Roland Žuvanić, ministar pomorstva prometa i veza za Nedjeljni Vjesnik govori o izgradnji koridora V C i V B, koji od Budimpešte vode prema Pločama, odnosno Rijeci, o prometnoj povezanosti hrvatskih otoka i kopna tijekom predstojeće turističke sezone te o problemima zračnog prometa u Hrvatskoj.

• Tijekom posjeta hrvatskog izaslanstva Mađarskoj na čelu s premijerom Račanom, posebna je pozornost posvećena prometnoj povezanosti, a postignuti su i neki dogovori. Možete li nam nešto konkretnije reći o tome?
- Razgovarali smo o dva koridora koja su zanimljiva Mađarskoj i Hrvatskoj - V B koji ide od Rijeke do Budimpešte i V C koji ide od Ploča do Budimpešte. Ono što je nama važno i što nas veseli jest da je i mađarska strana za ta dva koridora pokazala ozbiljan interes. Priznali su i da su malo zakasnili s konkretnim akcijama vezanim uz njih. Hrvatska bi do polovice iduće godine trebala završiti svoj dio autoceste do Goričana, dok bi Mađarska od Letenya do Balatona, što je trasa od 40 kilometara, trebala završiti 2007. godine. Kod koridora V B situacija je tek na početku. Mađarska mora izgraditi 240 kilometara autoceste, Hrvatska 120, a BiH oko 340 kilometara. Hrvatska će, pod pretpostavkom da se dogovore dodirne točke između nas i Mađarske i između nas i BiH, tijekom ove godine izraditi dokumentaciju. Ono što su i mađarski premijer i mađarski ministar prometa prihvatili jest osnivanje trilateralne radne grupe na razini pomoćnika ministara prometa koja bi pratila razvoj i izgradnju koridora V C. Važno je da zajednički pokušamo lobirati kod EU-a kako bismo možda dobili sredstva za izgradnju dijela trase kroz BiH. Naš je interes da se ta cesta sagradi u potpunosti, jer ako Hrvatska izgradi svoj dio od nikuda do nikuda, on nema nikakvu ulogu.
 

Također, zainteresirani smo BiH ponuditi znanja koja imamo kod izrade studija i projekata, a vidim i mogućnost da putem natječaja posao dobiju hrvatski građevinari.
U Budimpešti smo razgovarali i o izgradnji mosta na Muri, za što cjelokupna dokumentacija uskoro mora biti gotova, dok istodobno Ministarstva zaštite okoliša i Hrvatske autoceste trebaju ishoditi suglasnost za građevinsku dozvolu, što bi trebalo biti gotovo do sredine ove godine. Nakon toga bismo mađarski ministar prometa i ja supotpisali pismo Europskoj komisiji od koje tražimo sufinanciranje gradnje mosta. Što se tiče graničnog prijelaza Letenye, dogovoreno je da se gradi zajednički granični prijelaz na mađarskoj strani, jer oni imaju gotove projekte. Sporazum bi trebao biti potpisan do kraja godine, tako da bi prijelaz mogao biti stavljen u funkciju 2004.

• Što je sa željezničkim dijelom obaju koridora?
- Što se tiče željeznice, s mađarskom smo stranom razgovarali o koridoru V B, odnosno o dijelu Zagreb - Budimpešta, jer je interes obje zemlje brža veza između ta dva grada. Oba su premijera zato i najavila da će se Sporazum o prekograničnoj suradnji što prije potpisati, kako bi se omekšala granična kontrola.
Hrvatska već radi na obnovi svog dijela koridora, no to treba napraviti i Mađarska, jer oni u jednom dijelu imaju jednokolosječnu prugu te se stoga ne može postići ono najbitnije, a to je brzina. Poželjno je da vlakovi voze oko 350 kilometara na sat, a ne da se, kao danas, do Budimpešte putuje oko sedam sati, što je besmisleno. Kada bi se to dovršilo, uspostavila bi se međugradska linija koja bi od Zagreba do Budimpešte došla za dva-tri sata. Obnovu koridora V C financira Europska investicijska banka. Natječaji za nabavku opreme su počeli, a riječ je o iznosu od 96 milijuna eura namijenjenih za obnovu pruge od Ploča do granice s BiH te od granice s BiH do granice s Mađarskom.

• Kazali ste da ćete se uskoro susresti s kolegom iz BiH. Očekujete li da će BiH pristati na suradnju?
- Na tom sastanku svakako trebamo raščistiti situaciju, odnosno vidjeti kakva su njihova razmišljanja. Formiranje trilateralnog povjerenstva oni sigurno neće odbiti jer je to u interesu BiH. Predložio sam da se sastanak održi u Zagrebu sljedećeg mjeseca. Teme će biti koridor V C, Jadransko-jonska autocesta, željeznica te zajedničko pripremanje tema za susret dvaju premijera.

