ZAGREB, 28. studenoga - Ministar zdravstva Andro Vlahušić zapravo je htio biti nuklearni fizičar. Uz medicinu, s vremena na vrijeme je studirao i fiziku i matematiku, dijelom i zato što mu je medicina bila prelagana, po čemu je vjerojatno rijedak u toj struci. Nuklearni fizičar na kraju nije postao, no zato je stručnjak za onkologiju i dijabetologiju, a uspješno bavljenje politikom u HSLS-u rezultiralo je i ministarskim mjestom. Ali ne iz prvog pokušaja.

• Navodno su vam tri puta nudili mjesto ministra zdravstva. Zašto ste ga tek sada prihvatili?
- Nije bilo triput, ali jednom jest. Imao sam osobne razloge zašto nisam prihvatio postati ministar prvi put. Drugi je razlog bio stručne prirode. Imao sam 39 godina, bio sam ravnatelj bolnice u Dubrovniku godinu i pol dana i član županijskog Odbora za zdravstvo. Činilo mi se da mjesto ministra pripada sveučilišnim profesorima, ljudima s klinika i fakulteta, a ne meni iz male bolnice. U međuvremenu sam dobio širi pogled, postao član saborskog Odbora za rad, zdravstvo i socijalnu skrb, bio sam savjetnik bivše ministrice, član upravnih vijeća HZZO-a i KBC-a Split.

• Poznati ste kao političar, hoće li biti moguće uskladiti poslove političara i ministra zdravstva, koji su ipak bitno različiti?
- Ako želite biti liječnik, ne biste trebali biti klasičan političar, a dok jeste političar, ostanite dijelom i liječnik. Čitavo sam vrijeme bio liječnik, a do prije tjedan dana sam radio i u ambulanti. Bio sam zdravstveni političar. U ovom trenutku mislim da je iznimno važno da ministar zdravstva ima potporu politike. U ovih nekoliko dana koliko sam ministar, razgovarao sam s ključnim ljudima u zdravstvu, u petak sa sindikatima...
 

• Najgore na početku...
- Ne, nije uopće najgore. Dapače, mislim da je to najbolje.

• Nastupanjem na ministarsku dužnost rekli ste da se za zdravstvo može izdvojiti mnogo više novca nego sada. Odakle?
- Dio novca davat će osiguranici kroz veće participacije, drugi dio se može naći u sustavu, izbjegavanjem neracionalne potrošnje. Treći dio je utvrditi ključne zdravstvene probleme, a to su kardiovaskularne i zloćudne bolesti te nesreće, i uzeti novac iz onoga što direktno utječe na pojavu tih bolesti ili nesreća. Dakle, izdvajati dio novca koji se zaradi od prodaje cigareta, alkohola, cijene goriva, autobusne karte ili osiguranja. Novac bi se izdvajao u poseban fond za prevenciju, koji ne mora biti dio zdravstvenog sustava.

• Jeste li zadovoljni proračunom Ministarstva zdravstva i, posredno, proračunom HZZO-a?
- U svim normalnim zemljama svijeta dva najveća neprijatelja u vladi se zovu ministar zdravstva i ministar financija.

• Na koje je projekte Ministarstvo zdravstva trenutno usmjereno?
- Najviše razgovaramo o reorganizaciji primarne zdravstvene zaštite, a tražio sam da se radne grupe HZZO-a, pilot projekta Koprivnica i Ministarstva zdravstva udruže u jednu. Prije veljače, u novim ugovorima liječnika primarne zdravstvene zaštite, bit će ugrađene nove mjere, prije svega preventivni rad, koji će im biti priznat kao trošak, u iznosu od pet posto.

• Govori se da pedijatri i ginekolozi više neće biti dio primarne medicine. Je li to istina?
- Ne. Moje je stajalište da bi pedijatri trebali ostati u domovima zdravlja, ali bi trebalo voditi računa o demografskoj slici, jer broj novorođene djece rapidno pada, što znači da će se pedijatrija morati reorganizirati. I što se tiče ginekologa suglasni smo sa strukom: ženama treba vratiti mogućnost da imaju ginekologa koji će ih pratiti cijelo vrijeme, dakle i za poroda.

