RIJEKA, 11. studenoga - Dosadašnjeg predsjednika Primorsko-goranskog saveza (PGS) Luciana Sušnja, na upravo održanoj izbornoj skupštini te stranke, zamijenio je dr. Nikola Ivaniš, ujedno saborski zastupnik. Zbog međusobnih neslaganja njih dvojice, posljednjih su mjeseci zaredale polemike u PGS-u među pripadnicima Sušnjeve, odnosno Ivaniševe struje. Budući da je PGS, u skladu s poslijeizbornim sporazumom sa SDP-om, važan suobnašatelj vlasti u Rijeci, to stanje u stranci nije i bez šireg značenja. U razgovoru za Vjesnik, dr. Ivaniš je kazao da su glavni razlozi sukoba u vezi s metodama djelovanja te stranke. Naime, jedna struja u PGS-u zagovara čvršće vezivanje za koalicijske partnere, na čelu sa SDP-om, dok je PGS s Ivanišem na čelu za to da stranka djeluje autonomno i da se oštrije rješavaju riječki problemi.
• Smatrate li da je moguće ujediniti različite struje u PGS-u?
- Konvencija je potvrdila naš izborni program, ali i to da se od novog vodstva očekuje da odlučno, energičnije nego dosad, zalaže za realizaciju programa u gradovima, općinama, županiji i Hrvatskom saboru. Uvjeren sam, to više nije upitno, da ćemo na osnovi zaključaka konvencije postići puno jedinstvo stranke.
• Je li stranka uistinu otišla udesno, kako tvrdi Vaš prethodnik?
- Ta je teza plasirana u javnost da bismo se njome bavili. Za razliku od lijevo-desnih stranaka, apsolutno smo regionalna stranka na poziciji lijevog centra. Govoriti nama da idemo udesno, dok je Vlada u zadnjih godinu dana donijela toliko mjera na kojima joj može čestitati svaka desna stranka, potpuni je apsurd.
|
Sve što proizlazi iz redovnih izbora, kao volja birača je legitimno i ne može se klasificirati među rušenje vlasti. PGS u Rijeci ne zagovara pojave tipa Splita, izlazak iz koalicije...
Tražit ćemo da se u Hrvatskoj vrati sustav zemljišne zajednice za koji nisu zainteresirani samo Gorani nego i otočani i dio Slavonije
|
• Koketirate li s desnicom?
- Nema nikakvog koketiranja, ali demokratske stranke međusobno moraju moći razgovarati i čelnici stranaka imaju tu dužnost, jer za razliku od zemalja koje nas okružuju, a u čijim parlamentima ima i ekstremnih stranaka, ni jedna naša taj epitet ne može imati. Sa svim parlementarnim strankama ćemo razgovarati, s većinom ćemo surađivati, a koalirati samo s nekima.
• Čelnik riječkog HSLS-a Željko Glavan rekao je da su PGS i HSLS budućnost Rijeke. Kako to komentirate?
- To je stav čovjeka koji je važan u HSLS-u i zato ima dodatnu političku težinu. Budućnost donosi samo bolju suradnju PGS-a s većinom demokratskih stranaka, a s HSLS-om posebice, jer je kadrovski vrlo dobro ekipiran. Na žalost, prečesto se bavi problemima koji mu se nameću, baš kao i PGS.
• Jesu li HSLS i PGS dovoljno jaki da u Rijeci, kad za to dođe vrijeme, smijene SDP s vlasti?
- Hrvatskom političkom društvu najprimjereniji su pojmovi redovnosti i kao čelnik PGS-a ne zalažem se ni za jedne prijevremene izbore, osobito ne parlamentarne. Sve što proizlazi iz redovnih izbora, kao volja birača je legitimno i ne može se klasificirati među rušenje vlasti. PGS u Rijeci ne zagovara pojave tipa Splita, izlazak iz koalicije... Najbolje je da se stranke više posvete sebi, a manje bave drugima.
|
»Borit ćemo se za ulaganje u južni, dalmatinski pravac«
• Zašto riječki SDP-a ima negativan odnos prema PGS-u?
- Razlog tomu je u neimanju vlastite strategije za rješavanje ključnih problema, pri čemu svoj izlaz vide u otvaranju polemike i skretanju pozornosti na nekog drugoga.
• Hoćete li zato ubuduće mnogo oštrije reagirati pri rješavanju gradskih i svih drugih problema?
- Upravo tako, a brzo ćemo javnost upoznati i s našim viđenjem privatizacije turističkih kompleksa i s protivljenjem privatizaciji pomorskog dobra. Borit ćemo se za ulaganje u južni, dalmatinski pravac, kvalitetno rješavanje riječkog pomorskog pravca i za to da država prijeđe s riječi na djela kad je riječ o poboljšanje uvjeta života u Gorskom kotaru, zbog alarmantne depopulacije.
Samo decentralizacijom i vraćanjem velikih prihoda iz Hrvatskih šuma lokalnoj samoupravi možemo zaustaviti daljnje iseljavanje. Tražit ćemo i da se u Hrvatskoj vrati sustav zemljišne zajednice za koji nisu zainteresirani samo Gorani nego i otočani i dio Slavonije.
|
Ljiljana Pandža |
