Vlada je u petak odobrila Uredbu o ustrojstvu MORH-a i tako donijela prvi formalni akt potreban za pokretanje dugo najavljivanog i odgađanog preustroja sustava obrane. Bio je to povod za prvi intervju kojeg je o tome dala ministrica obrane i potpredsjednica Vlade Željka Antunović. Podsjećamo, sustav obrane danas ima nešto manje od 40.000 zaposlenih, a na kraju reforme trebao bi imati oko 27.000 ljudi.

• Što će biti temeljne odrednice reforme obrambenog sustava? Koliko će ljudi morati napustiti sustav, koliko će posao trajati i koliko će stajati?
- Ključno je reći da će svi biti vrednovani po istim kriterijima i na temelju tog ocjenjivanja razvrstani u tri skupine. U prvoj će biti djelatne vojne osobe koje u potpunosti odgovaraju svim standardima profesionalnog razvoja. Druga će skupina biti djelatne vojne osobe koje ne zadovoljavaju sve standarde ali imaju mogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja. To znači da trenutačno nemaju potrebnu naobrazbu ali imaju mogućnost razvoja uz uvjete promaknuća i vojnu ili civilnu naobrazbu. Treća skupina su djelatne vojne osobe koje ne udovoljavaju standardima, ali nemaju mogućnost daljnjeg profesionalnog razvoja i tu skupinu treba adekvatno zbrinuti.
Dopustite da ne idem u detalje jer, na primjer, troškovi u određenom trenutku ovise o razdoblju kroz koje će se preustroj provesti. Mogućnost aktivne pričuve, koja može trajati do pet godina, otvara prostor da se preustroj protegne na pet godina. Zato je teško govoriti koliko će on stajati do kraja ove godine, koliko u sljedećoj ili nekoj drugoj. To će ovisiti i o načinu financiranja. Dio će se financirati iz proračuna a dio iz drugih izvora, koji još nisu definirani.
Naime, kada sam došla u ovo ministarstvo nisu me dočekali definirani izvori financiranja. Ne govorim to zato da bih rekla da netko nije odradio svoj posao. Radi se o kompleksnom pitanju za koje, da bi se definirali izvori financiranja, moramo precizno definirati želimo li samo otpremiti ljude iz sustava obrane isplativši im određene iznose ili želimo voditi aktivnu politiku zbrinjavanja prevođenjem osoblja iz vojnog u civilne sektore. I za jedno i za drugo postoje osnove, i jedno i drugo košta. Ali, jedno kratkoročno rješava neke probleme a drugo dugoročno zbrinjava ljude koji su u ovom sustavu višak a u nekim drugim sektorima nužno potreban radni ljudski potencijal.
 

• Što slijedi nakon raspoređivanja u te skupine?
- Napravit će se popisi časnika, dočasnika i vojnika za koje postoji mogućnost rasporeda na dužnosti prema novom ustroju i popis onih koji te uvjete ne ispunjavaju. Za potonje će se predložiti umirovljenje ili stavljanje u aktivnu pričuvu, a napravit će se i godišnji planovi zapošljavanja novih ljudi. Nakon što obavimo umirovljenja onih koji imaju uvjete za to, na red dolaze oni za koje se utvrdi da nemaju mogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja. Njih treba pripremiti za rad izvan oružanih snaga.
Javnost nije dovoljno upoznata s pripremljenim načelnim planom zbrinjavanja tih ljudi - programom »SPECTRA«. On je rađen po standardima NATO-a koji govore o drugoj karijeri jer je za vojni poziv karakteristično da karijera završava u relativno mladoj dobi i zaključak je da nije racionalno mlade ljude umirovljivati bez da im se otvori prostor da u društvu funkcioniraju kao aktivni pojedinci. Taj bi projekt trebao ne samo pomoći u ovom tranzicijskom razdoblju nego bi trebao postati standardan u budućnosti i Hrvatskoj vojsci omogućiti da bude sposobna, snažna i permanentno pomlađivana, bez frustracija onih koji će iz vojske odlaziti još uvijek kao mladi ljudi.

