ZAGREB, 22. listopada - Drugo čitanje prijedloga novog zakona o nacionalnim manjinama i položaj srpske zajednice: dr. Milorad Pupovac u ponedjeljak je o tome govorio novinarima, a sada za Vjesnik pojašnjava svoje izjave.

• Izjavili ste da su Srbi u Hrvatskoj diskriminirani. U čemu?
- U nizu stvari. Diskriminirani su u elementarnim građanskim pravima: pravu na posjedovanje imovine, na slobodan i nesmetan pristup sudovima i zaštitu pred sudovima na korektan način, posebno u područjima povratka i područjima gdje nije bilo ratnih događaja. Diskriminirani su i u ostvarivanju manjinskih prava. Dok druge manjine ostvaruju svoja prava u skladu s postojećim zakonodavstvom RH, u slučaju Srba to je na žalost rijetka pojava.

• Jesu li i Srbi odgovorni zbog toga?
- Srbi imaju svoj dio odgovornosti u politici koja je poražena, u politici koja je slijepo slijedila Miloševića i koja je zaboravila interese Srba i, naravno, interese države u kojoj Srbi žive i trebaju živjeti. Ali, ta politika je poražena i vrijeme je da politika koja je među Srbima dominantna bude respektirana i da građani srpske nacionalnosti budu reintegrirani kao ravnopravni građani Hrvatske. I da konočno budu priznati kao pripadnici jedne manjinske zajednice u skladu sa standardima koje je ova država sama postavila.
 

• Nezadovoljni ste i pripremama zakona o nacionalnim manjinama, koji ide u drugo saborsko čitanje. Zašto?
- Zato što nije dobro da se mimo manjina i bez manjina rade prijedlozi i nude različita rješenja. U ovom slučaju nastoji se pronaći polurješenje o pozitivnoj diskriminaciji, odnosno mogućnost da manjine imaju pravo dvostrukoga glasa. I to pravo je, kao što čujemo iz druge ruke, dano tzv. malim manjinama, onima kojih je u ukupnom stanovništvu manje od 1,5 posto. Dakle, ne i Srbima. Mi nismo protiv toga da pripadnici drugih manjina ostvarjuju to pravo, ali to je pravo univerzalno, opće i važi za sve manjine, pa valjda i za srpsku. I, ako je netko odlučio da srpskoj manjini dâ jednu vrst posebnog statusa unutar manjinskog zakonodavstva RH, onda je sa Srbima o tome trebalo razgovarati.
 

• Što mislite, zašto se nije razgovaralo?
- Problem sadašnje Vlade je u tome što ona, zapravo, vrlo malo razgovara s bilo kim. Osim kad stvar dođe pred zid, kad se uvjeri da bez razgovora i dogovora s onima kojih se to tiče stvari ne može razriješiti. Vlada će vjerojatno s nama razgovarati, ali će u međuvremenu otrpjeti čitav niz različitih kritika i pokazat će se da to ne može i ne treba rješavati mimo manjina. Svi koji su to pokušali riješiti mimo manjina doživjeli su uplitanje međunarodne zajednice. A, to nije dobro. Pogotovo kad imate pripadnike manjina, koji su spremni na dogovor.

• Kakvim biste rješenjem bili zadovoljni?
- Imamo Erdutski sporazum i Pismo namjere kao temeljne dokumente za reguliranje položaja srpske zajednice u kojima se predviđa proporcionalna zastupljenost srpske zajednice, imamo Ustavni zakon koji to predviđa na lokalnoj razini i imamo institucije manjinske samouprave koje su predviđene i postoje kao realne institucije u našoj državi. Na tragu postojećih odredbi trebalo bi tražiti rješenje za srpsku zajednicu u RH. I zato što je specifična manjinska zajednica s povijesnoga, političkoga i identitetskog stajališta.

»Nereguliran status manjinskih zajednica je pogodan za najrazličitije mutne politike«

• Je li manjinama stalo do tog zakona? Naime, može se čuti i da nije, čak i od predstavnika pojedinih manjina, jer u zrakopraznom prostoru mogu više »ušićariti«.
- Tu vjerojatno imate pravo. Nereguliran i nedefiniran status pripadnika manjinskih zajednica je pogodan za najrazličitije mutne politike. Političkih stranaka ili pojedinaca. No, sasvim sigurno, donošenje tog zakona interes je Hrvatske kao države i kao nacije. Bez toga nema napretka u europskim integracijama i nema dobrih i uređenih odnosa sa susjedima. To je i imperativ za našu, hrvatsku demokraciju. Svi manjinski aspekti trebaju dobiti zakonsku regulativu, pa ćemo vidjeti koliko smo stasali kao demokracija. Bez toga, imat ćemo nezrelo i nezdravo stanje, mnogo više opterećeno ratom, nego vrijednostima demokracije koju uspostavljamo.

• Što ćete kao zajednica poduzeti, ako se ne uvaže vaše želje pri donošenju ustavnog zakona?
- Moram priznati da smo u neku ruku izgubili strpljenje i da osjećamo da se Vlada prema nama odnosi nekorektno. Budući da imamo takav osjećaj, bojim se trenutka kad ćemo morati na adresu međunarodnih institucija - i ovdje i izvan zemlje - uputiti pismo u kojem ćemo reći da smo izgbili povjerenje u one u koje doista nema smisla da se gubi. Još jednom kažemo predstavnicima Vlade: »Tretirajmo taj problem bez nametanja volje, tretirajmo to kao povijesno pitanje kako bi to dobilo trajan, stabilan i kvalitetan karakter, a ne kako bi bilo odraz nekih zadanih političkih okolnosti«. Dakle, nađimo trajno rješenje, pokažimo da smo sposobni misliti na dugu stazu.
Andrija Tunjić