Vlada je nedavno, nakon provedenog natječaja, ponovo za direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost imenovala Vinka Mladinea, koji je na toj dužnosti uspješno vodio Fond od njegova osnutka. Zato smo s njim razgovarali o postignutome u prvih pet godina i planovima za sljedeći mandat.

• Što su najvažniji uspjesi Fonda u prvih pet godina?
- U tih pet godina Hrvatska je napravila snažan iskorak u zaštiti okoliša i energetskoj učinkovitosti zahvaljujući, uz ostalo, brojnim uspješnim projektima koje je osmislio ili sufinancirao Fond. Postignuti rezultati znatno su pridonijeli i zaštiti ljudskog zdravlja i prirodnih resursa, većem zapošljavanju, te su olakšali usklađivanje Hrvatske sa standardima Europske unije. Sve više ulažemo i u projekte učinkovitijega korištenja energije kojima se također postižu slični rezultati. Pritom moram istaknuti izvrsnu suradnju s nadležnim ministarstvima zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te gospodarstva, rada i poduzetništva. Dosad smo za 2846 projekata odobrili gotovo pet milijardi kuna, a isplatili gotovo tri milijarde.

• Među najveće i najvažnije projekte Fonda ubraja se sanacija službenih i divljih odlagališta komunalnog i opasnog otpada. Kakvi su rezultati postignuti i koliko ste novca uložili u to?
- Fond je u suradnji s jedinicama lokalne samouprave počeo sanaciju svih 299 službenih neuređenih odlagališta komunalnog otpada, a već je sanirano njih 58. Za to je dosad odobreno više od 1,5 milijardi kuna. Procjenjuje se da u Hrvatskoj postoji tri do četiri tisuće divljih odlagališta. Od toga je sanacija počela na 699 lokacija, a već je sanirano 381 odlagalište, u što je dosad uloženo više od 86 milijuna kuna. Postupno će se sanirati i ostala divlja odlagališta. Od dosad utvrđenih 11 lokacija onečišćenih opasnim otpadom već se uz ulaganje od gotovo 280 milijuna kuna sanira pet - bazeni lužnatih voda i crvenog mulja bivše tvornice glinice kod Obrovca, lokacija bakarske koksare, tvornice azbestnih proizvoda Salonit u Vranjicu, šibenske tvornice TEF i lokacija u Borovu naselju.
Inače, planira se da sanacija postojećih odlagališta komunalnog otpada završi do 2011. godine, a nakon toga će ih postupno, ovisno o roku završetka, zamjenjivati županijski ili regionalni centri za gospodarenje otpadom. Krajnji rok za njihovo dovršenje je 2015.
 

• Fond ima važnu ulogu i u pripremi i gradnji centara, gdje će se otpadom gospodariti u skladu s europskim ekološkim standardima. Dokle je došao taj veliki posao?
- Započete su brojne aktivnosti na gradnji županijskih centara u Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Virovitičko-podravskoj županiji te na regionalnom centru Sjeverozapadne Hrvatske za Krapinsko-zagorsku, Međimursku, Koprivničko-križevačku i Varaždinsku županiju. Fond planira do 2012. za te i ostale centre osigurati oko 130 milijuna eura. Kroz europski fond IPA namaknut će se 45 milijuna eura dok bi oko 20 posto potrebnog novca trebale dati županije, gradovi i općine koje će se koristiti tim centrima. Tako bi se ukupno prikupilo za infrastrukturu potrebnih oko 200 milijuna eura, dok bi još otprilike toliko kroz javno-privatna partnerstva trebalo osigurati za tehnologije. Već je uz financijsku pomoć europskog pretpristupnog fonda ISPA od šest milijuna eura počela gradnja centra Bikarac za Šibensko-kninsku županiju. Neki centri bit će gotovi već 2012. godine.

