u statusu Hrvatskih studija?
- Ima niz spornih stvari u njihovu statusu. Stvar je nejasna iz odluke Upravnog vijeća koju službeno još nisam dobio. Čini se da Hrvatski studiji dobivaju pravnu osobnost, ali nije jasno postaju li oni studijski centar ili fakultet. U odluci izgleda stoji da Upravno vijeće podržava odluke rektora, a čini mi se da odluke rektora nisu u skladu s propisima.
• Na koje točno odluke mislite?
- Evidentno je iz Statuta Sveučilišta i Pravilnika o ustroju i djelovanju Hrvatskih studija da rektor može imenovati voditelja Hrvatskih studija, ali uz konzultiranje Stručnog vijeća. A da stvar bude gora, predsjednika Stručnog vijeća uopće ne imenuje rektor, već bi ga trebalo izabrati samo Stručno vijeće uz konzultiranje rektora.
• Rektor opravdava svoju odluku činjenicom da je voditelju Hrvatskih studija Ivanu Kordiću i predsjedniku Stručnog vijeća Tihomiru Maštroviću istekao mandat.
- Čini mi se da prema odluci kojom su imenovani njima nije istekao mandat. Na jednom mjestu se spominje da će im mandat trajati do kraja školske godine, a na drugom da će trajati dok se ne provedu izbori u znanstveno-nastavna zvanja. No, to nije provedeno, ne krivnjom Hrvatskih studija, već krivnjom matičnih povjerenstava koja nisu ništa napravila.
• Što će Ministarstvo odlučiti u vezi s prijedlogom Senata Sveučilišta da se za sljedeću godinu ukinu upisne kvote na studijskim grupama psihologije, povijesti i novinarstva u sklopu Hrvatskih studija?
- Nije legitimno predložiti da bude neka upisna kvota nula ako nije provedeno vrednovanje studija. A nije provedeno, već je samo glasovano o tome. Ne tvrdim da su ti studiji kvalitetniji ili manje kvalitetni, ali sigurno nikakav postupak vrednovanja nije proveden. Jedinu ocjenu, i to pozitivnu, svojedobno je dalo Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu. Na stranu to što inače imam kritike na rad Nacionalnog vijeća, ali iz drugih razloga.
• Leži li problem u tome što su tri spomenuta studija svojedobno uvedena samo mišljenjem Nacionalnog vijeća, mimo procjene Senata?
- To nije istina. Ali, tad je Senat odlučio da u vezi s predloženim novim studijima, a radi se o desetak studija na raznim fakultetima među kojima su i ta tri, prihvati zaključke Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. Takve su se odluke često donosile za vrijeme rektora Šunjića, i to je sasvim legitimno.
• Što s prigovorima o nepotrebnom paralelizmu tih studija?
- Postojanje više istovrsnih studija na zagrebačkom Sveučilištu nije protuzakonito. Na primjer, informatika se studira na elektrotehnici, matematici, filozofiji, a stomatologija se studira i u Zagrebu i u Varaždinu, sve u sklopu istog Sveučilišta.
• Zbog čega onda toliko buke oko Hrvatskih studija, zbog stručnih ili političkih razloga?
- Valjda političkih. Jer, u trenutku kad su uvođeni Hrvatski studiji, malo su čudno uvedeni. Najveća bi šteta bila kad bi se sve to prelomilo na studentima.
Gordan Pandža
|
