Hrvoje Kraljević |
|---|
 |
HRVOJE KRALJEVIĆ, MINISTAR ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE, IZNOSI DETALJE O SUMNJIVIM UGOVORIMA O UGRADNJI TELEFONSKIH CENTRALA NA FAKULTETIMA, NA OSNOVU KOJIH JE PODUZETNIK IGOR KNEŽEVIĆ ISPLATIO NEVENKI TUĐMAN VIŠE OD DVA I POL MILIJUNA KUNA U GOTOVINI
Očigledno je za te centrale potrošen golem novac Ministarstva znanosti * Jedini sam član komisije koji je glasao protiv kupnje centrale od Alcatela, s kojim je Igor Knežević isključivo poslovao. Smatrao sam da je povoljnije kupiti Ericsonovu, koja je bila neznatno skuplja, ali se vidjelo da je održavanje jeftinije i već za nekoliko mjeseci ta bi se razlika u cijeni nadoknadila. No, Knežević je izvršio veliki pritisak na to povjerenstvo i odlučeno je, unatoč mome protivljenju, da se kupi Alcatelova centrala * Mislim da je ne mogu sankcionirati Nikolu Ružinskoga. On je razriješen dužnosti, a utvrdi li se da postoje prekršaji – nadležni će organi preuzeti taj slučaj. Mi tih ingerencija nemamo, ali imamo dokumentaciju koju ćemo prikupiti i staviti na uvid nadležnima za provođenje istrage i svima zainteresiranima
"Odluku o ukidanju Hrvatskih studija može donijeti Senat Sveučilišta, ali neću dopustiti da odluka ide nauštrb studenata"
tekst prvi slučaj koji vas je zatekao na ministarskome mjestu je slučaj Igora Kneževića, vezan za sumnjive poslove oko ugradnje telefonskih centrala koje je milijunskim iznosima plaćalo Ministarstvo znanosti, a provizija je išla Nevenki Tuđman. Imate li novih saznanja o tim poslovima?
- Još uvijek nemam novih informacija. No, mislim da je to posao istražnih organa, financijske i kriminalističke policije. Iz onoga što je Feral objavio vidim da je za te centrale potrošen golem novac, ali na koji je način Knežević – prema svojoj vlastitoj ovjerenoj izjavi – mogao i smio u gotovini isplaćivati Nevenki Tuđman tih 15 posto, to ja ne znam. Ja nemam ni službe koje bi to mogle ustanoviti, niti to spada u moje nadležnosti.
* Svi putovi vode prema jednoj osobi u Ministarstvu – bivšem zamjeniku ministra Nikoli Ružinskom, koji je navodno bio bitna karika u ugovaranju poslova. On vam je prošloga tjedna uputio i pismo u kojem traži da se očitujete o toj aferi.
- Kad je prije četiri ili pet godina uvođena telefonska centrala u zgrade Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Bijeničkoj cesti u Zagrebu, gdje sam bio dekan, upoznao sam Igora Kneževića. On je nastupio kao čovjek od posebnog povjerenja Nikole Ružinskog i kao takav je ušao u natječajnu komisiju za kupnju centrala i njihovu ugradnju. Na moje eksplicitno pitanje, jer sam bio čuo da nije zaposlen u Ministarstvu, kako je on postao predstavnik Ministarstva, dosta bahato i grubo mi je odgovorio da je on čovjek od posebnog povjerenja Nikole Ružinskog. Nisam to tada provjeravao, premda sam bio jedan od članova komisije, ali i jedini koji je glasao protiv kupnje centrale od Alcatela, s kojim je on isključivo poslovao. Smatrao sam da je povoljnije kupiti Ericsonovu, koja je bila neznatno skuplja, ali se vidjelo da je održavanje jeftinije i već za nekoliko mjeseci bi se ta razlika u cijeni nadoknadila. No, Knežević je izvršio veliki pritisak na to povjerenstvo i odlučeno je, unatoč mome protivljenju, da se kupi Alcatelova centrala.
