Glavnu turističku sezonu Hrvatska će dočekati s oko 140 kilometara novih autocesta koje iz unutrašnjosti vode prema Rijeci, Senju i Dalmaciji, od kojih su neke proteklih dana i otvorene, a posljednja se dionica u promet pušta u ponedjeljak. Ministar pomorstva, prometa i veza Roland Žuvanić bio je nazočan svim svečanim otvorenjima, no ni na jednom nije javno govorio, iako uloga njegovog Ministarstva u gradnji autocesta ipak nije zanemariva.

• Stječe se dojam da su vaše Ministarstvo i Vi kao ministar, u priči oko otvaranja novih cestovnih dionica ostali u drugom planu. Je li doista tako?
- Djelomično ste u pravu. Ministarstvo pomorstva, prometa i veza vodi politiku cjelokupnog prometnog sustava RH, a to što su si neki pripisali veće zasluge za izgradnju tih autocesta, ne želim komentirati. U svakom slučaju, meni je drago da su te ceste otvorene. U susretu s inozemnim veleposlanicima u ovom je času lijep osjećaj biti ministar prometa Republike Hrvatske.

• Makar i u drugom planu...
- Osobno se ne osjećam u drugom planu. Ova je Vlada 2001. prvi put u povijesti Hrvatske napravila četverogodišnji program održavanja i gradnje svih javnih cesta - i autocesta i ostalih cesta. Mi smo tada odlučili do 2005. izgraditi tih 540 kilometara autocesta, poluautocesta i brzih cesta... Pod vodstvom ovog Ministarstva i mene kao zadnjeg predsjednika Upravnog vijeća Hrvatske uprave za ceste, osnovane su Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste. Zakonom smo odredili načine financiranja obiju tvrtki. Taj četverogodišnji program objavljen je u Narodnim novinama i svaki građanin može kontrolirati izvršavanje plana. Otvorenja dionica autocesta prvi su veliki rezultati tog programa, a uz to smo izgradili i 55 kilometara državnih cesta, što nije tako medijski popraćeno. U gradnju i održavanje tih cesta uložili smo 500 milijuna kuna.
 

• Spomenuli ste neke koji su si uzeli prevelike zasluge. Na koga ste mislili?
- Kad je bitka gotova, ima puno generala. Mislim da svatko treba voditi brigu o svome dijelu posla, a sve što je napravljeno nije niti moja zasluga, niti zasluga bilo kojeg drugog ministra, nego cijele Vlade. Svega toga ne bi bilo bez koordinacije poslova, od poslovnih planova, lokacijskih dozvola, do financiranja, izdavanja garancija...

• U ponedjeljak se otvaraju dionica od čvora Gornja Ploča do Zadra i spojna cesta od Udbine do Gornje Ploče koja tu cestu veže na postojeću D1. Prije desetak dana ministar Čačić je kazao da je bio na gradilištu spojne ceste i da sumnja da će ona biti dovršena u roku. Dva dana poslije, vi ste na tom gradilištu ustvrdili da radovi dobro napreduju i da se neće s kasniti s puštanjem u promet. Zar se Vi i Radimir Čačić niste mogli dogovoriti oko davanja izjava?
- Svatko odgovara za svoje izjave i ne želim komentirati ničije izjave, pa ni ministra Čačića. Moram reći da je cijeli taj sustav malo nelogičan. I ceste i autoceste su, po mojem mišljenju, trebale ostati u nadležnosti Ministarstva pomorstva, prometa i veza. Sad se događa da je ovo Ministarstvo zaduženo za planiranje cesta u državi, a »Hrvatske ceste« su zadužene za izradu svih studija i projekata, što znači da mi projekt dovedemo do lokacijske dozvole i onda ga predajemo nekome tko ga samo mora realizirati, nakon što su i sredstva osigurana. Ta je podjela čista politička odluka donesena 2000. godine i nema nikakvog logičnog opravdanja.

• Za iduće je ljeto najavljeno uvođenje modernih vlakova koji će od Zagreba do Splita voziti četiri i pol sata. Hoće li oni biti konkurencija autocesti i je li to dobro?
- To je sasvim sigurno dobro. Obveza je države pružiti građanima maksimalnu infrastrukturnu opremljenost, dakle izgraditi autoceste, a željeznicu osposobiti da bude brza, komforna, sigurna i čista. Što će odabrati, stvar je svakog građanina. U interesu je građana da mogu birati. Kad će se od Zagreba do Splita autocestom stizati za nešto više od dva sata, onda će biti upitno isplati li se letjeti zrakoplovom. Nad time se treba zamisliti i Croatia Airlines. Najkasnije 2007. godine doći će do liberalizacije zračnog prometa pa će domaći avioprijevoznik dobiti konkurenciju u »Ryanairu« i drugim tvrtkama. Sasvim sigurno ćemo jednog dana morati krenuti i u privatizaciju »Jadrolinije« za što se zalažem, pod uvjetom da prije toga obnovimo flotu kako bi ona bila konkurentna.

