Radna skupina za pripremu promjene Ustava u petak će održati svoju prvu sjednicu. Tim povodom razgovarali smo s predsjednikom Radne skupine Vladimirom Šeksom, potpredsjednikom Sabora i predsjednikom Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, koji je 1990. bio među glavnim autorima Ustava.
Ranije ustavne promjene predlagala je saborska većina, a ovog puta predlagač je Vlada koja je i formirala Radnu skupinu.

• Zašto je taj posao preuzela Vlada?
- Zato što su te ustavne promjene u najvećoj mjeri vezane s pregovaračkim procesom za pristup Hrvatske EU. Po Ustavu, promjene mogu predložiti petina zastupnika, Vlada i predsjednik Republike. Vlada vodi pregovore i stoga je odlučeno da bude i formalni predlagatelj promjena Ustava. Stoga je osnovala široku radnu skupinu koja treba pripremiti moguće ustavne promjene u tri košarice. Prva se odnosi na ustavne promjene vezane uza zatvaranje pojedinih poglavlja pregovora, druga su promjene koje su vezane uz samo pristupanje EU, a treća se odnosi na naše unutarnje potrebe.

• Za zatvaranje kojih poglavlja su potrebne promjene Ustava?
- U poglavlju 17 - Ekonomska i monetarna politika treba Ustavom učvrstiti položaj HNB-a kao potpuno samostalne institucije. U poglavlju 23 - Pravosuđe i temeljna ljudska prava treba dati aktivno i pasivno biračko pravo državljanima EU-a s prebivalištem u Hrvatskoj na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima. Pripremljen je zakon o izborima članova u Europski parlament koji je prošao prvo čitanje, kao i nacrt izmjena Zakona o izboru predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave koji će ući u proceduru nakon promjene Ustava. U poglavlju 24 - Pravda, sloboda i sigurnost Ustavom treba omogućiti izručenje hrvatskih državljana sudskim tijelima članica Unije, kad Hrvatska postane članica EU-a. Time bi se u hrvatski pravni sustav uveo europski uhidbeni nalog. U poglavlju 32 - Financijski nadzor treba osigurati neovisnost Državnog ureda za reviziju. Zatvaranje pregovora o poglavljima 24 i 32 izravno ovisi o promjeni Ustava, to su formalna mjerila, a privremeno zatvaranje poglavlja 32 previđeno je za lipanj.
 

• Dakle, Ustav treba promijeniti do lipnja?
- Da. Mislim da bi Ustav mogao biti promijenjen do ljetne stanke.

• Hoće li davanje biračkog prava državljanima zemalja EU-a otvoriti pitanje glasačkog prava Hrvata u BiH i dijaspori?
- Hoće li netko otvoriti to pitanje mogu samo spekulirati, ali treba izbjeći da se bilo koja druga pitanja vezana samo uz zatvaranje pojedinih poglavlja i pristupanje Hrvatske EU vežu s nekim drugim pitanjima, poput tih da se promjenom Ustava uskrati pravo na biranje za Sabor i predsjednika hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj. Vladajuća većina i koalicija ne prihvaća da se u tom pravcu promijeni Ustav, no mislim da nitko iz oporbe neće pokušati vezati i uvjetovati ustavne promjene iz prvih dviju košarica s isticanjem zahtjeva poput tih.

• Što je s pravom glasa hrvatskih državljana s prebivalištem u zemlji koja nije u Uniji, poput BiH? Hoće li oni moći glasati za Europski parlament?
- To će razmotriti Radna skupina.

