Dr. Tonči Tadić, nuklearni fizičar i zastupnik HSP-a nedavno je u anketi jednog tjednika, po mišljenju većine saborskih izvjestitelja proglašen zastupnikom godine. Tadić i među svojim kolegama zastupnicima, bez obzira na stranačku pripadnost, izaziva poštovanje, budući da je jedan od onih koji najrevnosnije obavljaju svoju dužnost. Posebno je poznat po tome da se iznimno kvalitetno i dobro priprema za specifična pitanja i zakonske prijedloge, koje mnogi zastupnici čak ni ne razumiju.

• Krenimo od najaktualnijeg, afere oko prodaje »Sunčanog Hvara«. Kako Vi komentirate ovaj slučaj, posebice što ste i sami s otoka Hvara i poznajete situaciju, a nedavno ste iznijeli javno i cijelu kronologiju ovog slučaja?
- Nakon što je 16. siječnja prošle godine istekao rok za prikupljanje ponuda za kupnju dionica »Sunčanog Hvara« po nominalnoj vrijednosti, podružnice HSP na otoku Hvaru su poslale otvoreno pismo upozorenja gradonačelnicima na Hvaru, na koje nije nitko reagirao. U rujnu smo tražili da se gradonačelnik Hvara angažira kod ove privatizacije i zaštiti interes Hvara. Opet bez reakcije. Natječaj za prodaju 62,5 posto dionica »Sunčanog Hvara« raspisan je 1. listopada, ali bez ikakvih posebnih uvjeta za investitora. Naime u natječaju investicije nisu bile uvjet, nego tek poželjni razvoj događaja. Nitko ni iz SDP-a, ni iz HSS-a, niti iz HDZ-ove vlasti u Splitsko-dalmatinskoj županiji nije o tome vodio računa. Tako 29. studenog hvarski gradonačelnik iz redova HSS-a, koji je ujedno i član Nadzornog odbora »Sunčanog Hvara«, kaže: »Ponude su u principu dobre, posebno dijelovi koji se odnose na ulaganja«. Istodobno kod građana raste nezadovoljstvo jer je »Sunčani Hvar« ipak plod odricanja više generacija Hvarana.
 

Tih dana sam i u Saboru i u istupima u medijima, u ime HSP-a, upozorio da nije nužno prodati hvarske hotele da bi se došlo do investicija. Naime, u neprivatizirane hotele na Hvaru su već ulagali Nijemci, Austrijanci i Slovenci! Na to sam putem medija dobio od hvarskog gradonačelnika ovu poruku: »Neće nitko odnijeti hotele iz Hvara«. Upravni odbor HFP je ipak jednoglasno donio odluku o prihvaćanju ponude »Terme Čatež« još 3. prosinca, što je dovelo do žestokih reakcija građana Hvara. Zato je 14. prosinca HSS zatražio »dubinsku analizu« ovog slučaja (mada su cijelo vrijeme imali člana Nadzornog odbora u »Sunčanom Hvaru«, te člana Uprave HFP!), dok je HSP 16. prosinca zatražio poništenje natječaja za prodaju »Sunčanog Hvara«. Na tragu ovakvih stajališta HSP-a su i građani Hvara svojom peticijom, sa čak 2700 potpisa, zatražili poništenje natječaja o ovoj privatizaciji! Naše bojazni da će nakon slovenskog preuzimanja »Sunčanog Hvara« doći do otpuštanja su se obistinile, jer je sadašnja uprava pokušala još 2. prosinca otkazati kolektivni ugovor svim zaposlenicima! U svakom slučaju ovaj slučaj treba dobiti svoj epilog u roku 15 dana, jer će inače biti teško, ako ne i nemoguće, obaviti sve pripreme za turističku sezonu!

