Jozo Radoš |
|---|
 |
JOZO RADOŠ, BIVŠI MINISTAR OBRANE I VOĐA NEZAVISNIH LIBERALA, O KRITIKAMA RAČANOVIH VLADA I “RAKETNOJ AFERI”
U aferi oko navodnog duga države Zubaku u vezi s kupovinom raketnog sustava radi se o bacanju prašine u oči javnosti. Naš je problem što bivši ministar, s desetgodišnjim zastupničkim stažem, čije je djelovanje i imovinsko stanje potpuno dostupno javnosti, može biti medijski ravnopravno tretiran kao čovjek poput Zubaka, koji se s velikim novcem pojavio iz podzemlja
* Vladi premijera Ivice Račana upućuju se sve ozbiljnije kritike na ono što je, ili nije, u dvije i pol godine napravila. Smatrate li te kritike opravdanima?
- Bojim se da bismo mogli postati žrtve nerealnih očekivanja. Uvjeren sam da je ova vlada učinila niz dobrih stvari, i ostajem pri tome da se teško možemo nadati boljoj vlasti – koliko god me kritizirali zbog toga. Bilo je grešaka, ali naši su potencijali takvi da probleme koje imamo nije moguće riješiti za dvije godine. Ova je vlada dobro rješenje za zemlju, i na dobrom je putu. Zato sam je i podržao u dva navrata kad je došla u opasnost.
* Totalni neuspjeh vidljiv je, recimo, u području pravosuđa. Broj neriješenih predmeta i dalje raste, dok se velik broj politički osjetljivih postupaka izvrće u farsu.
- Teško je bilo očekivati da pravosuđe bude znatno efikasnije. Alternativa nezavisnosti sudovanja, koje zagovaramo, bilo bi revolucionarno sudstvo. U suptilnom procesu izgradnje nezavisnog pravosuđa zasigurno nismo bili dovoljno odlučni, jer naslijedili smo dobar dio HDZ-ovog pravosudnog aparata, a donosili smo pritom, i donosimo, loše zakone. Pravosuđe danas zasigurno jest najneuralgičnija točka hrvatskog društva.
* Pokazatelj neuspjeha je i veliki porast nezaposlenosti. Očekivalo se da će nezaposlenost nakon dvije godine ipak početi opadati?
- S tom se tvrdnjom ipak ne slažem. Do 2000. godine imali smo velik broj lažno zaposlenih i prerano umirovljenih, pri čemu je Hrvatska imala statistički najmlađe umirovljenike, pa se ukupna razina nezaposlenosti činila nižom. Da je sadašnja vlast nastavila istim tempom umirovljavanja, imala bi 100.000 nezaposlenih manje. Čišćenjem lažno zaposlenih u poduzećima koja ne rade, njihov broj smanjen je sa 130.000 na oko 50.000. Broj zaposlenih ustvari se povećao, ali zbog čišćenja lažno zaposlenih, broj nezaposlenih nije se smanjio. Ostaju nam očekivanje i nada da će strukturalne promjene dogodine pokazati prve opipljive rezultate u segmentu zapošljavanja, kao i u segmentu rasta kvalitete života i BDP-a.
* Sporan je odnos sadašnje vlasti prema HDZ-u. U dvije i pol godine doslovno nitko nije osuđen za privatizacijsko-pretvorbeni kriminal.
- Naš sustav bio je i ostao nesposoban procesuirati takva kaznena djela. Imamo krajnje problematične zakone, a još problematičnije istražne i pravosudne institucije. Ostaje ono što ste i sami rekli: sprega dijela pravosudnoga i policijskog aparata s ljudima koji su umiješani u kriminal, a ona se ne može presjeći preko noći. I dalje sam protiv nasilnih zahvata u pravosudni sustav, ali sam za njegovo postupno čišćenje i punu profesionalizaciju.
* Sadašnja vlast tvrdi da nije bilo agresije na Bosnu, kao ni etničkog čišćenja Srba u Hrvatskoj. Kad se tome pridoda legalistički stav da nitko nije kriv za pretvorbeni kriminal dok mu se to ne dokaže, zašto uopće ne koalirati s HDZ-om kad mu se ništa ne stavlja na teret? Koja je uopće diferentia specifica sadašnje vlasti u odnosu na HDZ?