• Jedan od predviđenih načina zbrinjavanja je i sustav poticajnih otpremnina. Prema nekim informacijama, osoba koja je '91 ušla u HV i otada je u sustavu obrane sada trebala bi dobiti oko 100.000 kuna.
- Osobno to ne smatram najboljim instrumentom iako je naoko najatraktivniji. Naime, radi se o velikim izdacima a nikakvoj dugoročnoj koristi za te ljude jer samo jednokratno podiže njihov standard. Stotinu tisuća kuna je za naše uvjete značajan iznos. Ali, ako s njime treba dugoročno osigurati egzistenciju tih ljudi i njihovih obitelji, čini se mudrijim tih stotinu tisuća kuna dati nekome tko bi im dugoročno osigurao radno mjesto i redovnu mjesečnu plaću. To, također, načelno dobro zvuči ali u hrvatskoj gospodarskoj stvarnosti nije jednostavno realizirati. No, pred nama je vrijeme u kojem se na taj način možemo organizirati. Ohrabruje me i veseli pomoć koja nam se nudi sa strane za osnaživanje i obogaćivanje tog programa novim idejama i iskustvima zemalja koje su prošle kroz ovakvu tranziciju.

• Jesu li uz otpremnine već definirane i neke druge mjere?
- Uz redovne otpremnine za umirovljenje, program sadrži nekoliko osnovnih elemenata. Prije svega, to je jasno informiranje onih koji se u tom programu mogu naći, da znaju i razumiju što im se nudi a sadrži i programe savjetovanja i pomoći u traženju novog posla. Tu su i zakonski uvjetovani programi otpremnina i posebni programi potpore: kreditiranje poznatih poslodavaca, poticajne otpremnine u svrhu samozapošljavanja, programi informiranja o mogućnostima obrtništva te malog i srednjeg poduzetništva, programi zapošljavanja u vladinim agencijama i kod dobavljača i poslovnih partnera MORH-a te programi zapošljavanja u poduzećima u vlasništvu MORH-a odnosno Vlade. Valja spomenuti da i ljudi iz sustava obrane imaju pravo participirati u nacionalnom programu zapošljavanja, a tu su i programi stručnog osposobljavanja i obrazovanja branitelja.
Iz državnog proračuna se na različite načine potiče gospodarski razvoj. Obrt, poduzetništvo i različite gospodarske grane potiču se kroz poreznu politiku, subvencije i druge redovne instrumente. Veliku šansu za zbrinjavanje ovog relativno značajnog broja ljudi vidim u povezivanju ta dva posla. Viškovi u sustavu obrane nisu problem jednog ministarstva, to je ozbiljan problem društva i države. To je klasičan tranzicijski problem, koji je u Hrvatskoj veći nego drugdje, jer su hrvatske oružane snage nastale u ratu i zbog ratnih potreba danas su u miru predimenzionirane. Ako želimo mirno proći to tranzicijsko razdoblje onda nije dovoljno da se o tome vodi računa samo u MORH-u.

• Hoće li do kraja ove godine svi zaposleni u sustavu znati u kojoj su se od tri temeljne skupine našli?
- Operacionalizacija - dakle, formiranje ocjenjivačkih vijeća - će početi 1. listopada. Po nekim procjenama taj bi posao mogao potrajati do dva mjeseca. Priliku za žalbu na svoje vrednovanje mora dobiti svaki pojedinac u sustavu, i to će također oduzeti određeno vrijeme. Nakon toga stvaraju se uvjeti za popunu ustrojbenih dijelova OS-a te umirovljenje određenog broja zaposlenih. Očekujem da ćemo do kraja ove godine imati određene rezultate i smanjenja. Ostalo ovisi prije svega o organiziranosti onih koji će taj posao provoditi.

• Hoće li i zaposleni biti unaprijed detaljno upoznati s kriterijima vrednovanja?
- Oni to moraju znati. Moj prioritet kao ministrice je osigurati informiranje svih ljudi unutar i izvan sustava o kriterijima i postupku vrednovanja. Nema nikakvog razloga da se to mistificira.