• Vlada je čak osnovala i Povjerenstvo koje treba provjeriti privatizaciju »Sunčanog Hvara«. Vjerujete li da će ono imati uspjeha? Ivica Račan je čak zabranio članovima Vlade davanje izjava u vezi te teme do daljnjega.
- Churchill je svojedobno rekao: »Kad ne želiš riješiti neki problem, osnuj komisiju«. Ključno je pitanje je li u slučaju »Sunčanog Hvara« poštivana zakonska procedura. Ako nije, onda je to stvar za Mladena Bajića i Državno odvjetništvo, te za glasovanje o povjerenju ministru koji je prekršio zakonsku proceduru. Ako je ipak poštovana zakonska procedura, onda očito nije bilo nikakvog smislenog plana, niti koncepta privatizacije u turizmu. A za to je suodgovorno svih pet članova Upravnog odbora HFP: Slavko Linić, Mato Crkvenac, Pave Župan-Rusković, Božidar Pankretić i Ljubo Jurčić.

• Hoće li koalicija puknuti na ovom pitanju?
- Ne! Račanu je cilj izvući ovaj mandat čim dulje, tj. dočekati kraj godine jer vjeruje da će do tada imati još bolju međunarodnu sliku Hrvatske i trasiran put prema EU, da će dovršiti dio autoceste, dočekati Papu i slično. Tomčiću je cilj osigurati, za svoju seljačku biračku bazu, isplatu državnih potpora za poljoprivredu. Radimir Čačić se želi dokazati, tobože, kao najveći graditelj cesta na ovim prostorima nakon maršala Marmonta. Goran Granić želi čim duže imati šapu nad energetskim sektorom jer to jamačno znači brojne ugodne posljedice. Ionako svi oni znaju za američka istraživanja po kojima 68 posto građana ne vjeruje ovoj vlasti. Zašto onda ne produžiti svoju vlast još mrvicu kad je budućnost ionako neizvjesna. Ipak, sami su se doveli pred slijedeću dilemu: ako prodaju »Sunčani Hvar« Slovencima pod ovakvim uvjetima, to će biti jasna poruka da SDP, HSS i ostali zamišljaju razvoj otoka kao - rasprodaju otoka strancima. S druge strane poništenje ovog natječaja o privatizaciji ujedno znači i poništenje ove koalicije.

• Kakva je zapravo, po Vašem mišljenju, uloga HSS-a u ovom slučaju? Je li riječ o principijelnom stavu Zlatka Tomčića i stranke, ili o nadigravanju s Ivicom Račanom i SDP-om?
- O principijelnosti bismo mogli govoriti da su SDP i HSS u ove tri godine vlasti recimo promijenili HDZ-ov Zakon o privatizaciji. Odnosno da je recimo HSS postavio jasnije uvjete kod privatizacija u turizmu. Ili da HSS-ov ministar Božidar Pankretić u Upravnom odboru HFP nije glasovao malo za, pa malo protiv ove privatizacije. Ili da je HSS-ov hvarski gradonačelnik stalno sva četiri mjeseca bio protiv ove privatizacije »Sunčanog Hvara«. Nije tu riječ o principima, nego o perfidnoj igri s biračima.
Naime, kad god se u javnosti pojavi sumnja u samostalnost HSS-a u odnosu na SDP, onda HSS odrađuje jednu od tri strategije. Prva strategija je podsjećanje na ulogu i snagu HSS prije 1941. Druga strategija je glumljenje konzervativne stranke, npr. kroz Tomčićeve izjave ili kroz saborske istupe Ljubice Lalić protiv legalizacije marihuane, protiv istospolnih zajednica, protiv HFP-a u kojem sjedi Pankretić, ukratko protiv prijedloga Vlade u kojoj sjede četiri HSS-ova ministra koji su na Vladi prethodno podržali te iste prijedloge.
Treća strategija je provociranje sukoba sa SDP-om što obično završi pregovorima na kojima se dogovori da će se dogovor postići u idućem krugu razgovora. Ali bitno je da se stekne dojam da Zlatko Tomčić i HSS-ovci imaju nešto protiv SDP-a. To sve možda »pali« kod dijela ljudi, no ipak vjerujem da takav HSS-ov politički striptiz vrijeđa intelekt većine građana Hrvatske. Problem je u tome što ni HSS, ni SDP, ni HSLS, nisu imali realan izborni program prije izbora 3. siječnja, nego tek zbir parola i šupljih obećanja. Zato se nikad nije definirao usuglašeni detaljni koalicijski sporazum »Šestorke« ni »Petorke« po kojem bi bilo jasno kako postupiti u ovakvim situacijama. Zato se na svakom iole važnijem problemu iznova rješava kvadratura kruga ili dokazuje da nula nije jednaka jedinici.