• Kako se razvija projekt Jadransko-jonske autoceste?
- Kao što je poznato, jedan dio te autoceste mi smo sami izgradili, odnosno izgradit ćemo ga, ali, nažalost, bez pomoći Europske unije i ostalih zemalja koje bi trebale biti zainteresirane za to. Dio koji preostaje dionica je od Rijeke do Žute Lokve kojeg projektiramo, a treba odlučiti i kako će izgledati nastavak autoceste od Splita prema Dubrovniku.
To je tehničko i političko pitanje. Dubrovniku je, po meni, ovoga časa najvažnija izgradnja brze ceste od dubrovačke zračne luke do samoga grada. Dubrovnik moramo povezati i sa Splitom, a to će biti politička odluka donesena na temelju struke, jer se rade i studije koridora i još neki projekti. Odluka bi trebala biti donesena zajedno s Vladom BiH, no ne znam hoće li se to dogoditi već ove godine.

• Hoćete li za nadolazeću turističku sezonu uvesti još više dodatnih trajekata koji će povezivati otoke s kopnom, kako bi se izbjegle gužve i hoće li se bolje uskladiti polasci trajekata s dolascima vlakova, zrakoplova i autobusa?
- Prošle je godine, po mojem mišljenju, Jadrolinija dobro odradila svoj posao, a nadam se da će tako biti i ove. Obnova Jadrolinijine flote kasni tri godine jer mislim da je u to trebalo krenuti 2001. kad je sve bilo dogovoreno. Danas bi Jadrolinija imala nove brodove, no to vrijeme više ne možemo vratiti. Uvjeren sam da će Jadrolinija i ove godine uložiti maksimalne napore kako bi vozila bez obzira na red vožnje i radno vrijeme. Nadam se da će turistička sezona biti barem kao i prošle godine, ako ne i bolja. I privatni su brodari nabavili nove brodove pa mislim da ne bi trebalo biti nikakvih ružnih iznenađenja. Privatni brodari rade dobar posao, ozbiljno rade i konkurencija su Jadroliniji, što treba poticati. Vozne redove teško je uskladiti, posebno u zračnom prometu, jer u ovom je času teško napraviti plan charter letova, dok je s druge strane, Croatia Airlines ograničena brojem zrakoplova.

• Koliko bi Jadroliniji trebalo novih brodova?
- Izgradnja triju brodova je potpisana, a uz to bi još trebalo izgraditi osam brodova. Ugovorena je i izgradnja još nekoliko brodova sličnog tipa, a trebalo bi nam i još nekoliko većih brodova s većim kapacitetom, koji bi mogli primiti do 300 automobila i oko 1200 putnika.
Prvi bi ti brodovi mogli zaploviti iduće turističke sezone, ako brodogradilišta ispune svoj dio posla, na što sam upozoravao Ministarstvo gospodarstva, jer se plan ne provodi kako smo dogovorili.
Volio bih da tijekom ove godine brodogradilišta, Jadrolinija te dva resorna ministarstva, ovo i Ministarstvo gospodarstva, ugovore izgradnju preostalih brodova koje bi gradila domaća brodogradilišta, te ih sukcesivno i isporučivala. Na taj bi način do 2007., kad Hrvatska uđe u EU, Jadrolinija bila osposobljena za konkurenciju. I Jadroliniju će jednoga dana trebati privatizirati, tako da tvrtka mora, s novom flotom, biti spremna izaći na tržište.

• Croatia Airlines je tvrtka koja nema konkurenciju u zračnom prijevozu. Kakvi su planovi za poboljšanje tog dijela prometa?
- Situacija na tom tržištu je teška, jer je kako je poznato, nakon 11. rujna bankrotiralo nekoliko velikih operatera. Croatia Airlines već je napravila veliku stvar opstavši na tržištu, no i oni moraju razmišljati o budućnosti. To je državna tvrtka koju također jednog dana čeka privatizacija, a mislim da će ovu poslovnu godinu završiti pozitivno. Konkurencija je velika, jer dolaze nove tvrtke kao što su Ryanair i druge, pa na upravi Croatia Airlinesa leži velika odgovornost da napravi dobar strateški plan za budućnost.

• Ryanair je navodno već zatražio dozvolu za slijetanje u pulsku i osječku zračnu luku. Je li njihov službeni upit došao do vašeg ministarstva?
- Ne, nismo dobili nikakav službeni upit. Znam da je Ryanair imao kontakte s direktorima pulske i osječke zračne luke, no konkretnije ne znam ništa, jer Ministarstvo službeno nije ništa dobilo.
Dada Zečić