ZAGREB, 10. lipnja - Hrvatska stranka prava (HSP) najavila je nedavno nekoliko novih inicijativa u Saboru. Među inim, HSP se podrobnije pozabavio problemom genetski promijenjenih organizama, slučajem nuklearke u Krškom, a upozorio je i na to da »Vlada ne provodi zaključke« parlamenta. O tome, ali i o izradi novih zakonskih odredbi o nacionalnim manjinama i predstojećim izborima pitali smo HSP-ovog saborskog zastupnika mr. Miroslava Rožića.
• HSP podiže ustavnu tužbu protiv Vlade zbog slučaja nuklearke u Krškom. Zašto?
- Radi se o tome da je sporazum koji je Vlada potpisala sa Slovenijom o zbrinjavanju otpada nakon zatvaranja NE Krško, prema kojem bi Hrvatska morala spremiti 50 posto radioaktivnog otpada i goriva, suprotan postojećem zakonu. Mi imamo Zakon o ionizirajućem zračenju, koji izričito u članku 36. kaže: »Zabranjuje se uvoz radioaktivnog materijala u RH«. Prema tome, potpisavši sporazum kojim pristaje na uvoz radioaktivnog materijala, Vlada krši zakon svoje države, a zapravo bi trebala braniti njezin pravni poredak!
• Jedan od HSP-ovih zakonskih prijedloga je onaj o genetski promijenjenim organizmima (GMO).
- Ili, kako kažu Amerikanci, genetski modificirani organizmi. Mi smo predložili zakon u kojem se zabranjuje uvoz tih organizama u Hrvatsku. Prije svega zato, jer je dokazano da su opasni za zdravlje ljudi i za prirodu, jer uništavaju autohtone organizme, što može dovesti do promjene praktički cijelog biljnog i životinjskog svijeta, a to znači klime i života. Hrvatska je premala zemlja da bi mogla istodobno proizvoditi ekološki čistu i genetski modificiranu hranu. Genetski modificirani organizmi su toliko agresivni da su u stanju u dvije godine praktički uništiti onu drugu proizvodnju.
|
Sporazum koji je Vlada potpisala sa Slovenijom o zbrinjavanju otpada nakon zatvaranja NE Krško, prema kojem bi Hrvatska morala spremiti 50 posto radioaktivnog otpada i goriva, suprotan je našem Zakonu o ionizirajućem zračenju, koji izričito u članku 36. kaže: »Zabranjuje se uvoz radioaktivnog materijala u RH«
Hrvatska je premala zemlja da bi mogla istodobno proizvoditi ekološki čistu i genetski modificiranu hranu, tvrdi mr. Miroslav Rožić
|
• Vjerujete li da će taj prijedlog proći?
- Taj naš prijedlog je bio u prvom čitanju. Mi bismo jako željeli da se ljudi opamete i da shvate kolika je to opasnost. Tvrdimo da je lakše, barem privremeno, zabraniti uvoz tih organizama. Mnogo je lakše othrvati se pritiscima, prije svega Amerike, jer EU je na izvjestan način zabranio uvoz u svoje zemlje. Mi nismo dovoljno opremljeni, kao EU, stručno i znanstveno, da bismo mogli kontrolirati taj unos kao što to rade europske zemlje, pa bi bilo dobro da ga barem privremeno posve zabranimo dok se ne ekipiramo da bismo to mogli kontrolirati. Naš gospodarski interes je ekološka proizvodnja hrane i to je naša jedina mogućnost, jer s bilo kojom drugom hranom koju proizvodimo ne možemo biti konkurentni.
• HSP je već nekoliko puta upozorio da Vlada ne provodi zaključke Sabora. Bili ste prilično ironični kad ste to govorili.
