Dugovi, afere, duge liste čekanja, liječničke greške, ali i ekspeditivno rješavanje »dubioza«, donošenje novih zakona i otvorenost prema javnosti, obilježja su jednogodišnjeg mandata aktualnog ministra zdravstva dr. Andre Vlahušića, koji je započeo ostavkom ranije ministrice zbog afere Baxter, a ovu godinu završava u »obračunu« s liječnicima uhvaćenim u radu na crno i s najavom liječničkog štrajka početkom siječnja.

Istodobno, unatoč skresanom novcu, zdravstveni sustav pod njegovom palicom funkcionira bez zastoja, nabavljaju se i novi aparati, uređuju bolnički odjeli, a donose i kapitalna sustavna rješenja. U blagdanskom ozračju između Božića i Nove godine, dok koristi kratki godišnji odmor da bi ga proveo s obitelji u Dubrovniku, ministra u intervjuu za Nedjeljni vjesnik pitamo čemu se možemo nadati do godine? Hoće li biti kraće liste čekanja i manje zdravstvenih afera...? Prije toga i to, je li zadovoljan rezultatima svog ministarskog djelovanja tijekom 2002. godine?

- Bila je to dinamična godina uoči koje je s aferom Baxter ozbiljno poljuljano povjerenje u zdravstveni sustav. Ove smo godine radili najviše da ga vratimo provodeći ujedno i institucionalnu reformu. U tome je napravljen značajan pomak, uspostavljen je dijalog unutar same struke unutar komora, zbora i povjerenstava pri Ministarstvu, a tako i medijska otvorenost sustava. Javni su postali svi slučajevi i problemi koji su se javljali, pa ovu godinu završavamo bez neriješenih problema što se tiče Ministarstva. Neki nisu definitivno riješeni, ali je javnost s njima upoznata.

Najvažnije je što smo napravili je mreža zdravstvenih kapaciteta, mreža bolnica, kreveta, potrebnog osoblja, liječničkih timova, ljekarni, laboratorija, po gradovima, županijama i regijama... s kojom možemo planirati budućnost za najmanje idućih deset godina. To je bio daleko najveći posao na kojem je radilo 400 stručnjaka u raznim povjerenstvima sa suglasjem većim od 90 posto. Od 6000 stavki u mreži bilo je svega desetak primjedbi. U siječnju donosimo po svoj prilici pet korekcija u mreži za koje smatramo da su opravdane.
 

• Često ste u istupima isticali da Vam je cilj zaštita zdravlja najugroženijih, starijih, bolesnih i siromašnih. Koliko ste to uspjeli tijekom ove godine?
- Uspjeli smo u tome uvođenjem dopunskog zdravstvenog osiguranja i oslobađanjem od plaćanja participacije 50 posto osiguranika što je više beneficija nego što ih je bilo u socijalizmu za kojeg se kaže da je bio široke ruke. To vrijedi za sve koji imaju prihode manje od 1300 kuna na mjesec, oboljele od teških bolesti, djecu do 18 godina i trudnice bez obzira jesu li aktivni osiguranici ili ne. Oni kao ni dopunski osiguranici ne plaćaju lijekove s liste. No, nisam zadovoljan dostupnošću specijalističke medicinske zaštite, bolničkog liječenja i protočnošću zahvata u bolnici i to nam je u sljedećem razdoblju zadatak koji je već ugrađen u ugovore s liječnicima i bolnicama. U tom smislu pripremljen je model ugovaranja sa specijalističko-konzilijarnom zaštitom ne samo u bolnicama, već i s onima koji se javljaju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u domovima zdravlja i privatno. Dosad smo imali Plavu knjigu postupaka za tu djelatnost, plaćali smo po broju bodova za ono što je učinjeno, a sada bolnicama plaćamo prema terapijskom postupku (u ukupno 340 stavki) ono što je unaprijed ugovarano, koliko pretraga, zahvata.... Nećemo plaćati fakture, već ugovorene i izvršene usluge.
U pripremi je i novi pravilnik o radnom vremenu po kojem će specijalističko-konzilijarne ambulante 20 posto radnog vremena odrađivati poslije podne, od 16 do 19 sati (u primarnoj zaštiti to je 40 posto radnog vremena popodne) što će značajno pomoći zaposlenom stanovništvu, a bez troška za ustanove, jer tu su i aparati i grijanje. Riječ je o preraspodjeli vremena.