NE PROVODIM REVANŠIZAM
* Ako je Ružinski bio čovjek koji je Kneževiću omogućavao da dobije posao, onda je on kriv za nabave centrala po potpuno netransparentnim kriterijima, a i za financijski neisplative poslovne aranžmane, kako vi kažete. Hoće li Ružinski nekome odgovarati?
- Kao što sam rekao, nisam tada kontaktirao s Ružinskim. Pretpostavljam da je to učinio prof. Kučan s Odsjeka za biologiju PMF-a, koji je bio predsjednik povjerenstva za kupnju centrale. Mislim da je na mogu sankcionirati Ružinskoga. On je razriješen dužnosti, a utvrdi li se da postoje prekršaji – nadležni će organi preuzeti taj slučaj. Mi te organe nemamo, ali imamo dokumentaciju koju ćemo prikupiti i staviti na uvid nadležnima za provođenje istrage i svima zainteresiranima.
* S priličnom dozom kritičnosti dočekane se vaše najave smjena po javnim znanstvenim institutima. Čime te smjene opravdavate?
- Ne radi se o smjenama u institutima, nego o razrješenju članova upravnih vijeća instituta. U njima su članovi djelomično zaposleni u institutima, a djelomično izvan instituta, i ta upravna vijeća raspisuju natječaje za ravnatelje. No, brojni su prigovori da su ta vijeća imenovana po političkom kriteriju, a ne kriteriju stručnosti. Ja ne mogu ocjenjivati je li to točno, i zato sam sa svih javnih instituta tražio mišljenja znanstvenika o dosadašnjem radu vijeća i ravnatelja. Na temelju tih mišljenja, kao i izdvojenih mišljenja pojedinih znanstvenika, ovih ću dana razriješiti upravna vijeća određenog broja javnih instituta. Kod svih drugih ću također pristupiti rekonstrukciji upravnih vijeća poštujući mišljenje znanstvenih vijeća, dakle samih znanstvenika na svakome od instituta.
* Hoćete li imenovanja novih upravnih vijeća obaviti sami?
- Upravna vijeća imenuje ministar, ali najmanje jedna trećina članova vijeća mora biti imenovana od djelatnika instituta, i to na prijedlog znanstvenog vijeća pojedinog instituta. Ostale dvije trećine može odrediti ministar, s time što ću ja tražiti od svih instituta da mi predlože bar onoliko ljudi koliko je potrebno za popunjavanje članstva u vijećima, bez obzira jesu li oni zaposleni u istim institutima ili je njihova djelatnost vezana uz djelatnost instituta, odnosno srodna joj.
* Zašto ste odmah na početku svojega mandata krenuli sa smjenama?
- Ne tražim da ravnatelji instituta budu vrhunski stručnjaci jer nije samo to važno. Ali ako je mišljenje znanstvenog vijeća instituta da nije zadovoljavajući rad upravnog vijeća, ili ako imam mišljenja relevantnih stručnjaka za pojedina područja da nisu zadovoljili, razriješit ću ih i imenovati nova upravna vijeća. Takvi se moji potezi svakako komentiraju, i čujem da ravnatelj Ekonomskog instituta dr. Đuro Njavro kaže da je to politički revanšizam. Pa, svaki se potez može tumačiti na razne načine, ali ne mislim da je ovo revanšizam.
NEHUMANI PRIJEDLOZI
* Je li dr. Njavro po vašim saznanjima i ocjeni dobar ravnatelj?
- Ja sam matematičar, nisam ekonomist da bih sam o tome odlučivao. No, raspitujući se i o tome institutu, od većine ekonomista koje sam konzultirao nisam o njemu čuo jako pozitivno mišljenje.
* Hoće li doći do ukidanja Hrvatskih studija?
