SPLIT, 14. srpnja – Sveučilišni profesor i član SDP-a Slobodan Beroš dužnost gradonačelnika Splita obnaša gotovo pola godine. Najveći uspjeh kojim se hvali njegova gradska vlada su izvrsni rezultati u punjenju proračuna i smanjenja 139 milijuna kuna duga gradu.

• Kako je Split uspio smanjiti dug gradu za više od polovice?
– Pobijene su naše najoptimističnije prognoze, pokazalo se da gradske službe zadužene za financije i naplatu dužnicima toliko dobro rade da smo prošlih nekoliko mjeseci naplatili pola duga. Cijelog se duga planiramo riješiti u roku dvije godine, a ako ga do kraja ove bitno smanjimo, sljedeću ćemo dočekati s još više optimizma. Ostaje problem rješavanja troškova, što je jedan od najvažnijih projekata ovog poglavarstva. Osim 139 milijuna kuna duga od prošlog smo poglavarstva naslijedili i 15 milijuna eura zajma. Mislim da ćemo sve probleme uspješno riješiti te napokon rasteretiti gradsku blagajnu. Optimizam je bio presudan i u prijedlogu proračuna za ovu godinu koji iznosi 530 milijuna kuna, jer da nismo vjerovali u mogućnost naplate, takav proračun ne bi bio predložen.

• Znači li to da je grad kreditno sposoban i da se može krenuti u korištenje nekih dugo očekivanih kreditnih aranžmana?
– Projekti ne čekaju, jer smo počeli rješavati zaobilaznicu i ulaz u grad, a riješili smo i Tunel Mihovilović. Trenutačno se bavimo Lovrinačkom petljom i pokušavamo riješiti nadvožnjake.

• Što je s obnovom stare gradske jezgre i devet milijuna kuna kredita Svjetske banke, koji već nekoliko godina čeka jamstva Vlade?
– O tom projektu ništa ne znam pa ga ne mogu komentirati.
 

• Koji su najveći problemi Splita?
– Dominantni su problemi gospodarstvo i nezaposlenost, jer nemamo dovoljno gospodarskih resursa, a imamo 21.893 nezaposlenih. Brodogradilište je u velikim gubicima, ali se nadamo da će vlada, kojoj je brodogradnja strateško opredjeljenje, pokušati konsolidacijom riješiti taj problem. Vjerujem da će škver s novom upravom, proizvodima i tehnologijom doći do rentabilnosti.
Gradonačelnički sam mandat počeo vjerujući da je more resurs, a ekologija potreba. Split se mora osloniti na more i prirodne resurse te ih štititi od zagađenja, jer je bespredmetno razgovarati o razvijanju turističkog područja s prljavim morem. Projekt Eko-Kaštelanski zaljev također je važan za Split, jer ćemo uz njegovu pomoć od Trogira do Omiša dobiti plaže s plavim zastavama, što znači i promjenu kategorije turista. Split bi tada napokon iz tranzitnog mogao postati grad destinacija i omiljeno boravište domaćih i stranih turista.

• Nije rijetkost da u Split dolaze brojni investitori koji žele ulagati u zapadni dio gradske luke, graditi lučice ili obnavljati propale i devastirane hotele. No projekti se ne mogu realizirati jer ne postoji generalni urbanistički plan.
– U svim dosadašnjim GUP-ovima gradska luka je tretirana kao razvojni i gospodarski resurs i mislim da Splićane treba veseliti što je za ulaganje u njihov grad zainteresiran velik broj ljudi. S druge strane, Poglavarstvo mora znati o kakvim je projektima riječ, koliko su regularni, transparentni i dobri za Split. GUP je predan u dogovorenom roku, 30. lipnja, i vjerujem da bi javna rasprava mogla biti organizirana krajem godine. Savjet za urbanizam ima neke primjedbe u postupku rješavanja GUP-a, ali mislim da će iduće poglavarstvo prihvatiti prijedlog mjera do njegovog dovršenja. To je važan dokument koji će spriječiti nered u prostoru i osigurati razvoj.

• Jedna od najvrućih gradskih tema je projekt uređenja gradske luke u suradnji s američkom korporacijom AFCO, koja je u program bila voljna uložiti pola milijarde američkih dolara. Hoće li doći do njegove realizacije ili će biti raspisan međunarodni natječaj?
– Sa AFCO-om smo imali trogodišnji aranžman i potpisan memorandum o razumijevanju koji nisam htio produžiti, jer smo vidjeli da Amerikanci nisu ništa napravili. Ostao je svojevrstan prešutan dogovor da AFCO praktički odustaje od projekta. Unatoč tome zaključili smo da bi bilo dobro još jednom razgovarati s potencijalnim američkim ulagačima, jer oni to nakon tri godine kontakata i nekakve suradnje zaslužuju. Susreli smo se prije nekoliko dana, razgovaralo se na razini ekspertnih skupina. Nismo usuglasili mišljenja, ali to ne znači da projekt gradnje gradske luke propada. Vjerojatno će biti raspisan i međunarodni natječaj, a vjerujem i da će na jednoj od idućih sjednica Poglavarstva naše ekspertne grupe ponuditi neko rješenje.
Mira Jurković