ZAGREB, 2. lipnja - Nedavno je dr. Milorad Pupovac, predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV), »šokirao« javnost dvjema izjavama. Prvo je, govoreći o problemu stanarskog prava, rekao da je »zapelo na razlikama koje postoje u gledištima među članovima Vlade«, jer neki zastupaju stajalište bivše vlade i HDZ-a, prema kojem je to navodno prošlo svršeno vrijeme, a svodi se na to da neće valjda sada netko doći ovdje, uzeti stan, otkupiti ga, prodati i otići živjeti negdje drugdje s našim novcem. Takav je stav Pupovac nazvao rasističkim.
Drugi je »šok« priredio izjavivši da je SNV pripremio Prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor s Ustavom Republike Hrvatske i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina.

• Zašto ste dio Vlade i politike optužili za rasistički stav prema povratu stanova srpskih građana u Hrvatskoj?
- Neki su se članovi Vlade u posljednje dvije godine doista znali služiti iskazima koji se teško mogu okarakterizirati drukčije nego kao rasistički. Jer, kakvog smisla inače ima iskaz koji ide za tim da navuče mržnju javnosti, javnoga mnijenja na one koji su ostali bez mogućnosti da otkupe svoje stanove u ratnim okolnostima? Prema tome, mora se voditi računa o činjenici da se tom vrstom iskaza ne može prikriti činjenica da su neki ljudi ostali bez prava koje im pripada, da su ostali bez imovine koju do danas ne mogu koristiti i da su ostali bez mogućnosti da ravnopravno riješe pitanje stanarskoga prava i imovine. No nadam se da su takvi iskazi i istupi iza nas, da su prošlost ili, kao što su oni znali reći za takva prava, »da su prošlo svršeno vrijeme« i da sada trebamo zapravo razgovarati vrlo otvoreno i praktično, s namjerom da se otvorena poratna pitanja doista i riješe.
 

• Zašto SNV od države traži da obnovi institut stanarskoga prava iako država tvrdi da je to nemoguće?
- Mi ne tražimo povrat instituta stanarskoga prava. Mi samo tražimo da oni kojima je aktom, bilo direktnoga nasilja u ratnim okolnostima bilo aktom političkoga nasilja ili političke samovolje, oduzeta mogućnost da konzumiraju to pravo kao i većina drugih, mi tražimo da se izjednače s onima koji su tu mogućnost imali.

• Kako to praktično riješiti?
- O tome su razgovarali predstavnici vlada Srbije i Hrvatske. Prvo, ako stanovi koji imaju nositelje stanarskoga prava nisu otkupljeni, onda tim ljudima treba vratiti stanarsko pravo i mogućnost da otkupe te stanove. U slučaju kada su ti stanovi otkupljeni, država mora ljudima koji se vraćaju i polažu pravo na njih zajamčiti neku drugu mogućnost, neki alternativni stan. Kada se radi o ljudima koji se ne žele vratiti, onda dvije države trebaju na temelju sporazuma o sukcesiji, aneksa G, članka 6 toga sporazuma, naći način kako takvima kompenzirati stanove.
Dakle, to nije nerješivo i za rješavanje toga problema države se mogu za pomoć obratiti nadležnim međunarodnim institucijama koje će osigurati određenu vrstu pomoći.

• Koliko je takvih stanova?
- Te brojke treba usuglasiti. Podaci OESS-a govore o 30.000, a Vlada o 18.000 takvih stanova. Zbog takve razlike morat će se vidjeti koji kriteriji određuju njihov broj.

• Zašto ste pokrenuli postupak za ocjenu suglasnosti Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor s Ustavom Republike Hrvatske i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina?
- Mi smo se žalili zato što je, prema našem mišljenju i našem čitanju Zakona o izborima, taj zakon protivan odredbama Ustava, članku 15 stavku 3, kojim se regulira predstavljenost nacionalnih manjina u Saboru i protivan je odredbama Ustavnog zakona kojima se regulira broj i način izbora saborskih zastupnika. Naime, Ustav kaže da osim općeg biračkog prava, koje pripada svim državljanima Hrvatske, manjinama i državljanima manjinske pripadnosti može pripasti i posebno biračko pravo.

• Piše da može, a izrijekom ne piše i da mora.
- Nitko i ne kaže da mora, ali su tri riječi ključne. Jedna je »opće« biračko pravo, druga je »osim« i treća je »može« imati posebno biračko pravo. Ustav ne kaže da se, ako se ostvari posebno biračko pravo, time oduzima opće biračko pravo. Nego da se osim općeg biračkog prava može zajamčiti i posebno biračko pravo. To upravo jamči Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, koji ni u kojoj svojoj odredbi ne kaže da zato što pripadnici nacionalnih manjina na temelju Ustava ostvaruju posebno biračko pravo trebaju ili moraju odustati od općeg biračkog prava. To kaže Zakon o izborima koji je u tom smislu, prema našem mišljenju, protivan odredbama Ustava i Ustavnog zakona.

• Vi mislite da se ne poštuje Ustav?
- Ne poštuju se odredbe niti se poštuje Ustav koji, ponavljam, jamči opće biračko pravo i u skladu s demokratskom tradicijom zadržava to pravo, a osim njega otvara mogućnost za posebno biračko pravo. To posebno biračko pravo je Ustavnim zakonom zajamčeno većini nacionalnih manjina u Hrvatskoj s osam mjesta u Saboru preko mehanizma fiksnih kvota, odnosno određenoga broja. Budući da je to tako, doista nema razloga da zakonodavac u Zakonu o izborima oduzima opće biračko pravo onima koji žele konzumirati posebno biračko pravo.

• Stav je većine u Saboru da bi na taj način manjine bile privilegirane, da bi mogle odlučivati o mnogočemu više nego većinski narod.
- Većinski narod je, ako koristimo tu vrstu terminologije, privilegiran već time što ima svoju državu i što mu nitko izvana ili sa strane ne može određivati što će i kako činiti u svojoj državi, s obzirom na unutarnji i međunarodni poredak. A manjine su privilegirane jer u takvoj državi dobivaju elemente posebnog statusa. Znači, privilegije imaju dvije strane. Prema tome, ovdje nije riječi o privilegijima nego o demokratskoj konstituciji gdje većinski narod ima svoju državu na osnovi svoje demokratske volje, a manjinske zajednice imaju pravo pozitivne diskriminacije na osnovi demokratske tradicije liberalnih demokracija današnjega svijeta.
To je način kako manjinske zajednice mogu u nekom smislu biti izjednačene s većinskim narodom preko mehanizma političke predstavljenosti. To je mehanizam kojim se u svim demokracijama permanentnim manjinama jamči mogućnost da nadoknade tu vrstu nejednake pozicije.
Andrija Tunjić