• Uz sanaciju odlagališta, drugi veliki projekt Fonda je gospodarenje posebnim kategorijama otpada koje su desetljećima nepotrebno završavale na odlagalištima iako se mogu korisno upotrijebiti. Kakvi su rezultati?
- Izvrsni. Zato nije ni čudo da smo za njih dobili priznanja i brojnih znatno razvijenijih država. Do sada je prikupljeno 235.388 tona ambalažnog otpada (više od 2,8 milijardi staklenih i PET boca te limenki za piće), 401.286 tona ambalažnoga kartona, 62.969 tona otpadnih guma, 15.299 otpadnih akumulatora i baterija, 16,3 milijuna litara otpadnih ulja, 25.165 otpadnih vozila, 6488 tona ostalih polimera (plastičnih boca od deterdženata, šampona, ulja, lijekova, polietilenskih vrećica), 4396 tona električnog i elektroničkog otpada, 5006 tona tetrapaka, 2331 tona drvene ambalaže... Da to nije jedina korist, pokazuje i podatak kako je zahvaljujući novom gospodarenju otpadom u trgovinama, pogonima za preradu, kod koncesionara i drugdje otvoreno oko 4000 novih radnih mjesta. Sada krećemo u sustavno rješavanje prikupljanja ostalih polimera. U sklopu pilot-projekta početkom 2009. kućanstvima u Zadarskoj i Međimurskoj županiji te u Zagrebu, Rijeci, Puli i Slavonskom Brodu besplatno ćemo dati vrećice za odvojeno prikupljanje takvog otpada. Te će vrećice odlagati uz kante za ostali otpad, a svakih 10 do 15 dana prikupljat će ih ovlašteni skupljači. Ako građani pokažu očekivanu ekološku svijest pa rezultati budu dobri, takav ćemo način prikupljanja proširiti na cijelu Hrvatsku. Tu vrstu otpada ćemo također prikupljati i u kontejnerima te na odlagalištima komunalnog otpada. Osim toga, u siječnju će u Gračacu, zahvaljujući financijskoj pomoći Fonda, proraditi novi pogon za preradu takvog otpada u nove proizvode.

• Što je s električnim i elektroničkim otpadom?
- Zasad jedino nismo zadovoljni rezultatima prikupljanja tog otpada jer se bilo planiralo da se već do kraja 2008. skuplja oko četiri kilograma po stanovniku godišnje, ali su prikupljene količine znatno manje. Zato ćemo morati poboljšati sustav njegova prikupljanja od građana. Morat ćemo motivirati trgovine da kupcima koji usput predaju neispravni uređaj daju neke povlastice kako bismo povećali prikupljanje tog otpada.

• Fond sve više ulaže i u projekte energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije. Kakvi su učinci tih ulaganja?
- Dosad smo u 505 takvih projekta uložili 260 milijuna kuna, a dosta projekata provodimo u suradnji s UNDP-om (Programom za razvoj UN-a). Ti su projekti važni za zaštitu okoliša i smanjenje emisija stakleničkih plinova koji potiču globalno zagrijavanje, povećanje energetske neovisnosti Hrvatske te naše usklađivanje s Europskom unijom. Naime, i dalje manje od jedan posto energije proizvodimo iz obnovljivih izvora što želimo do 2010. godine povećati na 5,75 posto, a do 2020. na dvadesetak posto jer je to cilj Unije pa onda i Hrvatska, kao buduća članica, mora poštovati njezine odredbe. Osim toga, Hrvatska ima velike potencijale posebice solarne energije i energije vjetra, biomase i geotermalnih voda, a može se sagraditi i mnogo malih hidroelektrana. Fond već sufinancira brojne projekte gradnje vjetroelektrana te korištenja sunčeve energije posebice za proizvodnju toplinske energije, a ulažemo i u neke tvrtke koje će proizvoditi opremu za korištenje obnovljivih izvora. Izračunali smo da je na temelju naših ulaganja u projekte čistije proizvodnje i transporta, energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije emisija stakleničkih plinova smanjena za čak 550.000 tona na godinu.

• Kako ide sanacija područja onečišćenih azbestnim otpadom?
- Vlada je taj problem, koji muči i druge države, počela rješavati sustavno. Zasad je saniran sav azbestno-cementni otpad iz tvornice Salonit u Vranjicu, a oko 8000 prostornih metara zbrinuto je u tamošnjem odlagalištu Mravinačkoj kavi. Pri kraju je sanacija vranjičkog odlagališta azbestnog otpada površine oko 65.000 četvornih metara, gdje je nekad bilo nogometno igralište. To je bio vrlo zahtjevan posao, jer je tamo bio odložen i vrlo opasni plavi azbest, a trebalo je stvoriti uvjete za gradnju gradskog stadiona i sportsko-rekreacijskog centra. Tijekom sanacije mjerila se količina azbestnih vlakana u zraku i uvijek je bila niža od propisane granice, a sada ih u zraku uopće nema, što je dokaz da je sanacija kvalitetno obavljena i da više nema opasnosti za zdravlje okolnog stanovništva. Nakon sanacije tog odlagališta na kojem je bilo nogometno igralište, slijedi sanacija Mravinačke kave. Poslije toga i dekontaminacija cijelog prostora tvornice Salonit, što je uvjet za nastavak korištenja tog prostora za druge namjene, čime će se potaknuti gospodarski razvoj Vranjica.
Željko Bukša