VUKOVAR, 10. ožujka – U Vukovar se ovih dana vratio 10.000. povratnik, s ponosom nam je rekao vukovarski gradonačelnik u drugom mandatu Vladimir Štengl. Jedan od istaknutijih članova HDZ-a Štengl, unatoč svim problemima s kojima grad-heroj živi od završetka reintegracije, ipak vjeruje da i za Vukovar dolaze bolji dani.
• Kako biste opisali gospodarski trenutak Vukovara?
– Gospodarska situacija nije ni blistava niti dobra. Broj nezaposlenih se povećao, sve ove godine je iznosio oko 3100, a sad se popeo na 3500.
• To je mnogo.
– Da, već se radi o 10 posto stanovništva. Što je uzrok tome? Je li možda riječ o ljudima koji su radili na javnim radovima pa su sad opet na popisu nezaposlenih? Ne znamo o čemu se radi, ali nešto se dogodilo. No, kad se gleda uplaćen porez, onda vidite da i nije tako crno. Ali, evo pitanja: zašto je za ravnatelja Porezne uprave u Vukovaru postavljen čovjek iz Županje? Zašto je mjesto javnog bilježnika dobila osoba iz Osijeka, a ne iz Vukovara?
• Vukovarci su očito vrlo marljivi u plaćanju obveza državi?
– Da. U tako lošoj situaciji kod nas je naplaćenost komunalnih usluga viša od 70 posto! Kad smo se vratili u Vukovar, gdje ništa nije »štimalo», bilo je oko 35 posto naplaćenih usluga.
• Nedavno je u Vukovaru pukla koalicija HDZ-HSP. Tko zapravo vlada gradom?
– Koalicija HDZ-HSP-DC uzdrmana je već odlaskom jednog vijećnika iz DC-a u nezavisne, iako je on ostao u tom bloku. Onda je i drugi vijećnik otišao iz DC-a. Odnos sa HSP-om je puknuo na pitanju dječjeg vrtića u Borovu naselju.
U Grad Vukovar vratio se 10.000. povratnik / Broj nezaposlenih popeo se na 3500, što je 10 posto stanovništva
Naplaćenost komunalnih usluga iznad 70 posto!
Odnos sa HSP-om puknuo na pitanju dječjeg vrtića u Borovu naselju
Područja posebne državne skrbi ipak se moraju izdvojiti i imati poseban tretman, smatra gradonačelnik Vukovara Vladimir Štengl
|
• Možete objasniti?
– Kad smo se vratili u Vukovar, zatekli smo organizaciju dječjeg vrtića iz tzv. krajine. Do našeg je dolaska bilo oko 300 djece. Obnovljen je jedan objekt, povratnički vrtić. Isprva se krenulo s malim brojem djece, a sad ih je više od 300, dok u ovom manjinskom vrtiću ima oko 200 djece. Grad korektno prati oba vrtića. Troškovi su iznimno veliki, ali grad je uredno sve plaćao i nije bilo nesporazuma. Jedan dio tog manjinskog vrtića je radio u derutnoj i neprimjerenoj zgradi u Borovu naselju. Obnovljen je veliki vrtić u Borovu naselju koji ima prostora za oko 350 djece. Naša je ideja bila da u taj vrtić idu obje ustanove, ali fizički odvojena, jer je riječ o golemom prostoru.
• Djeca su razdvojena po nacionalnosti?
– Da, u jednom su dijelu hrvatska, a u drugom srpska djeca koja također uče po hrvatskom programu na srpskom jeziku, jer u Hrvatskoj nema srpskog programa.
• Djeca nisu nikako mogla biti zajedno?
– Riječ je o dvije ustanove. Razmišljamo o njihovu spajanju, ali manjina ima pravo na takav vrtić, ma kakvu mi odluku donijeli. Ali, roditelji su se pobunili, pitalo se zašto djeca moraju učiti na srpskom jeziku i slično. Mi smo čak stopirali preseljenje u taj vrtić dok sve ne ispitamo, a tako smo se dogovorili i sa HSP-om. Tu je nastao problem.
• Je li onda suradnja HDZ-a i HSP-a prekinuta?
– Mi nismo prekidali koaliciju, ali nerazumljiv nam je HSP-ov postupak jer su iznijeli neke neistine. Očito je da HSP-u nešto smeta, ali nije Vukovar jedino mjesto gdje se to događa.
• Je li točno da su HDZ-ovim vijećnicima potporu dali SDP-ovi?
– Mi smo razgovarali s njihovim vijećnicima, od kojih je jedan SDP-ovac izašao iz stranke, da bi se sljedeći dan predomislio i vratio.
• U vrijeme reintegracije u Vukovaru je, čini nam se, bilo više optimizma i nade. Danas je depresija na svakom koraku.
– Ne, nije bilo više optimizma, bilo je više obećanja! I tu ne mislim samo na službene institucije. Nitko ne pita zašto je ugašen »Vuteks«? Kad se hrvatska vlast vratila u Vukovar, on je radio, a država je u njega investirala novac. Što se dogodilo? Nitko nije rekao.
• HDZ tvrdi da ova vlast nije dovoljno učinila za obnovu Vukovara.
– Područja posebne državne skrbi ipak se moraju izdvojiti i imati poseban tretman. Zakon o područjima nije zadovoljio jer, umjesto da se broj tih područja smanjuje, on se povećava. Slavonija s tolikim potencijalima nema ni jednog ministra.
• Je li Vukovar zapravo bio samo floskula i bivšoj i ovoj vlasti, a pritom za grad nije mnogo učinjeno?
– Mnogima jest, ali ne želim neopravdano optuživati, jer su se neki jako zauzeli. Nisam sklon kriviti Vladu, jer zastoji nastaju u kojekakvim ladicama na nižim razinama.
• Što bi Vlada trebala prvo učiniti za razvoj Vukovara?
– O mnogim se pitanjima nas u Vukovaru nije pitalo, a trebalo je. U Vukovaru je bilo 6500 stanova. Otkupa stanova nema nego se ide na 10-godišnji najam. Mi smo napravili računicu da se stanovi ponovno daju u otkup po određenim cijenama i dobije mnogo novca u tih 10 godina. Taj bi novac išao isključivo u gospodarstvo.
• Jeste li zadovoljni životom u Vukovaru?
– Vratio sam se 1997. i uglavnom sam zadovoljan.
• Možda bi razvoj ipak trebao ići brže?
– Možda i bi, jer su ljudi uvijek nestrpljivi, ali treba uzeti u obzir sve okolnosti. Ali, nije sve tako crno. Na primjer, imamo tri komunalna poduzeća, a ni jedno ne posluje s gubitkom. Nađite takav primjer u Zagrebu!
Andrea Latinović,Milan Jelovac
|