Dva mjeseca otkako je počela provedba, reforma zdravstva doživljava određene kritike i osporavanja iako su je gotovo svi zainteresirani nakon prezentacije i rasprave podržali, svjesni da sustav nužno mora doživjeti promjene. Iako je ovih dana premijer Ivo Sanader opet podržao svog ministra, to što se posljednjih desetak dana u svom stilu intenzivno ne pojavljuje u medijima, prema mišljenju nekih znak je da se Darko Milinović »malo povukao« u vezi s reformom. Toliko je prošlo i od najave predstavljanja dosadašnjih reformskih rezultata, ali u razgovoru za Vjesnik ministar zdravstva i socijalne skrbi objašnjava da iz dana u dan dolaze novi podaci u kontekstu globalne recesije i očekivanog rebalansa te da nije problem predstaviti rezultate, ali ne želi stvarati nerealna očekivanja.

• Jeste li zadovoljni dosadašnjim tijekom reforme?
- Apsolutno, jer je u dva mjeseca primjene novih zakona polučila izvanredne rezultate. Da podsjetim - reforma je dobila jednoglasnu potporu socijalnih partnera nakon dugotrajnih, rekao bih iscrpljujućih pregovora, ali i potporu struke. No, reforma je počela već mojim dolaskom na mjesto ministra. Još lani, bez novih zakona, samo sa strožom kontrolom, stopu bolovanja smanjili smo sa 4,2 posto na 3,8. U siječnju ove godine smanjena je sa 3,8 na 3,6 posto. Skratili smo i liste čekanja. Prije se nije znalo koliko točno ljudi čeka ne pojedine pretrage, a jedan pacijent bio je na više lista. Na CT se u prosjeku čekalo 75 dana, sad 27, na magnetsku rezonancu 97, sad 66, na UZV srca 286, sad 137, na ugradnju endoproteze kuka 386, a sad 271 dan. Vjerujem da je to rezultat entuzijazma nove ekipe u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi, koja je bila svjesna nezadovoljstva pacijenata.
 

• Imate li još neke podatke koji bi ilustrirali stanje u sustavu u ozračju recesije?
- Dug zdravstva prije manje od pola godine bio je oko 4,1 milijardu kuna, a sad je 2,8 milijardi, od čega 1,6 milijardi duguju bolnice i 1,2 milijarde HZZO. To je 1,3 milijarde manje, a važno je to što dug i dalje pada. Gotovo godinu dana dugovi bolnica kontinuirano se smanjuju, u što je na početku malo tko vjerovao. S recesijom je izazov još veći. Dugovi HZZO-a 31. studenog prošle godine bili su 1,9 milijardi kuna, a počeli su padati kako sam najavio, početkom ove godine i to na 1,67 milijardi kuna. To ćemo prepoloviti do kraja godine, a da nije bilo recesije, vjerujem da bi zdravstvo na kraju godine bilo bez duga.

• Gdje će zdravstvo štedjeti s obzirom na zahtjev premijera vezan uz rebalans proračuna, upućen svim resorima? Treba li strahovati da će recesija »pojesti« reformu?
- Neki su me već pitali hoće li zdravstvo biti najveći gubitnik. Pravo je pitanje tko će biti najveći pobjednik, odnosno koje ministarstvo. Prema mojem mišljenju, najveći pobjednik će biti ono ministarstvo koje u rebalansu proračuna bude najviše sudjelovalo, a to znači da će dati najveći doprinos recesijskim mjerama i očuvanju radnih mjesta. Naravno da ministarstva koja imaju manji proračun ne mogu u rebalansu sudjelovati kao, recimo, moje ministarstvo. No ne zaboravite da je Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi već kod prvog prijedloga proračuna sudjelovalo u rebalansu sa 1,7 milijardi kuna.

• Zašto su bolnice nezadovoljne sustavom naplate DTS? Tvrde da mnoge usluge ne mogu naplatiti ili su podcijenjene, a i da središnje naručivanje koči protok pacijenata umjesto da ga ubrzava.
- Mnogi se bune iako sustav još nije sasvim ni proradio, jer treba vremena za prilagodbu. Valja podsjetiti da se željelo ujednačiti cjenik postupaka na razini Hrvatske kako, primjerice, cijena poroda u jednoj bolnici ne bi bila gotovo upola manja nego u nekoj drugoj. Sustav DTS utvrđen je u suradnji s Liječničkom komorom, ali će se i dograđivati, a isto vrijedi i za središnje bolničko naručivanje i interne uputnice. Dosadašnji rezultati pokazuju koliko je ljudi zaista na listama čekanja. Pojačavamo kontrole kao jedan od najboljih reformskih instrumenata, što se pokazalo i kod bolovanja. Primjerice, Gospić i Ličko-senjska županija lani su u tome prednjačili i tamo sam najprije poslao kontrolu. Sad je tamo najmanje bolovanja, a kontrola ide u Split gdje ih je u prva dva mjeseca najviše. Kontrola je važna jer samo tako možemo osigurati dovoljno sredstava u zdravstvu.