- Zapravo je ironija jedino što vam ostaje kad se nađete u situaciji da parlament jedne zemlje, u ovom slučaju Hrvatske, donese zaključak kojim zaduži Vladu da promijeni ili da predloži i donese nekakvu izmjenu i dopunu zakona. Kao što se to dogodilo s našim prijedlogom zaključka, koji je Sabor prihvatio, a to je da je Vladu zadužio da donese prijedlog izmjena i dopuna zakona kojim bi se ukinule carine na sve automobile. Vlada nije donijela nikakve izmjene i dopune zakona, nego je nakon naših opetovanih traženja da konačno postupi po tom zaključku parlamenta donijela neko očitovanje. Sabor nije tražio očitovanje, u svom je zaključku izričito rekao da traži izmjene i dopune zakona. Već tu ne postupa prema zaključku. A onda, da bude najsmješnije, prva rečenica tog Vladina očitovanja glasi: »Vlada nije u mogućnosti provesti zaključak Hrvatskog sabora«. Po mom sudu, tu ne bi trebala biti točka, nego zarez i rečenica bi morala glasiti: »Vlada nije u mogućnosti provesti zaključak Sabora, pa zato daje ostavku«! Jer, ne postoji nigdje na svijetu ni jedna vlada, u bilo kakvom sustavu, čak ni u polupredsjedničkom ili predsjedničkom, a kamoli u parlamentarnom, da vlada odgovara svom parlamentu da nije u mogućnosti provesti ono za što ju je parlament zadužio!
»Broj predstavnika nacionalnih manjina u Saboru ne treba strogo ograničavati«
• Možete li komentirati donošenje novog zakona o nacionalnim manjinama te izbornog zakona?
- Mi nemamo apsolutno ništa protiv toga da se donese zakon o nacionalnim manjinama. Najvažnije je to koliko će nacionalne manjine imati predstavnika u parlamentu. U tom slučaju, kakav god bio zakon o nacionalnim manjinama, treba ga striktno povezivati s izbornim zakonom. U HSP-u držimo da broj predstavnika nacionalnih manjina u Saboru ne treba strogo ograničavati. Nije nam bitno koliko će ih biti - tri, pet, sedam, devet, 11..., nego da je to u odnosu na ukupan broj zastupnika.
Drugo, u građanskoj državi je svaki građanin potpuno jednak i u tom slučaju ne može jedan imati dva glasa, a drugi jedan glas. Prema tome, izričito se protivimo tome da pripadnici nacionalnih manjina imaju dva glasa na izborima i da mogu glasovati i za neku političku stranku, uvjetno rečeno, hrvatsku i za neku političku stranku ili udrugu koja predstavlja nacionalnu manjinu. Protivimo se toj tzv. pozitivnoj diskriminaciji. Diskriminacija sama po sebi ne može biti pozitivna. Ta je sintagma nerazumljiva normalnom čovjeku. Protivimo se tome da nacionalne manjine imaju dva glasa. Osim toga, oni koji zagovaraju to da nacionalne manjine imaju dva glasa istodobno se protive da hrvatski državljani, koji ne žive u Hrvatskoj, imaju pravo glasa. S jedne strane zagovarate građansko društvo, a s druge u tom društvu jednima dajete dva glasa, a drugima ni jedan.
• Izborni zakon?
- Oštro se protivimo tome da se u Hrvatskoj mogu registrirati stranke koje u svom nazivu imaju ime druge države. Toga nema nigdje u demokratskoj Europi, a ni u svijetu. Svugdje je zakonski spriječeno da se osnivaju političke stranke koje u svom nazivu imaju ime druge države. Ne možete zamisliti da bi u Francuskoj, recimo, postojala alžirska demokratska stranka ili da bi postojala u Velikoj Britaniji indijska rojalistička stranka, itd. To nije pitanje demokracije, nego suvereniteta i političke kulture. HSP misli da ne treba uoči svakih izbora mijenjati izborni zakon. Mi smo možda jedina parlamentarna stranka, koja se nije oglasila svojim prijedlogom izbornog zakona, zato što smatramo da je konačno došlo vrijeme i sazrela demokracija u Hrvatskoj da se konačno dva izbora zaredom održe po istom zakonu.
|
Andrea Latinović
|
