ZAGREB, 23. prosinca – Ante Đapić, predsjednik HSP-a, za Vjesnik govori o pitanjima koja Hrvatska na putu u EU treba riješiti, po njegovu mišljenju, javnom raspravom ili referendumom te o stanju u oporbi i eventualnim savezima unutar oporbenog bloka.

• Prilikom saborske rasprave o međustranačkoj rezoluciji za ulazak RH u EU otvorili ste neka pitanja za koja i političari na vlasti kažu da bi ih trebalo riješiti, kao što je suradnja s Haagom, susjedima, itd. Možete li to pobliže objasniti?
- Rasprava u Saboru bila je o načelnim kriterijima za ulazak u EU, našim željama za ulazak, a svi su bježali od toga da se u javnosti otvore prava pitanja koja drže Hrvatsku, ako je drže, u čekaonici onih koji imaju šanse za ulazak u EU. Mislim da suradnja s Haagom, povratak Srba, stanje na HRT-u, položaj nacionalnih manjina, odnos RH prema BiH te izborno zakonodavstvo opterećuju odnose RH s EU-om. To su strateške teme o kojima Hrvatska mora voditi javnu raspravu kako bi odredila svoj tempo i način približavanja EU. Smatram da je Hrvatska od 1996. godine, od prihvaćanja Ustavnog zakona o suradnji s Haaškim sudom napravila strateški, »iskonski« grijeh, kojim je Domovinski rat kasnije i kroz taj zakon te kroz Zakon o oprostu pretvoren u građanski rat. Bilo je vrijeme da se to kaže u Saboru, ali i da se postavi pitanje jesmo li kao nacija spremni plaćati takvu cijenu za nešto što bi možda moglo biti - ulazak u EU i NATO. Nitko nije protiv ulaska u EU, ali nikad nitko nije otvorio javnu raspravu o tome po kojim nas kriterijima tretiraju pojedine članice EU-a: je li to ispravno, je li protivno javnom moralu hrvatskog društva, je li nam je to nešto od višeg interesa ili od koristi? To je ono o čemu moramo raspravljati.
 

• Mislite li da će ta vaša inicijativa biti iduće godine prihvaćena u parlamentu?
- Javna rasprava će se otvoriti ovako ili onako. Nije ništa sporno u ispunjavanju gospodarskih kriterija ili usklađivanja pravne regulative. HSP ne bježi od tog, naglašavam, teškog puta prema europskim integracijama, ali politički uvjeti koji su nam postavljeni, a koje druge države nisu imale, jer nisu imale rat, oni su upitni. O njima se mora javno raspraviti i težiti konsenzusu. Ako se ne može doći do konsenzusa, treba ih riješiti referendumom. Nije mi jasno zašto se i ova i bivša vlast ili neka buduća ne bi služila tim snažnim oružjem demokracije. Otvaranjem tih pitanja izbjegli bismo paradoksalnu situaciju kao što je ona da je 80 posto ljudi, rekao bih zbog medijske izoliranosti prema kritičkim opservacijama o uvjetima za ulazak u EU, za eurointegracije, a jednako tako je 80 posto ljudi protiv izručenja generala Bobetka. A upravo je izručenje Bobetka sada bio uvjet nizozemske vlade samo za ratifikaciju SSP-a. Prema tome, politika Hrvatske prema EU je kontradiktorna i mi ne možemo napraviti ono što je premijer tražio i priželjkivao, a to je da teme EU-a ne budu teme predizborne kampanje.
Upravo to bit će udarna tema predizborne kampanje - HSP će otvoriti pitanja Hrvatske vanjske politike, jer se ta pitanja izravno reflektiraju na unutarnjopolitičke odnose. Nema dobre vanjske politike bez stabilne unutarnje, i obrnuto. Htjela to ova politička vlast ili ne, mi ćemo se svim sredstvima boriti da ovih pet-šest tema budu na javnoj raspravi kako bi bile i dijelom izborne kampanje. Ne samo naše, već ćemo probati prisiliti i sve ostale političke stranke da se o tim pitanjima jasno očituju, a ne da ih iskorištavaju u dnevnoj politici.
Dada Zečić