• Pozvali ste sindikate i stručne udruge na suradnju. Jesu li oni spremni na teške odluke, na primjer otkaze, s obzirom na to da ima viška zaposlenih u zdravstvu?
- Jesu. Potpisao sam ugovor sa zdravstvenim sindikatima, koji nisu tražili veće koeficijente za plaće. Ja ću tražiti da plaće u zdravstvu dijelom ovise o rezultatima rada.
Predlažem da plaća za početak bude fiksna u iznosu od 90 posto, a 10 posto će ostati za stimulacije ili destimulacije, ovisno o radnom učinku. Entuzijazam brzo prođe, zato je potreban sustav nagrada. Ljude iz sindikata koji znaju racionalno razmišljati imenovat ću u Upravno vijeće HZZO-a.

• Nakon izbora novog direktora HZZO-a?
- Ne, prvo ćemo imenovati novo Upravno vijeće, i to uskoro. A onda će Upravno vijeće imenovati novog direktora na prijedlog ministra, staroga ili novoga, vidjet ćemo.

• Ima li kandidata?
- Pa za 12 milijardi kuna, koliki je proračun HZZO-a, kandidata uvijek ima!

• Imate li vi svojeg kandidata?
- Nemam, ali imam jednu manu i prednost u kadrovskim pitanjima. Mana je što ne poznajem dovoljan broj ljudi izvan medicinske struke, jer sam došao iz Dubrovnika, ali je to i prednost, jer ne pripadam niti imam bilo kakvu odgovornost prema bilo kojoj skupini koja je dosad u zdravstvu imala snažan neformalan utjecaj.

• Kad smo kod kadrovskih križaljki, običaj je da ministar bira najbliže suradnike, zamjenika i pomoćnike. Hoće li biti promjena?
- Zamjeniku i pomoćnicima sam rekao da su im šanse da ostanu 90 posto, od čega im je 10 posto mogućnost da me potpuno iznenade, a 80 posto su im šanse da budu dobri i da ja budem zadovoljan. Preostalih 10 posto su njihovi rezultati. Rekao sam im da sami moraju odrediti rok u kojem će nešto napraviti i reći rezultat.

• Pa onda u Ministarstvu vlada panika...
- Pa, prilična. Moja je pozicija ovdje da malom broju ljudi ispunjavam želje, no nakon što to učinim, imam pravo tražiti mnogo.

• Pitam to i stoga što su se u zdravstvu u zadnje vrijeme zaredale afere, a Ministarstvo zdravstva nije baš prošlo na tom ispitu.
- Ne, nije prošlo, ali ovo Ministarstvo ima samo 60 zaposlenih, od toga 30 inspektora. No, sve ono što se događa u Ministarstvu zdravstva, dobro ili loše, ubuduće ćete saznati. Nisam jedino spreman odgovarati za nerad pojedinih ravnatelja ustanova ili mojih pomoćnika.

• Novinari su otkrili da je CT uređaj na Rebru preplaćen za dva milijuna kuna. Što ćete učiniti i hoće li se uvesti reda u nabavu medicinske opreme?
- Predložit ću da se osnuje stručna skupina, u suradnji s Fakultetom elektrotehnike i računarstva, od koje će se tražiti suglasnost za kupnju svakog aparata skupljeg od određenog iznosa. S državnim novcem ne smije biti tajnih podataka, jer se onda dogodi afera CT. O tome je bilo govora i u utorak na Vladi i problem još nije riješen. U novinama ste objavili iznimno detaljan prikaz situacije, a ako je to istina, nije dobro da nam se to događa u Hrvatskoj. Ako je netko učinio propust, u svakom slučaju mora odgovarati.
Tanja Tolić