• Znači li to dostupnije mamografe, magnetne rezonancije, tomografe i druge skenere, manje repove i liste čekanja na pretrage i kontrole?
- Za to smo poduzeli dvoje: povećali smo broj aparata uloživši u opremu i druge investicije oko 700 milijuna kuna, računajući tu i oko 50 vozila hitne pomoći, kupljeni su i brojni anesteziološki aparati, uređaji za hemodijalizu, poprilično novih ultrazvučnih uređaja, mamografa i druge opreme. U tijeku je nekoliko akcija u kojima sudjeluje HTV, EPH, Ministarstvo zdravstva, ali sada je problem stručnjaka koji će s tim brojnim aparatima raditi. Još je bivši ministar Andrija Hebrang kao voditelj Povjerenstva za radiologiju rekao da nam nedostaje više od 100 radiologa, no ne može ih se preko noći školovati. Sada imamo i više aparata nego je kao normativ postavljeno u njegovo vrijeme što odgovara srednjoeuropskoj razini, ne računajući i privatne uređaje. Dalje ćemo paziti na njihovo redovito obnavljanje kao što smo obnovili koronarografije na Rebru i u Dubravi, a bit će uskoro postavljene i u Rijeci, Splitu u KB Sestre milosrdnice u Zagrebu, te u Osijeku (projekt kardiologije i kardiokirurgije).
Budući da ima novca za te potrebe mnogi su dobavljači voljni davati još povoljnije kredite pa su tako neke županije nabavile sanitetska vozila, a za pet godina će ih obnavljati u istoj tvrtki. Mislim da ćemo tijekom slijedeće godine opremu u hrvatskom zdravstvu dovesti do željenog optimuma.

• Znači li to i podjednaku dostupnost zdravstvene zaštite u cijeloj Hrvatskoj?
- U tom smislu najviše smo učinili u primarnoj zdravstvenoj zaštiti koja je medijski najmanje zanimljiva, ali je građanima i najvažnije. O tome smo nedavno s liječničkim komorama potpisali i ugovor čime se tom dijelu zaštite vraća dostojanstvo i mogućnost da oko 5000 liječnika radi uspješno i sa zadovoljstvom. U nekim županijama već smo uveli praksu da se za uzimanje uzoraka krvi i urina ne mora ići u laboratorij, već to rade sestre u »primarnoj« ambulanti. U jedinstvenim domovima zdravlja to će značiti prikupljanje uzoraka na terenu i dopremu u središnji laboratorij. Do godine nabavljamo EKG-e za sve ordinacije primarne zaštite uz mogućnost povezivanja sa središnjom kardiološkom ustanovom, gdje će očitavati kardiograme u slučaju da liječnik sumnja u pogoršanje. I svi oni ginekolozi u primarnoj zaštiti koji ih nemaju do godine će dobiti ultrazvučne uređaje. Uvodimo i dva modela financiranja u primarnoj zaštiti, što znači veću plaću svim specijalistima obiteljske medicine, ginekolozima, pedijatrima i specijalistima školske medicine. Namjera je zapravo svu opću primarnu medicinu učiniti specijalističkom. Ove godine 40 je mentora prošlo obuku za specijalizante opće medicine, a osigurali smo 10 milijuna kuna za specijalizacije koje počinju iduće godine.
Pacijenti će, međutim, više promjena osjetiti s vođenjem grupne prakse: udruženi liječnici koji ponude dežurstva od 24 sata i vikendom, više preventivnih i edukativnih programa, kućnih posjeta i zamjene, bit će dodatno financijski stimulirani, što vrijedi i za »odlikaše«, sve liječnike u primarnoj za koje se objektivno može utvrditi da su napravili dobar posao za dio populacije o čijem zdravlju brinu. To će im biti dodatno plaćeno po formuli »cijena puta usluga«, a za dva mjeseca županije će opremiti ordinacije svime, od otoskopa do opreme za manje operacije.