• Smatrate li da se HSS možda pokušava »izvući« iz ove koalicije, bojeći se da će ona na izborima doživjeti neuspjeh?
- Ne. HSS nastoji samo sebe čim bolje pozicionirati u ostatku vladajuće koalicije u ovoj posljednjoj godini mandata. I naravno postići čim bolju sliku u očima svojih birača. Tomčić se neće vezivati za Račana u izborima, nego će sve grijehe svaliti na njega, otprilike na isti način na koji HIP, HB i DC sve loše momente HDZ-ove vlasti guraju od sebe i pripisuju samo HDZ-u. Kao da su Kordića i ostale bosanske Hrvate na Splitskom aerodromu u Haag ispraćali Marsovci, a ne Miroslav Tuđman i Ivić Pašalić. Odnosno kao da je onu nebulozu o dopuštenju Slovencima na ribolov u našem teritorijalnom moru potpisao Kofi Annan, a ne Mate Granić.
Na isti način sada recimo Ljubica Lalić u Saboru o privatizaciji nakon 3. siječnja 2000. govori kao ljuta oporba, a ne kao predstavnik vlasti koja je odgovorna za sve gluposti u ove tri godine mandata. Za privatizaciju i sve ostalo nakon 3. siječnja 2000. jednako su odgovorni i SDP i HSS i HSLS, kao i svi ostali manji partneri, uključujući tu i Zlatka Canjugu koji glasuje uvijek kao oni koji su na vlasti.

• »Šuška« se čak i da je Zlatko Tomčić napravio deal sa HDZ-om te mu je ovo prilika da se, tvrdeći da je HSS protiv rasprodaje nacionalnog bogatstva, »elegantno« maknu iz koalicije, računajući na pobjedu HDZ-a i daljnju suradnju s njima. Ima li osnove u tim nagađanjima?
- Osnove ima samo utoliko što je očito san svakog predsjednika HDZ-a ostvariti »strateško partnerstvo« s HSS-om i HSLS-om. K tome, u HSS-u očito vjeruju kako će HSS biti ključna opeka SDP-ove ili HDZ-ove buduće Vlade. Imamo tako HDZ koji misli da će sigurno biti na vlasti, SDP koji misli to isto, te HSS koji je siguran da će biti na vlasti s jednima ili s drugima. Pri tome svi dotični misle da im je vlast u tolikoj mjeri zajamčena da im za to ne treba pripremiti nikakve programe ili planove. Drugim riječima, nova vladajuća koalicija će jednako bezglavo upravljati Hrvatskom kao i ova sadašnja. Ako se sve ovo dogodilo u vezi 10 hotela na Hvaru, što li će tek biti kad na red dođu INA i HEP?

• Nedavno je prihvaćen i HSP-ov prijedlog Zakona o sukobu interesa te ocijenjen kao vrlo kvalitetan. Ima li realne šanse da upravo HSP-ov model bude primijenjen u praksi?
- Možda doista ima, ako SDP ostane pri svojoj javno iskazanoj potpori našem zakonu. Drago nam je da je potpora našoj inicijativi za borbu protiv korupcije došla i sa druge strane političkog spektra. Očito je dakle da se i ljevica i desnica slažu da je borba protiv korupcije ključni nacionalni interes. Na borbu protiv korupcije je uostalom pozvao i nadbiskup Bozanić na tiskovnoj konferenciji HBK pred Božić. Naš zakon je već podržan i od saborskih odbora za Ustav i za zakonodavstvo. Ipak, koliko znam Vlada je potaknuta našim zakonom u proceduru uputila i svoj prijedlog istog zakona, te ćemo vjerojatno u drugom čitanju zajednički s Vladom raditi konačnu verziju zakona. Vjerujem da će HSP-ov zakon dobro proći u Saboru. Jer, ako zastupnici ne drže do stajališta HSP-a i SDP-a, onda valjda drže barem do stajališta HBK i Crkve u Hrvata. Vrijeme je da se Hrvatska konačno obračuna sa tim najopasnijim oblikom korupcije tj. spregom politike i biznisa odnosno sukobom interesa. Posve je nebitno hoće li tko iz toga izvući neke političke poene.

Andrea Latinović