• Još traje protest zbog sličnih zahvata u sustavu MUP-a, gdje je višak bio puno manji - oko 3500 ljudi. Očekujete da će ovi zahvati u sustavu obrane proizvesti još veće političke probleme?
- Jako bih se iznenadila kada problema ne bi bilo. Svjesna sam u kojem vremenu i kojim političkim okolnostima živimo. U političkim strukturama u Hrvatskoj, nažalost, postoje vrlo jake i brojne snage koje će iskoristiti svaku reformu, koja je nužna ovoj zemlji, da bi ju prikazali kao, na primjer, neprijateljstvo prema Domovinskom ratu. No, ova reforma nema veze s time iako znanje i sposobnosti časnika, dočasnika i vojnika, imaju veze s Domovinskim ratom, jer su mnogi od njih svoja vojna znanja stekli u Domovinskom ratu.
Iz razgovora s nekima od njih iz zapovjednog vrha Oružanih snaga, pa i puno šire, znam da su na to razdoblje ponosni kao i da u potpunosti razumiju razloge zbog kojih se preustroj mora dogoditi. Znam da velika većina njih svoja znanja i sposobnosti žele usmjeriti u korist snage i razvoja HV-a. Mnogi se od njih žale da godinama sjede u sustavu, redovno primaju plaću i ne rade ništa. Radi se o ljudima od kojih će se neki naći u sustavu preustroja i sutra možda morati potražiti posao negdje drugdje. Po onom, što oni govore, oni to žele više nego i dalje sjediti i osjećati se nekorisnima i u sustavu HV-a i u društvu u cjelini. Znam da tako neće svi razmišljati, ali znam da taj proces, upravo zbog budućnosti HV-a, moramo početi. Alternativa ne postoji.

• Kriteriji za ocjenu su već pripremljeni i čekaju Vaš potpis. Vaš prethodnik, ministar Jozo Radoš je rekao da je imao pripremljene kriterije ali da nije za njih dobio podršku. Hoćete li ove kriterije donijeti sami, uz usmenu podršku, ili ćete od Vlade, Predsjednika Republike i Sabora tražiti javnu podršku?
- Ja sam legalist i ne vidim ni jednog razloga da ovih sedam pravilnika donose Vlada ili Sabor jer se radi o dokumentima koji samo operacionaliziraju prethodne odluke Vlade i Sabora. Ali vidim veliku potrebu i obvezu da i Vlada i Sabor budu precizno upoznati s njima kako bi na političkoj razini javno podržali preustroj i smanjenje broja osoblja dok odgovornost za korektno obavljanje posla na operativnoj razini trebaju preuzeti svi sudionici u procesu, sve do najniže ustrojbene jedinice. Ovi pravilnici su rezultat stručnog i profesionalnog rada i bilo bi loše kada bi bili rezultat političkih ambicija ovog ili onog političara. Oni su vrlo malo promijenjeni u odnosu na prijedloge pripremljene za vrijeme mog prethodnika a mijenjani su u detaljima koji nemaju utjecaja na razvrstavanje u spomenute tri skupine. Očito, način postizanja konsenzusa bio je drugačiji. Svi prigovori koji su dolazili iz Oružanih snaga su razmotreni. Neki su prihvaćeni, neke smo zajednički modificirali, a od nekih su odustali oni koji su ih imali.

• Jedno od spornih pitanja bila je Vojna policija.
- Bilo je pitanje hoće li Vojna policija biti ustrojstveno pozicionirana u okviru MORH-a ili u okviru Oružanih snaga. Priklonila sam se prijedlogu da bude u sklopu Oružanih snaga. No, budući da je i taj dio, kao i ostali dijelovi Oružanih snaga, podređen civilnom nadzoru Vlade i ministra, čak i u pogledu zapovjednog lanca, za mene je to bilo više formalno nego stvarno pitanje i riješeno je bez dugih pregovora.

• Možete li malo pojasniti bodovne kriterije, o kojima se dosta polemizira, pogotovo vezano za vrednovanje iskustva Domovinskog rata i vojne naobrazbe u JNA.
- Sudjelovanje u Domovinskom ratu i vrijeme provedeno u djelatnoj službi donosit će, na primjer, dva boda za svaki mjesec sudjelovanja a po jedan bod svaki mjesec u djelatnoj službi u ministarstvu odnosno Oružanim snagama. Uz to se boduju i odličja, pohvale i nagrade vezana za Domovinski rat. Spomenica Domovinskog rata s pet bodova, a vojna odličja s više bodova nego civilna.