- Nije istina da se HDZ-u u političkom smislu ništa ne stavlja na teret, ali se s tim u vezi nije uspjelo doći do pravnog pravorijeka. Diferentia specifica sastoji se u tome što je HDZ provodio različite pronevjere, a ova vlast ih nije imala snage procesuirati, premda ih sama ne provodi. Što se interpretacije ratnih zbivanja tiče, lako je danas nakon rata primjenjivati najfinija i najdemokratičnija mjerila. Generalno, etničkog čišćenja nije bilo, kao što nije bilo ni agresije na Bosnu. Bilo je krivih poteza vlasti prema Bosni i Hercegovini – uključujući i nazočnost naših postrojbi u njoj. Bilo je i poteza koji se mogu protumačiti kao etničko čišćenje. To ipak nije bio sustavni napor, ni sustavna deformacija hrvatske politike.
* Bi li se moglo dogoditi da odnosi sa Slovenijom po drugi put izazovu pad Račanova kabineta?
- Mislim da ne. Hrvatska politika nije riješila pitanje Slovenije, ali ga je privremeno amortizirala. Ono će najvjerojatnije još dugi niz godina opterećivati naše unutrašnjopolitičke i međusobne odnose, pa i međunarodne aktivnosti. Podržao sam bio Račanov prijedlog sporazuma, koji je trebao u paketu riješiti sva otvorena pitanja sa Slovenijom, uključujući i NE Krško i Ljubljansku banku, kao i davanje jamstava za bržu izgradnju cesta prema Hrvatskoj. Taj sporazum formalno su podržali svi ministri, ali se poslije pokazalo da neki, prije svih iz HSS-a, nisu imali podršku svojih stranaka.
* Nije li se i HSLS naposljetku podijelio oko pristupa “stvarima od nacionalnog interesa”?
- Kvazinacionalna linija u HSLS-u tek poslije je prevladala. Pravi sukob nastao je oko toga kako očuvati stranačku snagu unutar vladajuće koalicije. Haag, odnosi sa Slovenijom, i druge teme javljali su se samo kao demagoški alibi za to što u dnevnom funkcioniranju Vlade nismo uspjeli naći svoj položaj i afirmirati HSLS. Drugi su uvijek bili vještiji i brži, da ne koristim i neke druge atribute.
* Ali upravo je Dražen Budiša najviše inzistirao na stranačkoj distribuciji fotelja?
- Postojala je fama o velikom broju predstavnika HSLS-a u izvršnoj vlasti, ali ona je bila neistinita. Pripali su nam najteži resori, a nismo dobili ni jednu od pozicija daleko važnijih od pomoćničkih mjesta ministara. Izvan HSLS-ove kvote ostala su javna poduzeća, u kojima se nalazi velik novac, i unutar kojih je moguće kreirati politiku, a ne samo rješavati tekuće probleme. Stalno smo bili sotonizirani kao stranka koja se grčevito bori za fotelje, dok se u pozadini, unutar stranke, odvijao konflikt o kojem govorim.
* U vezi s kriminalom u MORH-u, kako komentirate aferu koja je izbila oko Ružmana i Zubaka, u vezi s kupovinom raketnog sustava? Postoji li dug države prema Zubaku?
- Radi se o bacanju prašine u oči javnosti. Naš je problem što bivši ministar, s desetogodišnjim zastupničkim stažem, čije su djelovanje i imovinsko stanje potpuno dostupni javnosti, može biti medijski ravnopravno tretiran kao čovjek poput Zubaka, koji se s velikim novcem pojavio iz podzemlja. Što se kriminala u MORH-u tiče, procesuirano je šezdesetak slučajeva gospodarskog kriminala unutar MORH-a, “težine” više od 100 milijuna kuna. Podnijeli smo velik broj krivičnih prijava, ali nijedna od njih, podnesenih još u prvoj polovici 2000. godine, do sada nije dobila nikakav, makar polovičan, sudski epilog.
* U novoj Vladi SDP-u pripadaju sva tri resora državne represije: unutrašnji i vanjski poslovi, te pravosuđe. Smatrate li takvu raspodjelu problematičnom?
- To nije najsretnije rješenje, ali može se popraviti imenovanjem zamjenika i pomoćnika ministara, a pogotovo parlamentarnim nadzorom, iz neke druge političke grupacije.
AUTOR: Toni GABRIĆ
|
||||||
