• Sporazum o granici sa Slovenijom u fazi je ispitivanja i međunarodnih pritisaka. Kako dalje?
- Više stvari je aktualno u odnosima sa Slovenijom. No, pokušavamo dogovoriti neka načela, jer nije dobro za obje zemlje da se ide u bilo kakvu vezanu trgovinu. Svaki problem treba zasebno rješavati i ne odgađati rješavanje onoga što se može riješiti zbog problema koji se trenutno ne može riješiti.
• Koji su to problemi?
- Jedno je pitanje provođenja Sporazuma o malograničnom prometu od kojeg pola milijuna ljudi s jedne i druge strane granice vrlo mnogo očekuje. O tom problemu razgovarao sam na Dan državnosti i s našim ribarima u Novigradu, gdje su bili prisutni i slovenski parlamentarci. Naši ribari pritišću kako se ne bi primjenjivalo ono što njima ne odgovara.
• I što ste im rekli?
- Saslušao sam ih i rekao da Hrvatska ne može međunarodne sporazume koje je potpisala prestati primjenjivati bez obzira koliki će pritisak biti od onih koji misle da ti sporazumi ne štite dovoljno njihove interese. U tom razgovoru s ribarima, koji je u početku bio vrlo neugodan, pitao sam ih jesu li svjesni da njihov pokušaj rješavanja granice sa Slovenijom na moru na Dan državnosti dviju država s hrvatske strane i hrvatskim zastavama, Hrvatskoj neće donijeti ni jednog prijatelja i da ćemo pogoršati svoje izglede te suziti mogućnosti da branimo svoj nacionalni interes. Sporazum o malograničnom prometu otvorio je problem ribarenja. Taj problem nije prvenstveno vezan za spor o granici na moru.
• U javnosti se misli da proizilazi iz sporazuma o granici.
- To je pogrešno. Problemi su vezani za rješenja koja su utvrđena sporazumom o malograničnom prometu.
Hrvatska ne želi ni metar slovenske zemlje i mora, ali Slovenci moraju shvatiti da Hrvati ne žele dati ni metar svoga kopna niti svoga mora
Budući da je teško vjerovati da će zbog zaoštrenih odnosa i očekivanja s jedne i druge strane doći do kompromisa, koje će oba parlamenta moći prihvatiti, možda je mudro i civilizirano rješenje da se prihvati obavezna međunarodna arbitraža
|
• Glede tog sporazuma, jeste li razgovarali i o primjeni schengenskih pravila?
- Razgovarali smo i o pitanjima prolaza preko granice. Uvjeren sam da je interes Slovenije da se, kad schengenska granica prijeđe s talijanske i austrijske na slovensko-hrvatsku, položaj državljana Hrvatske ne pogorša, barem u odnosu na današnji. Mislim da naši građani, kako s osobnim legitimacijama ulaze u Italiju, trebaju tako moći ulaziti i u Sloveniju.
• Tko usporava primjenu malograničnog sporazuma? Slovenski parlament?
- Parlamenti su odigrali svoju ulogu, sada je posao prešao na međudržavne komisije i potkomisije, koje rade konkretan posao.
• Treći i možda najveći problem je granica mora i odnosi u Piranskom zaljevu, koji su prijetili eskalacijom pogoršanja odnosa.
- Eskalacija je išla s više strana. S jedne strane od naših ribara, a s druge za mene nerazumljivim pokušajem Slovenije da međunarodnu zajednicu uvuče i koristi kao sredstvo pritiska na Hrvatsku kako bi Hrvatska morala prihvatiti ono što je u interesu Slovenije.
• Jeste li o tome razgovarali sa slovenskim parlamentarcima?
- Da. Slovenskim parlamentarcima jasno sam rekao naš stav i stav Odbora za vanjsku politiku. Imaju tri mogućnosti da se to riješi. Pogotovo što je jasno da sporazum, kako je parafiran, nema izgleda proći u parlamentu, jer i struka i javnost u Hrvatskoj smatraju da je Hrvatska na razini parafiranja sporazuma dala ustupke koje nije dužna dati, iako ih može dati. Ali, nitko je na te ustupke ne može natjerati. Zato su takvi postupci kontraproduktivni.
