ZAGREB, 8. travnja - Politički koalicijski partneri kompromitirali su se tijekom duge i nerazumljive zagrebačke krize. Može li na toj činjenici profitirati HSLS, gubitnik na prošlim izborom, pitamo Darinka Kosora, predsjednika zagrebačkog HSLS-a.

- Iako ne participiramo u vlasti, HSLS je ostao bitna stranka u Zagrebu i potpuno je konsolidiran pa možemo na izbore. Procjenjujemo da će premijer Račan istodobno raspisati i zagrebačke i parlamentarne izbore.

• Vjerujete u izborni uspjeh?
- Da, unatoč negativnom imageu što smo ga u javnosti stekli zbog unutarnjih svađa. Međutim, sad je sve to iza nas. Nitko iz stranke nije izašao, mnogi su novi ljudi popunili naše redove, na stranačkim se tijelima može donijeti svaka odluka. Ipak, najviše nam na ruku ide činjenica da vladajuća koalicija u gradu loše radi, što se sigurno neće bitnije popraviti, jer na političkoj sceni ostaju isti akteri - SDP i HNS, a u njihovim odnosima neće biti većeg pozitivnog pomaka niti će se suradnja poboljšati.

• Iako ste, kažete, konsolidirali stranku, ipak ste ponudili nekim neovisnim intelektualcima, konkretno Slavenu Letici, da nose vašu listu. Pokazuje li to ipak vaš »ograničeni optimizam« u vlastite snage?
- Predsjednik naše stranke neslužbeno je, uz kavu, razgovarao s Leticom i o toj mogućnosti. Iako ja, kao predsjednik gradske organizacije, nisam sudjelovao u tim neformalnim razgovorima, također smatram da bi trebalo razbiti niz predrasuda. Jedna od njih je da u radu stranaka i u izvršnoj vlasti moraju sudjelovati samo stranački ljudi. Kad je riječ o nositeljima zagrebačke stranačke liste, razmatrali smo sve mogućnosti, od toga da listu nosi Slaven Letica pa do toga da na čelu bude Dorica Nikolić.
 

• Kako ste svojedobno bili zamjenik gradonačelnika i znate kako iznutra funkcionira vlast, pretpostavljam da možete ocijeniti koji su pravi uzroci zagrebačke krize.
- Vrlo je jednostavno objasniti taj sukob. Građanima koji ne znaju funkcioniranje gradskog poglavarstva to izgleda kao ideološki sukob, a on to nije, s obzirom na to da vlast dijele dvije, prema ideološkom obrascu vrlo bliske stranke. Nije tu riječ ni o sukobu pojedinaca, odnosno njihovih taština, iako ima i toga. Riječ je o sukobu interesnih skupina koje su se vezale uz određene političke stranke. Zagreb raspolaže, pa dakle i dijeli, golemi novac, gotovo četiri milijarde kuna. Većina novca iz gradskih ureda, odnosno iz proračuna, ide za gradnju cesta, vrtića, škola, komunalne infrastrukture... Interesne se skupine bore za preraspodjelu tog novca.

• Znači li to da taj klijentelizam određuje politiku?
- Da, i zato je bitna kontrola proračunskog novca. Osnovni je sukob između SDP-a i HNS-a nastao zbog načina odlučivanja. HNS ima 40 posto mjesta u Poglavarstvu i zagovara konsenzus u donošenju odluka. SDP, međutim, ima 60 posto mjesta, pa se bori da se odluke donose preglasavanjem. Zato se partneri u pregovorima stalno vraćaju raspravi o koalicijskom sporazumu i naravno da građanima nije jasno o čemu se to oni spore.

• Kada će biti raspisani izbori?
- Kad je zemlja dugo u krizi, otvara se niz dodatnih problema u funkcioniranju političke koalicije. Očito je da nije mnogo učinjeno tijekom prošle dvije godine i da se u sljedeće dvije ne može mnogo učiniti. Promijenit će se, doduše, neki pokazatelji, ali oni su nedovoljni da bi građani pozitivno ocijenili rad koalicije i dali joj mandat za novo razdoblje. Zato mislim da će ova koalicija najkasnije na proljeće iduće godine raspisati izbore. Čekanje bi samo smanjivalo šanse koaliciji da se vrati na vlast. To znači da ovoj koaliciji ostaje samo devet mjeseci, najviše godina dana, da napravi nekoliko pozitivnih stvari i na temelju toga zatraži povjerenje birača.

• Ne bi li za HSLS bilo politički profitabilnije da je na vrijeme iskočio iz tako sporog vlaka, što je svojedobno učinio Ivan Jakovčić, pa da iz oporbenog mira čeka svoj trenutak?
- Nakon stranačkog sabora, HSLS je mogao donijeti dvije odluke: ili odmah istupiti iz koalicije pa se iz oporbe godinu dana pripremati za izbore - što ne bi bila loša varijanta za stranku - ili početi pregovarati sa strankama petorke o drukčijem načinu rada. Dražen Budiša je procijenio da je bolje drugo rješenje. Na kraju pregovora dobili smo sve što smo tražili, ali je pitanje kako će se to odraziti na stranku na sljedećim parlamentarnim izborima.

• Što mislite, kako će se odraziti?
- Kad bi izbori bili sada, to se ne bi dobro odrazilo. No, u godinu dana možemo pokazati koliko smo kao stranka sposobni, s obzirom na to da imamo zamjenika premijera i nekoliko značajnih ministara u Vladi. Ja se nadam da ćemo napraviti pozitivne pomake i vratiti dio birača.

Aleksa Crnjaković