savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1533&umirovljenici-u-hrvatskoj-zivjet-ce=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1533&umirovljenici-u-hrvatskoj-zivjet-ce=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1533&umirovljenici-u-hrvatskoj-zivjet-ce=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1533&umirovljenici-u-hrvatskoj-zivjet-ce=

Jakov  Gelo

../intervjui/intervjui.php?osoba=6039&jakov-gelo

Gelo Jakov
Datum:
16.03.2003
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

Nedavno objavljena procjena UN-a navodi da će Hrvatska do 2050. godine imati 860.000 stanovnika manje nego danas. Demografski trendovi u Hrvatskoj već su desetljećima nepovoljni, a kakve mogu biti posljedice nastavka takvih trendova, ali i kako ih preokrenuti, govori prof. dr. Jakov Gelo, šef Katedre za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu


• Nedavno objavljena projekcija UN-a o smanjenju stanovništva Hrvatske do 2050. zapravo nije ništa novo za demografe u Hrvatskoj.
- Točno. Od sedamdesetih godina prateći kretanje stanovništva Hrvatske, ali i okolnih zemalja i svijeta ukazivali smo na te trendove koji će se dogoditi devedesetih. Ove projekcije nas ne iznenađuju, i već sam rekao da su one na gornjoj granici optimizma što se tiče Hrvatske.


• Dakle, mogu biti i lošije.
- Vrlo vjerojatno će i biti lošije ako se vlast, ako se država i u budućnosti bude ponašala kao danas ili u zadnje tri ili pet-šest godina. Ti trendovi će biti nepovoljniji.


• Međutim, 1996. Sabor je usvojio Nacionalni program demografskog razvoja. Gdje je nestao taj program?
- Taj program je dvadesetak stručnjaka radilo nešto više od godinu dana. Program je napravljen, a Sabor je to usvojio kao program demografskog razvitka. Međutim, iza programa je trebao uslijediti zakon, određena populacijska politika koju bi država usvojila kao svoj program i podzakonski akti kojima bi se zapravo taj program realizirao. On se parcijalno počeo provoditi nekim programima dječjeg doplatka, porodiljnog dopusta, ali nije zaživio da bi mogao pokazati i rezultate. Taj program je de facto mrtav.
 


Djevojčice rođene preklani malobrojnije su od svih žena u Hrvatskoj do 76. godine starosti. Dakle, sve dobne skupine do 76. godine danas su brojnije - i one koje danas imaju 76, 75 godina i tako redom
  Godinama se zalažem za uklanjanje upisnih kvota na fakultetima. Ne samo da nemamo dovoljno obrazovanih kadrova, nego ništa niti ne nudimo završenim srednjoškolcima kojima ne dopuštamo da nastave svoje obrazovanje

• Koje su to mjere koje dugoročno treba provoditi da bi se preokrenuo demografski trend?
- Postoje dva pravca koja bi mogla utjecati na zaustavljanje negativnih trendova i njihovo eventualno preusmjeravanje. To je utjecaj na povećanje nataliteta, odnosno na vitalne pokazatelje, gdje bi se negativni trendovi - od 1990. veća smrtnost od rodnosti - promijenili u ono što je logično, da se više djece rađa nego ljudi umire. Drugi je na području migracija. U Hrvatskoj su i 1996. i danas oba trenda negativna. Od 1991. mi imamo stalno veći broj umrlih nego živorođenih i više iseljenih nego useljenih.


• Procjena je da će nas biti manje i da ćemo biti prosječno starije društvo. Kako za 20 ili 30 godina puniti mirovinski i zdravstveni fond s obzirom da će onih koji će fondove puniti biti manje, a korisnika više?
- Ukupan trend kretanja smanjivanja broja stanovnika u Hrvatskoj u sebi proizvodi vrlo radikalne strukturne promjene, napose u dobno-spolnoj strukturi. U Hrvatskoj se prosječna starost stanovništva stalno povećava i Hrvatska je jedna od deset zemalja u svijetu koja ima prosječnu starost iznad 39 godina. Udio osoba starijih od 60 ili 65 godina se stalno povećava, a udio osoba mlađih od 15 se stalno smanjuje.
Jedan primjer, djevojčice koje su preklani rođene, za lanjsku godinu još nemamo podatke, su malobrojnije od svih žena u Hrvatskoj do 76. godine starosti. Dakle, sve dobne skupine do 76. godine su danas brojnije - i one koje danas imaju 76, 75 godina i tako redom.
Za prošlu godinu situacija će biti još nepovoljnija, jer već znamo da je broj živorođenih još manji, a životni vijek se produljuje i udio osoba starijih od 60 godina postaje dominantan u populaciji. Svi problemi i potrebe te populacije zapravo će ubrzano narastati. Rješavanje tih problema će postati dominantno i tek tada će se shvatiti što znači pad udjela radnog kontingenta radne snage na polovicu stanovništva sa sadašnjih 65 posto.