• I, što ste predložili? Kako to riješiti?
- Hrvatski prijedlozi su: da se nastave pregovori kako bi se došlo do nekog rješenja koje može biti prihvatljivo za obje države, ili da se rješavanje za određeni broj godina odgodi, a da se nađe rješenje koje će omogućiti da život funkcionira bez ekscesa i sukoba, ili, budući da je teško vjerovati da će zbog zaoštrenih odnosa i očekivanja s jedne i druge strane doći do kompromisa, koje će oba parlamenta moći prihvatiti, da je možda mudro i civilizirano rješenje da se prihvati obavezna međunarodna arbitraža. Mi vjerujemo da postoje stručni i politički i drugi kriteriji na temelju kojih će međunarodni sud ili neki drugi arbitar o kojem se obje strane dogovore donijeti odluku koja je pravedna i nije na štetu ni jedne od država.
Zato svojim prijateljima u Sloveniji uvijek govorim da ne govore o jugoslavenskom moru, jer je to more uvijek bilo slovensko i hrvatsko, iako je činjenica da formalna granica na moru nije bila ucrtana. Drugo, da granicu treba povući u skladu kako se povlače granice kad iz zajedničke države nastaju dvije. To znači da se uvijek granica na moru povlači vezano uz granicu na kopnu, a granica na kopnu je utvrđena 1991. godine. Ona se može samo tehnički bolje definirati sitnim korekcijama u interesu obiju država, ali se ne može mijenjati! Uvijek im govorim da Hrvatska ne želi ni metar slovenske zemlje i mora, ali da moraju shvatiti da Hrvati ne žele dati ni metar svoga kopna niti svoga mora. Govorim im da zbog svega toga nije dobro da slovenska strana pokušava koristiti međunarodnu zajednicu kao sredstvo pritiska na Hrvatsku.
»Bilo bi dobro da se sporazum o Krškom istodobno ratificira u oba parlamenta«
• Veliki problem odnosa sa Slovenijom je i pitanje NE Krško.
- Grupa hrvatsko-slovenskog prijateljstva u Saboru je prije par mjeseci išla posjetiti Krško, gdje smo se sastali sa slovenskim parlamentarcima i razgovarali o tome da se moramo držati jednakih načela. To znači da slovenska strana ne može pokrenuti inicijativu da se već potpisani sporazum o nuklearci mijenja, a istodobno tvrditi da je parafirani sporazum o granici, koji nije potpisan, gotova stvar. Moramo se držati određenih načela. Zato smo Tomčić i ja u razgovoru s Pahorom, predsjednikom slovenskoga parlamenta, rekli da bi bilo dobro da istodobno ide na ratifikaciju sporazum o nuklearci u oba parlamenta.
• No, 31 slovenski parlamentarac traži preispitivanje ustavnosti tog sporazuma.
- Da. Taj zahtjev narušava usmeni dogovor predsjednika parlamenata Slovenije i Hrvatske, pa je ovoga puta potrebno istodobno osigurati ratifikaciju sporazuma u parlamentima. U skladu s tim, hrvatska Vlada želi povući jak potez i preuzeti inicijativu u odnosima sa Slovenijom te, unatoč otporu HSLS-a, želi da se sporazum o nuklearci u Saboru odmah ratificira. Ali, kako nije sigurno što će učiniti slovenski parlament, predlaže se dodatna klauzula po kojoj će Hrvatska povući sporazum i tražiti druga rješenja, ako slovenski parlament do kraja godine taj sporazum o nuklearci ne ratificira.
|
»Ne strahujemo od pritisaka«
• Romano Prodi je, na neki način, proglasio Hrvatsku odgovornom za neratificiranja Sporazuma o granici. Što će Hrvatska poduzeti?
- Hrvatska objašnjava svoje stavove, brani svoje nacionalne interese. Mi želimo riješiti probleme i nudimo rješenja za koja nitko ne može reći da su neprihvatljiva ili necivilizirana. Zato nema nikakva straha da nas bilo koji pritisak međunarodne zajednice, medijski ili neki drugi, može pokolebati.
|
Andrija Tunjić
|
