ZAGREB, 13. veljače - Prijedlog zakona o visokom školstvu (treća verzija), na kojem bi se trebala temeljiti reforma visokog obrazovanja u Hrvatskoj, dovršen je ovih dana u Trakošćanu. Ministar znanosti i tehnologije dr. Hrvoje Kraljević kaže da će takav zakon, bude li prihvaćen, u visoko školstvo unijeti više reda i transparentnosti.
Prijedlog zakona usklađen je s Bolognskom deklaracijom prema kojoj bi do 2007./2008. godine Hrvatska morala pristupiti sustavu visokog obrazovanja kakvom teži čitava Europa. Zakon previđa i brojne novosti - novu strukturu studiranja, novi bodovni sistem vrednovanja kolegija, novi ustroj sveučilišta i njegovih članica...

• Kakvu promjenu za sveučilišta donosi prijedlog zakona o visokom školstvu?
- Predviđeno je njihovo institucionalno jačanje i potpuna kadrovska, financijska, programska i investicijska autonomija. Sveučilište postaje pravna osoba, a njegove članice (fakulteti) - podružnice. Novim ustrojem sveučilišta otvoreno je pitanje hoće li ona ostati onakva kakva su sada. Ako je neko sveučilište preveliko, može se ustrojiti kao više manjih sveučilišta.

• Mislite na Sveučilište u Zagrebu?
- Da. Bojim se hoće li se tako veliko sveučilište poput zagrebačkog uspjeti ustrojiti na način kakav predviđamo zakonom. Postoje i veća sveučilišta od zagrebačkog, primjerice, bolognsko sa 100.000 studenata, no ono ima 20 fakulteta, a ne više od 30, poput Sveučilišta u Zagrebu.
 

• Kakve novosti za fakultete donosi prijedlog zakona?
- Za fakultete su predviđene posebne financijske ingerencije. Novac koji zarađuju vlastitim projektima uglavnom će ostajati njima, no dio će odlaziti i na višu razinu, sveučilište.
Velika je novost da će svako visoko učilište morati imati barem 70 posto djelatnika u stalnom radnom odnosu. Sad veleučilišta, pa i neki fakulteti, imaju previše honorarnih djelatnika.

• Što ako se fakulteti toga ne budu pridržavali?
- Predviđen je inspekcijski nadzor. Ukoliko će kršiti zakon i odbiti ispuniti zahtjeve tzv. pisma očekivanja, slijedit će sankcije koje će ići do oduzimanja dopusnice za rad, odnosno zatvaranja visokog učilišta. Novčane kazne nisu predviđene jer ne znače ništa. Pedeset ili sto tisuća kuna kazne više ništa ne znači.

• Što će biti s ustrojem stručnih studija?
- Stručni studiji moći će se odvijati i na sveučilištima, a ne samo na veleučilištima i visokim školama. No, za razliku od sveučilišta, stručni studiji imat će znatno manju autonomiju i odobrenje za programe dobivat će isključivo na temelju mišljenja Nacionalnog vijeća za visoku naobrazbu. Te će studije država jače kontrolirati. U prijedlogu zakona veleučilište nije definirano kao potpuna analogija sveučilištu nego kao ona visoka škola koja ima više od pet studija. Čelnici veleučilišta više se neće zvati rektori nego dekani, a s čelnicima visokih škola tvorit će jedno tijelo - zajednicu visokih škola i veleučilišta.

• Kakvu strukturu studiranja predviđa zakon?
- Struktura studiranja je kao u Bolognskoj deklaraciji. Studij se dijeli na tri razine: prvi dio je preddiplomski studij i traje tri do četiri godine, nakon toga je diplomski od jedne do dvije godine, a onda slijedi postdiplomski koji završava doktoratom. Sve skupa, akademski stupanj stječe se za pet godina, a na nekim studijima, poput medicine, za šest godina.
• Neće li se modelom studiranja tri plus dva produljiti vijek studiranja?
- Neće, jer će se prvo preddiplomsko zvanje dobivati ranije. U pitanju je još samo njegov naziv. U Europi se koristi latinski naziv baccalaureus, što kod nas čudno zvuči i podsjeća na bakalar, pa još ne znam kako ćemo to nazvati.

• Studentski predstavnici vam zamjeraju ukidanje dječjih doplatka za 25.000 socijalno ugroženih studenata. Umjesto doplataka uveli ste oko 3000 stipendija.
- Dječji doplatak je ukinut za starije od 18 godina jer nigdje u svijetu punoljetne osobe ne dobivaju dječji doplatak. Usto, država za to nema novca. Nikad nisam rekao da će svi koji su primali dječji doplatak dobiti stipendije. Vladin je stav da stipendija ne može biti samo socijalnog karaktera nego mora uključivati i kriterij uspješnosti.

• Najavljivali ste novi sastav najviših sveučilišnih tijela. Tko bi, prema novome, trebao sjediti u senatu?
- Umjesto dekana, u senatu svakog sveučilišta sjedit će najmanje 15 posto studenata, predstavnici triju dijelova znanstveno-umjetničkih djelatnosti: prirodnih i biomedicinskih, tehničkih i biotehničkih, te društvenih, humanističkih i umjetničkih područja. Iz svakog od tih područja birat će se jednak broj profesora, a uz njih, u senatu će sjediti i 10 posto ostalih zaposlenika sveučilišta - docenata, asistenata, laboranata, tehničara.

• Zašto senat više neće biti skup dekana?
- Jer toga nema nigdje u naprednom svijetu. Kod nas se pokazalo da senat ne može dobro odlučivati jer se svaki dekan brine o svom fakultetu i ne želi se zamjerat drugome da njegovi prijedlozi ne bi bili napadnuti. Zato se događa da na senatu najčešće govori rektor, a ostali kimaju glavama i stvari prolaze kako prolaze.

Mirela Lilek