• Najviše medijske pozornosti izazvala je pobuna dijela liječnika opće ili obiteljske medicine. Zašto se niste sastali s njihovim predstavnicima?
- Ne mogu razgovarati s onima koji ne poštuju i ne provode zakone i na to pozivaju ostale. Njihov vođa Mario Malnar ne smatra mjerodavnim Vladin Ured za zakonodavstvo koji je rekao da je naplaćivanje participacije u ambulanti zakonski utemeljeno, a ne priznaje ni mišljenje Odbora za zakonodavstvo Sabora i DORH-a. Kako mogu razgovarati s takvima koji istodobno, kako se utvrdilo kontrolom HZZO-a koja je počela i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, u svojoj ugovornoj ordinaciji na dan obave u prosjeku deset pregleda.

• Hoćete li tužiti i kazniti »odmetnute« liječnike?
- Važno je napomenuti da od 5300 timova primarne zdravstvene zaštite njih nešto više od 700 nije potpisalo aneks ugovora. Sadašnje kontrole odnose se na poštivanje ugovornih obveza, među kojima je i naplaćivanje participacije u iznosu od 15 kuna, ali učinit ću sve da kolege ne snose posljedice zbog dezinformacija pojedinaca iz KoHOM-a koji uporno tvrde, na primjer, da će dobiti 20 posto manje prihoda nego dosad. Možda bih se na njihovom mjestu i ja pobunio, no prošla su dva mjeseca i svi su se mogli uvjeriti u to što im omogućuje dodatak ugovoru. Kazne su od opomene do 30 posto manje glavarine.
Moguć je i raskid ugovora, ali nakon arbitraže mjerodavne komore. Ja sam za opomene pa ako se nakon mjesec dana indeksi ne poštuju - 10 posto manju glavarinu. Prošli tjedan došlo mi je desetak liječnika koji su dali punomoć KoHOM-ovom odvjetniku, a otišli su priznajući nakon uvida u dokumente da su bili zavedeni i obećali su potpisati anekse ugovora s HZZO-om. Mnogi liječnici pod utjecajem dezinformacija ne znaju da se, primjerice, prema starim ugovorima kažnjava prekoračenje stope bolovanja od 3,1, a prema novome od 3,6 posto, što govori da poštujemo realne prilike.

• Pedesetak je ordinacija opće ili obiteljske medicine koje vjerojatno neće moći dostići prag od oko 1100 pacijenta. Hoćete li ih zatvoriti?
- Ne ako je riječ o području gdje realno ne mogu imati više pacijenata. No, ujednačavanje broja pacijenata po ordinaciji ima svrhu podići kvalitetu skrbi. Ima timova i s 3000 pacijenata i oni doista nemaju vremena posvetiti im se. Kad se broj ujednači, moći ćemo timovima primarne zaštite plaćati tzv. hladni pogon, što sad nije slučaj.

• Hoće li ova godina biti stabilizacijska, kako ste obećali, i unatoč recesiji?
- Ona to već jest. Dug je 2,8 milijardi kuna bolnica i HZZO-a i još 400 milijuna kuna domova zdravlja. Reforma je osigurala smanjivanje duga i stabilno poslovanje zdravstvenih ustanova, a zbog recesije zadržat ćemo dug na dostignutoj razini.

• I što slijedi u reformi? Hoćete li izdržati ubitačni tempo i pritiske sa svih strana?
- Slijedi implementacija svega što smo predvidjeli. Reforma je dosad donijela u sustav novih milijardu kuna iz autoosiguranja, tri posto doprinosa iz mirovina koje su veće od 5108 kuna te polica dopunskog osiguranja, iz referentnih cijena lijekova 410 milijuna, bolovanja 280 milijuna kuna... Izdržao sam unatoč visoko postavljenoj ljestvici i ne odustajem od reforme. To što smo na početku odustali jedino od prijedloga da s četiri posto doprinosa za zdravstvo raspolažu osiguranici, znači samo da vrijeme u kojem se nalazimo nije pogodan trenutak za to.

Biserka Lovrić