- Ne mogu ja ukidati studije, na ministru je da odredi koliko novaca država treba davati za određene studije. Odluku o ukidanju Hrvatskih studija može donijeti Senat Sveučilišta, ali neću dopustiti da odluka ide nauštrb studenata, jer oni imaju pravo završiti studij po programu koji su upisali i prije bilo kakve odluke treba misliti na dobrobit studenata. Međutim, u Zagrebu postoje dva studija novinarstva – na Fakultetu političkih znanosti i na Hrvatskim studijima. Iako su profesori na oba studija gotovo isti, od studenata koji studiraju na Hrvatskim studijima čuo sam da je program njihovog studija mnogo bolji. Isto tvrde i studenti FPZ-a. Ako je to istina, bilo bi šteta ukidati Hrvatske studije.
* (Ne)zadovoljstvo studenata je bitan, ali ne valjda i jedini kriterij? Osim toga, Hrvatski studiji osiguravali su zapošljavanje u državnim medijima, i Hrvatski su studiji imali bolje profesorske plaće nego ostali studiji. Sve to u studenta stvara drukčiju sliku o studiju.
- Mogu samo reći da mi je vaša kolegica zaposlena u novinama, a završava studij na FPZ-u, rekla da je mnogo bolji studij novinarstva na Hrvatskim studijima. Dakle, osoba bez problema sa zaposlenjem. Ali isto tako gotovo svi profesori s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta smatraju da studij povijesti na Hrvatskim studijima ništa ne valja. Neki idu čak tako daleko da govore kako ih uopće nije briga za studente, što je potpuno nehumano.
POVRATAK RADMANA
* Je li stanje na Hrvatskim studijima uvjetovano količinom dodjeljivanog im novca i bitno većih profesorskih honorara?
- Činjenica je da su honorari profesora na Hrvatskim studijima gotovo tri puta veći od prosječnih profesorskih honorara na ostalim fakultetima. Još uvijek nemam sve podatke o tome jer cijelo je financiranje Hrvatskih studija išlo na čudan način. Ne mogu sad govoriti o detaljima jer ni u Ministarstvu nemamo sve dokumente, ali čim dobijem kompletan izvještaj, dat ću ga na uvid svima zainteresiranima, a takvo povlašteno financiranje iz budžeta sigurno ću ukinuti.
* Čekamo i niz novih zakona – o visokom školstvu i o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, ali i nacionalni znanstveno-istraživački program. Kada će oni biti gotovi?
- Postojećim Zakonom o visokom školstvu bila je narušena autonomija Sveučilišta te je Ustavni sud poništio mnoge odredbe toga zakona. Imam dogovor s dekanima četiriju pravnih fakulteta da uskoro održimo okrugli stol o Zakonu o visokom školstvu i da se pristupi izradi novoga Zakona o visokim učilištima. Isto je i sa Zakonom o znanstveno-istraživačkoj djelatnosti, koji daje prevelike ovlasti ministru, što nije dobro čak ni kada je ministar znanstvenik. Znanstveno-istraživački program bit će dio Opće strategije razvoja Hrvatske i u njoj će znanost imati veliku ulogu, a sve bi trebalo biti gotovo za otprilike pola godine.
* Dva su se bitna problema kristalizirala tokom posljednjih deset godina – odljev mladih stručnjaka u inozemstvo i izostanak inozemnih predavača u Hrvatskoj.
- Odljev će se riješiti kad ovdje dođe do pozitivnog trenda ekonomskog razvoja, i ničim drugim. Osobno ću se angažirati u osnivanju međunarodnoga instituta za molekularnu genetiku, a nedavno sam razgovarao i s dr. Miroslav Radmanom kod kojega je doktoriralo mnogo mladih stručnjaka iz Hrvatske, koji su danas razasuti širom svijeta i koji bi rado sudjelovali u radu takvoga instituta.
AUTOR: Milivoj Đilas
|
|||||