• Što treba promijeniti u drugoj košarici?
- Prvo važno pitanje odnosi se na ustavnu osnovu za članstvo Hrvatske u EU i na pitanje referenduma. U brojnim europskim državama koje su pristupale Uniji, pa i starim članicama, uvedena je »europska klauzula«. Tu je onda i pitanje primjene izvora prava u hrvatskom pravnom poretku, pitanje uređenja odnosa izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti i nova definicija koncepta suverenosti. U sklopu toga sada treba odgovoriti na pitanje je li ustavna osnova za članstvo Hrvatske u EU članak 139 koji se odnosi na međunarodne organizacije, članak 141 koji se odnosi na savez država, treba li usvojiti posebnu pravnu osnovu koja bi bila primjerena karakteristikama EU-a, koja u biti nije ni međunarodna institucija ni savez država nego specifičan oblik integracije. Ustav treba riješiti i pitanje izravnog učinka i nadređenosti primarnih i sekundarnih izvora prava EU-a. Sada Ustav ništa ne kaže kakva je pravna snaga propisa Unije na koju Hrvatska prenosi svoje suverene ovlasti.

• Mislite na zakone koje donosi Europski parlament?
- Točno. To treba regulirati Ustavom, jer postoji Europski parlament sa zakonodavnim ovlastima i sad treba urediti odnos tih i onih zakona koje donosi Sabor.

• Što je s referendumom za ulazak u EU?
- Hrvatska sada ima takvu ustavnu odredbu po kojoj je za referendumu o ulasku Hrvatske u EU potrebna većina svih građana s pravom glasa, znači i onih s prebivalištem izvan Hrvatske. Uz Hrvatsku, samo Litva i Latvija imaju takvu odredbu. To je očajno teško, gotovo nemoguće postići i stoga će ta ustavna promjena vjerojatno ići prema tome da se omogući uspjeh referenduma ako je 'za' glasala većina izišlih birača. To je najblaža varijanta kakva je u 19 zemalja Unije.
Nadalje, članstvo u EU podrazumijeva i delegaciju određenih suverenih ustavnih ovlasti na institucije Unije i Hrvatska kao i svaka članica EU-a treba revizijom Ustava to omogućiti. To nije prijenos suvereniteta, nego delegacija određenih suverenih ovlasti.

• U čemu je razlika?
- Kada bi bilo riječi o prijenosu suvereniteta, to je trajno stanje, a delegacija je privremeno. Hrvatska kao suverena država delegira određene ustavne ovlasti na tijela EU-a, Europski parlament ili Europsku komisiju, s time da ih uvijek može povući natrag. To je, dakle, privremeno delegiranje tih suverenih ovlasti.

• Kakva je procedura donošenja ustavnih promjena?
- Radna skupina prvo treba prihvatiti način rada, a ja ću predložiti da se prvo rasprave prva, druga i treća košarica. Glavni pregovarač reći će koje su ustavne promjene nužne za zatvaranje pojedinih poglavlja, a onda bi ih jedna uža radna podskupina, od tri ili četiri ustavna eksperta, normativno izradila. Isto tako i za drugu košaricu. Najprije raspravimo što je potrebno, utvrdimo sadržaj potrebne ustavne promjene, a podskupina to razradi u paragrafe. To se onda vraća Radnoj skupini koja to potvrđuje i upućuje Vadi koja radi prijedlog za promjenu Ustava. Kada raspravimo prve dvije košarice, ići ćemo na prijedloge iz treće košarice. U petak ćemo samo navesti da već postoje inicijative vezane uza nju.

• Je li realno postići potreban konsenzus vladajućih i oporbe, budući da je izborna godina?
- Za prve dvije košarice, gledajući realno i praktično, sigurno će se postići konsenzus, a također mislim da se nitko neće usuditi ugroziti promjene iz tih košarica i ići protiv njih vezujući to uz neke svoje prijedloge iz treće košarice.
Hipotetski se može postaviti pitanje neće li dio oporbe, koji treba do 102 glasa, glasati protiv. No, oporba ne može preuzeti rizik da bi blokirala ustavne promjene nužne za pristupanje EU. Pretpostavljam da će nastojati da se u promjene ugrade i njihovi prijedlozi, ali teško je vjerovati da bi sami blokirali Hrvatsku.

• Što ako Vlada oporbene prijedloge ne stavi u svoj prijedlog promjena Ustava?
- Onda bi bilo više predlagača, jer petina zastupnika također može preložiti promjenu Ustava. Ako Odbor za Ustav to odbije, o tome također mora odlučivati Sabor.

Marijan Lipovac