• Hoće li zbog toga trebati produžiti radni vijek?
- Mislim da će to biti ne samo nužno nego će to biti rezultat dvaju faktora. Jedan je manjak radne snage, jednostavno je na tržištu neće biti i ona će se uvoziti. Drugi je što će ljudi sa 60, 65, pa i 70 godina biti još dovoljno vitalni. Zapadne zemlje već postupno podižu tu gornju godinu rada iznad 65 godina. To će i Hrvatska vjerujem trebati učiniti, jer očekujem da će se i gospodarski razvijati, a ne da će se nastaviti ono što se događa u posljednjih deset godina.


• Hrvatska je demografski dosta neujednačena. Kako promijeniti to stanje, s obzirom da sva slabo naseljena područja imaju ekonomski potencijal koji se ne može koristiti i zbog manjka ljudi?
- Hrvatska je tradicionalno neravnomjerno populacijski popunjena, a u posljednjih pedesetak godina raspored stanovništva je narušen velikim migracijama selo-grad. Taj trend je gotovo završen, iako u Hrvatskoj još uvijek oko 40 posto stanovništva živi na selu, ali je taj dio stanovništva već, mi volimo reći, »seniliziran« i »feminiziran«. Veći je udio žena i to je stanovništvo dominantno staro, prosječna starost sela je preko 50 godina. Trend daljnjeg raseljavanja sela ne znači povećanje kvalitete populacije u gradovima.


• Dakle, priljev stanovnika sa sela će biti malen, ali će sela biološki odumirati.
- Da. Na selu već imamo dva puta veću smrtnost nego rodnost. Cijeli prostor Like, oko 5,5 tisuća četvornih kilometara, je u prošloj i pretprošloj godini imao dva puta više umrlih nego živorođenih, a iseljavanje je i dalje postupno nastavljeno. Neravnomjerna napučenost prostora se narušava i dalje.
Broj stanovnika Zagreba se u posljednjih deset godina malo povećao. Istodobno prostori koji su bitno ispražnjeni i dalje se prazne. Cijeli središnji prostor Hrvatske, otprilike polovica Hrvatske ima manje od 30 stanovnika na četvorni kilometar. To su gotovo cijela Slavonija, Banija, Kordun, Gorski kotar, Lika, središnji prijadranski dio uz otoke, od kvarnerskih pa do dalmatinskih prostora. U toj polovici Hrvatske živi milijun stanovnika. S druge strane najnapučeniji dijelovi, gdje je više od 100 stanovnika na četvornom kilometru, imaju relativno starije stanovništvo i u njemu je relativno veća smrtnost nego rodnost. Taj prostor se postupno migracijski prestaje napučivati, jer je Zagreb skup, a ostali prostori nisu atraktivni. I taj dio počinje stagnirati. Dakle, gdjegod dotaknemo demografske pokazatelje govorimo o problemu, o nepoželjnom trendu.


• Kako ljude vratiti u te krajeve?
- Kad se rade gradski ili županijski prostorni planovi pokušavaju se uključiti i demografi. Nažalost, zanemaruje se ono što demografi kazuju. Središnjem djelu Zagreba već 50 godina opada stanovništvo i ono je sve starije, baš kao na razini Hrvatske. Iz populacije koju ima Hrvatska teško je riješiti taj problem, a iz populacije koja bi trebala u Hrvatsku doseljavati migracijskom politikom to se može, ali uz preduvjet usvajanja populacijske politike koja će u sebi sadržavati tzv. selektivnu migracijsku politiku. Dakle, upravo ono što radi zapadna Europa već desetljećima kamo dolaze ljudi koje oni trebaju. Naravno, ilegalno dolaze i oni koji se tamo žele naseliti, ali to se pokušava spriječiti.


• Kako ćemo mi privući one koji nam trebaju? Zašto bi netko došao u relativno siromašnu Hrvatsku, ako može doći u bogatu Dansku?
- Turizam je dugoročna strateška orijentacija i radnu snagu u tom uslužnom sektoru, ćemo još nekako dobiti. Ne mislim na stručnjake, nego na konobare ili kuhare. Sa zapadnom Europom se ne možemo natjecati. Događa se da upravo oni koje mi trebamo, primjerice u brodogradnji, odlaze u inozemstvo jer su tamo bolje plaćeni. Postoje, i siromašnije zemlje od nas iz kojih nama može doći radna snaga. Mislim na BiH, Kosovo, Albaniju, Rumunjsku, Bugarsku, Ukrajinu, zemlje koje su gospodarski slabije od nas i perspektivno će vjerojatno zaostajati za nama, ali ni one nemaju demografsku situaciju ništa bolju od Hrvatske.


• Dakle, zemlje u tranziciji su u demografskim problemima.
- Da. Njihova je demografska situacija mnogo nepovoljnija nego u razvijenim dijelovima Europe.


