ZAGREB, 18. srpnja – Vladin Nacrt prijedloga ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina dobio je – nakon sastanka članova Kluba nacionalnih manjina s premijerom Ivicom Račanom 12. srpnja, te sastanka čelnika koalicije čija je vlada u ostavci (bez vođe LS-a Zlatka Kramarića) 17. srpnja – zeleno svjetlo za saborsku proceduru. O tom prijedlogu govori Borislav Graljuk, Ukrajinac porijeklom, zastupnik i predsjednik Kluba nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru.
• Jeste li zadovoljni novim prijedlogom Vlade? Odnosno, je li predstavnicima nacionalnih manjina omogućeno sudjelovanje u njegovu donošenju?
– Svim je zastupnicima nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru bilo omogućeno sudjelovanje u dogovaranju, nijansiranju i predlaganju pojedinih detalja prijedloga ustavnog zakona. Zahvalan sam na kooperativnosti predstavnika Vlade Gorana Granića, jer razgovori nisu bili puka formalnost niti razgovori dviju suprotstavljenih strana. U dijelovima bitnim za pravnu artikulaciju prava manjina predstavnici Vlade imali su razumijevanja do zadnjeg trenutka usuglašavanja. To pokazuje da smo vrednovani kao legalni i legitimni zastupnici manjina koje su nas i izabrale. U vrijeme izrade Nacrta prijedloga ustavnog zakona, saborski su zastupnici nacionalnih manjina obavili vrlo kvalitetne i sadržajne razgovore s predsjednikom Mesićem i više puta s premijerom Račanom.
• Razgovori nisu bili tajni, kao što su govorili neki predstavnici manjina?
– Nisu. Svih pet zastupnika nacionalnih manjina u početku je sudjelovalo u radu, a kasnije najmanje četiri, ovisno o obvezama pojedinih zastupnika. Ako pet zastupnika nacionalnih manjina sudjeluje u izradi toga zakona, onda ne znam kako bi bili tajni.
Zadovoljan sam načinom pripreme Nacrta prijedloga ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. Imajući u vidu kako je ranije rađeno na izradi sličnog prijedloga, to je dovoljno za zadovoljstvo. Svjestan sam i manjkavosti, ali se nadam da ćemo raspravama u Saboru i prijedlozima udruga pojedinih manjina dobiti možda i kvalitetniji prijedlog, kaže Borislav Graljuk |
• Pa jeste li zadovoljni ovim prijedlogom?
– Zadovoljan sam načinom pripreme toga prijedloga. Imajući u vidu kako je ranije rađeno na izradi sličnog prijedloga, to je dovoljno za zadovoljstvo. Svjestan sam i manjkavosti, ali se nadam da ćemo raspravama u Saboru i prijedlozima udruga pojedinih manjina dobiti možda i kvalitetniji prijedlog, iznijansiraniji, i time će zadovoljstvo biti veće.
• Dva su prijedloga za izbor predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatski sabor. Koji su to?
– Jedan je prijedlog da se predstavnici manjina biraju putem tzv. pozitivne diskriminacije, tj. da svaki pripadnik nacionalne manjine bira svojeg kandidata s manjinske liste, a istodobno bira i svojeg političkog kandidata. Znači, bilo koje političke stranke u Hrvatskoj.
Druga je varijanta ova koju smo dosad imali. To znači da se predstavnik manjine može opredijeliti – želi li birati svojeg političkog kandidata, što znači da tada ne može birati i manjinskoga, ili želi birati predstavnika manjine, što znači da ne može birati političkog kandidata. Mi mislimo da je postojeća varijanta dobra u odnosu na brojne druge države gdje toga nema, ali da nije dostatna i u duhu međusobnog uvažavanja i ravnopravnosti građana. Znači, pripadnicima manjina trebalo bi omogućiti da kao ravnopravni građani biraju i manjinskog i političkog predstavnika.
• Najveći dio svojih manjinskih prava, prema novom prijedlogu, manjine će ostvarivati na razini lokalne uprave i samouprave. Je li tu nešto sporno, postoji li nešto što bi manjinama moglo ugroziti ostvarivanje prava?
– Uvjeren sam da ćemo manjinama omogućiti da svoje socijalne i ljudske probleme ne samo naglase nego i da ih kroz financiranje realiziraju. Da to u praksi funkcionira, a ne da sve završava na frazama »treba« i »može«. To znači da se kroz proračun mora potvrditi ravnopravnost manjina. Ovih sam dana čuo dobru sugestiju i primjedbu da u velikim gradovima, poglavito Zagrebu, nema koncentriranih manjinskih enklava, ali da postoji velik broj manjina i da se mehanizmom koji nudi ovaj prijedlog teško može osigurati sudjelovanje predstavnika manjina u vlasti Zagreba, bilo u četvrtima ili na razini cijelog grada. Zato vjerujem da ćemo amandmanima osigurati i predstavničke oblike manjina u vlasti grada Zagreba. To bi bilo dobro. Uostalom, takav oblik funkcioniranja manjina već se primjenjuje u Budimpešti.
• Određene nacionalne manjine traže specifičan, drukčiji status od ostalih manjina. Što vi mislite o takvom specifičnom položaju neke manjine?
– U hrvatskom ustavu piše da su svi građani pred zakonom jednaki. Isto tako, Ustav i postojeći zakon o nacionalnim manjinama kaže da su sve nacionalne manjine jednake, dakle jednakopravne i jednakovrijedne. Hrvatska se nalazi u vremenu u kojem su mnoge stvari već povijesna činjenica i danas, nakon završenih procesa izgradnje međusobnog uvažavanja na cijelom hrvatskom teritoriju, ne vidim dovoljno razloga da se pojedini dijelovi Hrvatske na razini tzv. regionalizacije ili na razini tzv. posebnog prava nekog naroda ili neke manjine, isključuju ili potenciraju. Mislim da je riječ o potrošenim pravima. Jer ne mogu shvatiti da u jednom dijelu Hrvatske Srbi imaju pravo na određena ministarska mjesta a isto tako da npr. u Ličko-senjskoj županiji, prema nekom zakonu RH, dakle jedinstvene države, nemaju ista prava na takva mjesta. Ako su sve manjine ravnopravne, onda Hrvatska mora o tome voditi računa, pogotovo u modernoj Hrvatskoj. Ne smije se bazirati na nekakav povijesni dokument iz jedne specifične psihološke situacije diktirane ratom, kao i izdvojenim razmišljanjima međunarodne zajednice. Dakako da ne želim biti arbitar, govorim o logici bilo koje države. Ne vidim razlog da se ne okrenemo budućnosti u duhu ravnopravnosti svih građana Hrvatske na cijelom teritoriju.
Andrija Tunjić
|
