ZAGREB, 22. svibnja - Prema neslužbenim rezultatima popisa stanovništva, u Republici Hrvatskoj živi 89 posto Hrvata, a 11 posto ostalih naroda. Od tih 11 posto, 4,05 posto je Srba, kojih je - prema popisu stanovništva iz 1991. godine - bilo 12 posto. Službeni bi rezultati popisa trebali biti objavljeni u lipnju.
Milan Đukić, saborski zastupnik Srpske narodne stranke, za Vjesnik komentira kako je granica od četiri posto već bila određena 1991. godine, »kad je predsjednik Franjo Tuđman odlučio da u Hrvatskoj ne smije ostati više od tri do četiri posto Srba«.
- S druge strane, izbori 2000. godine su obavljeni u vrijeme kad još nisu profunkcionirali najbitniji procesi - proces povratka, povratak privatne imovine i obnova. Ako se tome pridoda da je Vlada s dijelom međunarodne zajednice svjesno financirala nezabilježen fenomen - da jedna nevladina udruga kao što je Srpski demokratski forum provede izbore za dio građana Hrvatske koji su u statusu izbjeglica u SRJ i BiH - jasno je da će se sada otvoriti vrlo težak niz pitanja za samu Vladu, ali i međunarodnu zajednicu. Što je sa Srbima? Jer 39.000 Srba iz Hrvatske je upisano u Srbiji i s ostatkom Srba u Hrvatskoj, koji su popisani pod nikakvim uvjetima, ispalo je da Srba nema više od 8 posto u odnosu na 1991. godinu. Ako je to tako, onda je 240.000 do 250.000 Srba u Hrvatskoj, a 39.000 ih je izbjeglih u SRJ i BiH. Postavlja se pitanje gdje je preostalih 200.000 Srba? Tko ih je ubio, kada, gdje su pokopani? To je klasično etničko čišćenje, kaže Đukić.
|
U Hrvatskoj, prema neslužbenim rezultatima popisa stanovništva, živi 89 posto Hrvata, a 11 posto ostalih naroda. Od tih 11 posto, 4,05 posto je Srba kojih je - prema popisu iz 1991. - bilo 12 posto
Ako ovi rezultati postanu službeni, a vjerojatno će tako biti, onda je Hrvatska potvrdila onu genocidnost iz 1941. godine, a to je da treba učiniti sve da Srba nema u Hrvatskoj, kaže Milan Đukić
|
• Neslužbeno se doznaje da su se u popisu stanovništva mnogi Srbi izjašnjavali kao Hrvati pravoslavne vjere. Kako to komentirate?
- Istina da slobode za Srbe u Hrvatskoj nisu postojale i još ne postoje. Istina je da je hrvatska nacionalna politika provodila pokrštavanje srpskog naroda, ali perfidnim metodama. I HTV i ostala sredstva javnog priopćavanja su, kao i Katolička crkva, upućivali poruku građanima Republike Hrvatske, prije svega hrvatskom narodu, da se izjašnjavaju nacionalno. U svakom slučaju, Srba je po popisu manje, a ostalih je više, ili Hrvata ili drugih. Ako ovi rezultati postanu službeni, a vjerojatno će tako biti, jer su procurili iz kuloara visoke službene hrvatske politike, onda je Hrvatska potvrdila onu genocidnost iz 1941. godine, a to je da treba učiniti sve da Srba nema u Hrvatskoj.
• Uskoro bi u Sabor trebao doći i prijedlog Ustavnog zakona o manjinama. Jeste li s njime upoznati?
- Pesimist sam. Nacrt zakona na kojem su radili predstavnici Vlade i resorni ministri nije prihvaćen, a taj je nacrt bio nekorektan i neciviliziran. Ako je odbijen s isprikom da takav neće dobiti dvotrećinsku većinu, postavlja se pitanje kakav će tek biti onaj prijedlog koji bi dobio dvotrećinsku većinu?!
Međutim, hrvatskom narodu i hrvatskoj politici mora biti jasno da će hrvatska država biti sređenija i smirenija i prema svijetu i prema civilizacijskim tokovima unutar svojih granica, ako se riješi pitanje Srba u Hrvatskoj. Položaj Srba nije riješen na pravedan način. Srbi u Hrvatskoj ne mogu biti manjina. Međunarodne konvencije jasno određuju što je nacionalna manjina. Rusini žive u jednom selu, kao i Slovaci, Česi žive u jednom gradu, a Talijani žive u jednom dijelu jedne županije, dok Srbi žive na svakom kvadratnom metru ove zemlje, zajedno sa svojim sugrađanima Hrvatima. Prema tome, položaj i status Srba nije riješen. Rješenja ima, ali nema političke volje.
Dada Zečić
|
