ZAGREB, 29. studenoga - HDZ-ov saborski zastupnik Dario Vukić jedan je od onih koji ne podržavaju prijedlog državnog proračuna za 2002. godinu. On tvrdi da je taj proračun mnogo lošiji od HDZ-ovih, dok je ta stranka bila na vlasti.
• Tvrdite da proračun nije ni razvojan, ni transparentan niti gospodarski korak naprijed. Zašto?
- Mislim da je važnije je li realan i ostvariv ili nije. Treba gledati i što je Vlada do sada obećavala, a što ostvarila. Mislim da je potpuno nerealno planiran i da će doživjeti dva rebalansa, kao i ovogodišnji.
• Zašto je nerealan i kada očekujete rebalans?
- Nerealan je zato što će predviđeni deficit od 8,5 milijardi kuna za ovu godinu, po mišljenju mnogih stručnjaka, biti veći od 10 milijardi kuna. Napravljena je mala igra sa stvaranjem dvaju novih fondova, a budući da je Vlada rekla da prihodi od privatizacije neće biti sastavni dio prihodovne strane proračuna, ona je 3,5 milijarde kuna prihoda, od čega je 2,5 milijarde kuna od privatizacije, stavila za pokriće troškova koji su inače bili na rashodovnoj strani proračuna. Prema tome, treba dodati u planirani deficit proračuna za ovu godinu tih 2,5 milijarde kuna plus nerealno planirano po raznim stavkama, što će se uskoro pokazati.
|
Lani je deficit proračuna bio šest milijardi i 107 milijuna kuna, a ove će godine, po svim predviđanjima, biti veći od 10 milijardi kuna
Ukupni vanjski i unutarnji dug na dan 31. prosinca 1999. bio je 46 milijardi i 264 milijuna kuna, što je manje od duga 1990. godine, da bi se ovih dana došlo na nekih 72 milijarde, što znači da je Vlada u prošlih godinu i pol zadužila državu za dodatnih 25 milijardi kuna
|
• Kakva je korist od Vaših kritika kad će proračun ionako proći u Saboru? Ide li Hrvatska dublje u gospodarsku provaliju?
- Apsolutno. Hrvatska ne ide uzbrdo, već nizbrdo. Mi smo, kao oporba, htjeli raditi konstruktivno i predlagali smo niz mjera koje bi se trebale donijeti nacionalnim konsenzusom, što znači da se neke stvari ne mijenjaju, bez obzira na to tko je na vlasti. Mislim na poreznu politiku. Kad su se ukidale zaštitne kamate i mijenjala porezna politika, tražili smo da se to ne radi. Porezna politika je svakako stvar nacionalnog konsenzusa. Strani kapital je iznimno osjetljiv, rok povrata kapitala je oko 15 godina i svatko želi biti siguran što će biti s poreznom politikom i svim drugim politikama, koje se tiču dobiti u razdoblju u kojem se kapital kani vratiti.
O neučinkovitosti Vladina rada govori i to da se, na rashodovnoj strani, za kamate iduće godine predviđa platiti četiri milijarde kuna, a treba reći da je HDZ 1999. platio dvije milijarde, što znači da su troškovi za kamate dvostruko porasli i sva socijalna prava, koja se ukidalo braniteljima i ostalima, manja su od te svote. Zbog nepoznavanja posla kojim se bave, opteretili su građane nizom novih nameta i smanjili im standard. Važno je da je decentralizacijom troškova za zdravstvo, školstvo i socijalu veliki dio obaveza prebačen na lokalnu upravu i samoupravu, ali ne i proporcionalan dio troškova. Tek kad se konsolidira proračun opće države, vidjet će se koliko je u stvari porastao. Čini se sve da se deficit središnje države tehnički smanji, no, to je samo na papiru.
Andrea Latinović
|