• Što će biti s onima koji po ovim kriterijima imaju puno bodova ali ne zadovoljavaju po nekim drugim kriterijima - godinama ili obrazovanju. Na primjer, što je s osobom koja je nakon srednje škole, s 18 godina otišla u Domovinski rat i otada je u sustavu?
- Takva osoba definitivno spada u skupinu koja ima razvojne perspektive, a njena budućnost ovisit će o spremnosti da nastavi svoje obrazovanje, civilno ili vojno. Onaj tko odbije daljnju edukaciju može se naći u trećoj skupini.

• Najavljeno je i smanjenje broja uprava u MORH-u.
- Broj od 5707 izvršitelja po staroj uredbi smanjuje se na 2005, u što se ne ubraja Vojno-sigurnosna agencija, o kojoj podaci ne mogu biti dostupni javnosti. Broj uprava smanjit će se sa osam na četiri, što zahtjeva povećanje efikasnosti zaposlenih. Inače, ugodno sam iznenađena ljudskim potencijalom kojeg sam ovdje zatekla sigurna sam da ovdje ima sposobnih, obrazovanih i kvalitetnih ljudi.

• Na posljednjem aktualnom satu u Saboru postavljeno je pitanje koje je insinuiralo da trećesiječanjska vlast favorizira časnike koji su u HV došli iz JNA, na uštrb onih koji su bili samo u Domovinskom ratu.
- Zagovornik sam ravnoteže i tražit ću da se na takav način ponašaju svi u MORH-u i Oružanim snagama. Iz svakog su rata izlazili generali i s time se moraju pomiriti i oni koji skeptično gledaju na takve generale. Ako je netko na bojišnici proveo pet godina, nema te vojne ili ratne škole koja ga može bolje podučiti vojnim znanjima. Međutim, ako takvom visokom časniku nedostaju elementarna civilna znanja, koja ga u potpunosti čine kvalificiranim generalom, on toga treba biti svjestan i prihvatiti civilnu edukaciju.
Od časnih i pravednih ljudi u ovom ministarstvu, iz kruga onih koji su školovani još u vrijeme JNA i onih koji su do visokih činova došli u Domovinskom ratu, dobila sam informaciju da je neravnoteža i određena pristranost postojala i do 2000. i nakon te godine. Sada imamo sjajnu priliku pridonijeti uspostavljanju ravnoteže. Bez obzira na to kako je netko došao do svoje izobrazbe i čina, i jedni i drugi su bili branitelji i sudionici Domovinskog rata. Podjelu među njima pokušavaju provesti oni koji žele zloupotrijebiti sustav u svoju korist. Dovest ću do apsurda taj princip i pitati vas u koju će skupinu doći svi oni mladi ljudi koji će sutra ući u HV i koji nisu imali prilike biti niti sudionici Domovinskog rata, jer su bili premladi, a još su manje mogli znanja stjecati u bivšoj vojsci.

• Neki Vaši pomoćnici već su najavili odlazak.
- Kada dođe taj trenutak svi će vrlo jasno i javno čuti koga predlažem za pomoćnike. Mogu samo reći da ću pokušati maksimalno iskoristiti potencijal koji ovdje postoji jer za pomoćnike želim ljude koji će u ovom kratkom dijelu mog mandata biti u stanju brzo i efikasno odraditi posao i da ću ljudima, koji će eventualno trebati otići, to prva sama reći. Neki od mojih pomoćnika žele promijeniti posao pa mislim da im treba izići u susret, jer će tako biti korisniji društvu nego da rade nešto što više ne žele.
• Može se čuti i da ste u napetim odnosima, pa čak i da ne razgovarate sa svojim zamjenikom Zlatkom Gareljićem.
- U ponedjeljak sam u razgovoru s mojim zamjenikom - dakle, razgovaramo - čula za ova naklapanja i oboje smo se tome slatko nasmijali. Kolega Zlatko Gareljić je čovjek na kojeg računam i koji će morati preuzeti puno više obveza nego je to bilo ranije.
Postoji i druga razina naših odnosa, stranačka i prijateljska, koja nema, niti smije imati nikakav utjecaj na naše obveze i odgovornosti vezane uz funkcije koje obnašamo.

Mile Franičević i Sanja Kapetanić