• Za početak 2003. godine najavili ste i paket ključnih zakona o zdravstvu...
- Osnovni zakon, Zakon o zdravstvenom osiguranju ulazi u proceduru odmah poslije blagdana, a na prvo čitanje u veljači. Na njega vežu se još četiri ključna zakona, o liječnicima, medicinskim sestrama, biokemičarima, stomatolozima. Završen je i usuglašen i zakon o lijekovima, a po prvi puta i o pravima bolesnika. Tu još moramo provjeriti neke bioetičke norme, sudsku praksu, pitanje liječničkih grešaka koje bi bile odmah sankcionirane bez dugotrajnih sudskih procesa. Široka javna rasprava bit će između prvog i drugog čitanja u Saboru.

• Ova je godina bila dosta naporna što se tiče financiranja zdravstva. Slažete li se s kritičarima sustava koji misle da zdravstveni fond ne bi trebao biti dio Riznice?
- Da nije unutar Riznice ne bismo imali 820 milijuna kuna za sanaciju koji je odobrila Vlada. Osamostaliti se može u onom času kad više neće ovisiti o Ministarstvu financija i proračunu, kad će imati dostatna sredstva i izvore financiranja. Do godine ćemo biti u znatno boljoj poziciji, jer je zdravstveni proračun veći za 1,1 milijardu kuna i što ćemo iz dopunskog zdravstvenog osiguranja imati još oko 400 milijuna kuna. A tu je i restrukturiranje sustava, pa smo u Vukovarskoj bolnici već dogovorili isplatu otpremnina za 111 ljudi. Istodobno, bolnice ćemo dovesti u režim plaćanja od 90 dana, a radimo i na novim modelima rada i kontrole. Plaćamo samo izvršeni rad, a smanjujemo plaće na 75 posto za neizvršeni rad. Nova ekipa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje dobila je zadatak od Vlade i Ministarstva da se pripremi za konkurenciju kako bi zadržao svoje osiguranike.

• Što će se dogoditi nakon što za godinu dana HZZO izgubi monopol nad zdravstvenim osiguranjem?
- Vjerujem da će jedan fond ostati i dalje jer zemlja od 4,5 milijuna ljudi ne može imati više osnovnih fondova. Dopunska osiguranja da. Uskoro ćemo i o tome dobiti pravilnik koji će unijeti reda i donijeti više novca na tom području.

• Ova godina završava i s očekivanjem štrajka liječnika i stomatologa polovicom siječnja. Hoćete li još pregovarati s njihovim sindikatom i dati im veće plaće?
- I liječnicima u bolnicama smo ponudili veće plaće za desetak posto prosječno, ne kroz bod, već uvjete rada i racionalizaciju. Ali i za osnovni rad ovisno o tome koliko bolnice rade na tržištu, jer tada višak od oko 20 posto prema kolektivnom ugovoru mogu dijeliti na plaće. Nismo voljni plaćati išta što nije temeljeno na radu (manjim listama čekanja, većem broju zahvata...) što pacijenti neće osjetiti, nema linearnog povećanja plaća. Dajemo zapravo liječnicima i više nego je Sindikat tražio: plaćamo edukaciju, obavezno zapošljavanje mladih liječnika do šest mjeseci nakon stažiranja i plaćanje većeg učinka, Zakon o liječnicima, plan razvoja specijalističkih djelatnosti za čitavu Hrvatsku, spomenuto povećanje plaća za 10 posto. Nije li to istinska zaštita liječničkog dostojanstva? No, proces pregovaranja se nastavlja.

• Na kraju, na što bi građani po pitanju zdravstva u idućoj, vjerojatno izbornoj godini, trebali obratiti pozornost?
- Ministarstvo zdravstva i ministar neće podilaziti ni zaposlenicima, ni građanima, zato što je izborna godina, obećavajući nešto što buduća Vlada neće moći ispuniti. Do zadnjeg trenutka donosit ću odluke s ciljem da građani imaju bolju dostupnost zdravstvene zaštite i liječnici i sve medicinsko osoblje status koji će biti održiv i nakon što ova Vlada ode. Nećemo davati lažna obećanja koja će morati ispunjavati netko drugi kao što smo mi morali. Cilj je više brige o siromašnim i bolesnima, ali ne zbog izborne godine, već zato što građani na to imaju pravo.
Biserka Lovrić