• Međutim, i u razvijenim zemljama Europe postoje demografski problemi, ali to nekako uspijevaju amortizirati. Primjerice, Francuskoj stanovništvo već 200 godina stanovništvo raste jako sporo, ali raste.
- Francuska provodi populacijsku politiku koja je idealna za Hrvatsku. Postoji teorija tranzicije o razvoju stanovništva koja kazuje da u uvjetima tranzicijskih procesa dolazi zbog ubrzanog smanjivanja smrtnosti, a relativnog zadržavanja visoke rodnosti, dolazi do ubrzanog povećanja stanovništva. Francuska čak ni to nije imala, nego postupno smanjivanje i smrtnosti i rodnosti, a vodeći određenu migracijsku politiku to je kompenzirano dolaskom ljudi primarno iz francuskih kolonija.
Godine 1800. Francuska je imala prosječnu starost stanovništva kao Hrvatska 1930. Za 40 godina, 1971., Hrvatska i Francuska imale su istu starosnu strukturu. U Hrvatskoj se za 40 dogodilo ono što se u Francuskoj dogodilo za 170 godina. Francuska je devedesetih trebala ući u fazu negativnog rasta, ali je to izbjegla planiranom intervencijom države u razvoj stanovništva, što Hrvatska, nažalost, nije nikada učinila.


• U Hrvatskoj je problem i obrazovna struktura stanovništva, posebno u usporedbi s zemljama zapadne Europe.
- Tek nakon popisa 2001. u Hrvatskoj se počelo pričati o lošoj kvaliteti radne snage, odnosno o neobrazovanosti stanovništva. Za demografe obrazovna struktura nije iznenađenje. Često se prije 2001. govorilo kako je naše bogatstvo u kvalitetnoj radnoj snazi, a ona je, nažalost, otišla izvan granica Hrvatske. U samoj Hrvatskoj je kvaliteta donedavno bila u, uvjetno rečeno, dobnoj strukturi, a i radni kontingent je činio oko dvije trećine stanovništva. Obrazovna struktura je nepovoljna iz dva razloga. Dijelom zbog odlaska obrazovanih van, ali i zbog permanentno restriktivne politike u obrazovanju. Kod nas polovica stanovništva koji završe osnovnu školu nastavljaju obrazovanje. Više od četiri petine mladih u Europi nastavljaju srednjoškolsko obrazovanje. Tek trećina srednjoškolaca kod nas nastavlja studirati. Prosjek za EU 55 posto, a u Danskoj preko 65, nordijskim zemljama oko 75 posto.


• Bi li uklanjanje upisnih kvota na fakultete bio korak naprijed?
- Apsolutno. Godinama se za to zalažem. Ne samo da nemamo dovoljno obrazovanih kadrova nego ni ništa ne nudimo završenim srednjoškolcima kojima ne dozvoljavamo da nastave svoje obrazovanje. Dakle, spriječimo im da se upišu na fakultete, a onda im ne nudimo ništa drugo osim ulice i ovisnosti o vlastitim roditeljima ili o kriminalu.
Lažna je dilema - treba planirati pa nećemo dopuštati da se upisuju na društvene fakultete, jer će prije naći posao fakultetski obrazovana osoba s 20 i nešto godina nego srednjoškolac s 18-19 godina.


• Generalno gledano - gdje je izlaz?
- Demografski problem se mora shvatiti kao nadstranački, nikako stranački. Ako je nešto napravljeno za HDZ-a i to se odbacuje zato što je HDZ-ovo, to je pogubno za Hrvatsku. Ili ignorirati nešto zato što će se efekti nekih mjera pokazati za 10 ili 20 godina, a zato što su mandati političara četiri godine.
Hrvatska mora što prije usvojiti populacijsku politiku i postići koncenzus oko toga. Ako je koncenzus da se ovakav trend nastavi i dalje, onda je to - to, ali ćemo onda za 50 godina imati nepovoljniju sliku nego što nam predviđaju stručnjaci UN-a. Prioritet treba dati pronatalitetnoj populacijskoj politici i selektivnoj migracijskoj politici. Ako želimo da naraštaji koji danas rade imaju uvjete pristojne za čovjeka kada budu u mirovini, moraju imati brojnije i obrazovanije naraštaje koji dolaze.


• Dakle, prilično je izvjesno da će, ako se ne usvoji i ne provede politika koja će promijeniti trendove, umirovljenici u Hrvatskoj živjeti sve gore.
- Apsolutno. Sigurno će živjeti sve gore jer se udio radne snage smanjuje. Konkurencija na tržištu rada je takva da će mnogi tada strateški pravci razvoja Hrvatske biti upitni zbog demografskih razloga koje nismo danas rješavali.
Tihomir Ponoš
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


28.03.1981  Crnić Silvia
28.03.1977  Parić Darko
28.03.1944  Slabinac Krunoslav Kićo