ZAGREB, 8. svibnja – Delegacije ministarstava znanosti i tehnologije, prosvjete i sporta te vanjskih poslova prisustvovale su nedavno proslavi 20. obljetnice Centra za hrvatske studije na Sveučilištu Macquarie u Sydneyu. Tom je prigodom potpisan i sporazum o financiranju Centra u idućih 10 godina. O kakvom je sporazumu riječ objasnio je jedan od potpisnika, zamjenik ministra znanosti dr. Zdenko Franić koji je, uz prorektoricu Zagrebačkog sveučilišta dr. Vlastu Vizek Vidović i dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr. Nevena Budaka, 10 dana boravio u Australiji.

– Riječ je o trojnom sporazumu između Ministarstva znanosti i tehnologije, Hrvatske znanstvene zaklade iz Australije i Sveučilišta Macquarie iz Sydneya o financiranju Centra za hrvatske studije. Potpisali smo aneks već postojećeg ugovora, u kojemu se vrijeme financiranja proteže do 31. prosinca 2014. godine. To je snažna politička poruka iz Hrvatske da će se, bez obzira koja politička opcija bude na vlasti u zemlji, nastaviti financiranje studiranja hrvatskog jezika i kulture na Sveučilištu Macquarie.

• O kojem je iznosu riječ?
– Iznos progresivno raste svake dvije godine. Za prve dvije godine predviđeno je po 72.500 australskih dolara, iduće dvije godine 79.750, potom 87.750, pa 95.500, da bi u 2013. i 2014. godini iznos bio po 105.000 dolara, ukupno 880.950 australskih dolara.

• Centar je financirala Hrvatska znanstvena zaklada u Australiji. To nije bilo dovoljno?
– Hrvatska znanstvena zaklada financirala je Centar do izbijanja rata u Hrvatskoj, kada su se promijenili prioriteti i pomoć Zaklade se usmjerila na druge pravce, od oružja do humanitarne pomoći. U tom trenutku uskočilo je kao sufinancijer Ministarstvo znanosti i tehnologije.
 

• Čime se bavi Centar i po čemu je važan za Hrvatsku, s obzirom na upravo potpisanu obvezu u njegovom 10-godišnjem financiranju?
– Hrvatski se jezik kao samostalan u Australiji počeo proučavati 1983., kada se u Hrvatskoj samo moglo sanjati da svoj jezik slobodno nazivamo hrvatskim. Centar je tada osnovan zahvaljujući neumornom lobiranju australskih Hrvata, ali i sluhu tamošnjih političara. Naime, u Australiji se iznimno cijeni multikulturalni identitet. Sretna je okolnost da su australski političari prepoznali lobiranje naših iseljenika te se na njihovom sveučilištu osnovao Centar za hrvatske studije. Po svom ustroju i predmetima koje proučava, ali i po rezultatima koje postiže – primjerice, svake godine na njega se upisuje sve više studenata, sada već više od stotinu – Centar je jedinstvena visokoškolska ustanova među svim ustanovama izvan Hrvatske.

• Mislite li da Centar za hrvatske studije ne bi mogao opstati bez ove donacije Ministarstva znanosti?
– Vjerojatno bi mogao funkcionirati, no sve teže i teže. Naime, u određenoj se mjeri izgubio entuzijazam, ne samo među Hrvatima u Australiji, nego i među ostalim manjinama. Primjerice, neki slavenski jezici, koji su se podučavali u Australiji, jednostavno su odumrli, čak je i francuski jezik u dosta velikoj krizi. Činjenica da hrvatski jezik prosperira je nešto zaista prekrasno. S druge stane, činjenica da Hrvatska sufinancira taj Centar jasno stavlja do znanja ne samo našoj zajednici u Australiji nego i lokalnim i federalnim političarima da je Hrvatska zainteresirana za svoju etničku zajednicu. Taj je signal ujedno jasno pokazao da cijeli projekt ima budućnost.

• Po čemu je Centar jedinstven?
– On poučava ne samo hrvatski jezik nego i hrvatsku kulturu i civilizaciju, hrvatsku literaturu i dramu, dakle, hrvatski jezik i kulturu u širem kontekstu.

• Kakvo je značenje Centra za hrvatske studije u širim akademskim krugovima Sydneya?
– Njegovo značenje nije samo u akademskim krugovima. Centar treba promatrati kao stožerno okupljalište naših ljudi u Australiji, kao mjesto širenja hrvatske kulture i utjecaja.

• Tko je ravnatelj Centra?
– Ravnatelj je prof. Luka Budak, koji s dr. Borisom Škvorcom čini dušu Centra za hrvatske studije. Od rektorice Sveučilišta Macquarie Di Yerbury dobili smo same pohvale o njihovom djelovanju na Sveučilištu. Oni naime izdaju i znanstveni časopis, za koji je rektorica Yerbury rekla da je to jedna od najsnažnijih publikacija na cijelom Sveučilištu.

• Prof. Luka Budak je u rodu dekanu Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Nevenu Budaku?
– Da, oni su bratići.
Mirela Lilek