• Mnogo se govori o jadranskoj orijentaciji Hrvatske. Što ona podrazumijeva po Vašem mišljenju?
- Država mora napraviti infrastrukturu. Mnogo se ulaže u riječku luku, tu je luka Ploča, a postoji i projekt luke Gaženica kod Zadra. Tvrdim da će Zadar za sedam-osam godina biti najrazvijeniji grad na jadranskoj obali i najperspektivniji grad na Mediteranu. Zapamtite ove riječi! Zadar će imati najveću luku u Hrvatskoj. Dubrovnik nema dovoljno mjesta u luci pa radimo neka poboljšanja kako bi veliki krstareći brodovi mogli pristajati, no luka je jednostavno ograničena prostorom. I splitska i riječka luka također su ograničene prostorom, dok Zadar ima na tisuće i tisuće hektara u Gaženici. Grad će biti povezan cestom, željeznicom, zrakoplovima. Nova luka Gaženica bit će brzom cestom spojena na autocestu i to će jednog dana biti najkraći put teretnog prometa iz Europe za Italiju. To je velika šansa za našu željeznicu da prevozi kamione. Austrijanci i Bavarci jako su zainteresirani za koridor Macelj-Zagreb-Zadar-Ancona.

• Je li u toj cijeloj kombinaciji Split, kao drugi po veličini hrvatski grad, izvukao kraći kraj, s obzirom da se i autocestom do njega dolazi dužim putem, preko Zadra?
- To je dokaz nesposobnosti splitske gradske i županijske uprave i samouprave. Zar nije tragedija da je Split zadnji od svih županija u Hrvatskoj donio prostorni plan?

• Treba li tu država nešto poduzeti i slažete li se s nekim idejama da sjedište vašeg ministarstva bude u Splitu?
- S današnjom tehnologijom bit će moguće da svako ministarstvo bude u drugom gradu. To nije nerealno. S obzirom da je ovo i ministarstvo pomorstva, osobno ne bih imao ništa protiv ureda negdje na moru, gdje bih se zasigurno mnogo ljepše osjećao nego u Zagrebu. Razvojem komunikacijske tehnologije sjednice Vlade mogle bi se održavati elektronskim putem. Možda za to još nismo spremni, ali u bližoj budućnosti to će se dogoditi.
Što se Splita tiče, država će uložiti više od 700 milijuna kuna u splitski cestovni prsten od Omiša do Trogira koji će biti spojen s autocestom. Država radi sve što može, ali dio tereta mogla bi ponijeti i Županija, za što je dobar primjer Zadar, iako je i u Splitu i u Zadru na vlasti ista politička grupacija.

• Kada će po Vašoj procjeni Hrvatska osjetiti konkretne ekonomske učinke bolje prometne povezanosti?
- Prvi rezultati već su vidljivi. Broj turista veći je nego lani. Ako nemamo kapaciteta da primimo goste, ni ceste nam mnogo ne znače. Ne smijemo napraviti pogrešku koju je napravila Španjolska koja je izgradnjom velikih hotela izbetonirala cijelu obalu. Istra je na izvrsnom putu jer je shvatila da turistu nisu dovoljni samo sunce i more, nego i drugi sadržaji. Dalmacija još uvijek dosta zaostaje. Hrvatska postiže gospodarski »boom«, ali zbog subjektivnog osjećaja, građani to ne prepoznaju. Pogledajte koliko je stotina tisuća automobila kupljeno zadnjih godina pa se stoga ne može govoriti o siromaštvu. Mi se stariji sjećamo kako smo nekad bili sretni da možemo birati boju pri kupnji novog yuga, a danas su dostupni svakakvi automobili i različiti krediti. No, vjerojatno su nam oči veće od mogućnosti i stoga tvrdim da nismo siromašni. I statistika govori da je Hrvatska po ekonomskim pokazateljima među prve četiri od 12 tranzicijskih zemalja.

• Što država može napraviti da se u turističkoj sezoni ne ponavljaju lanjske apsurdne situacije, primjerice da na cestama prema moru noću ne rade benzinske crpke ili da poslije 21 sat ne voze trajekti?
- Mislim da se to ove godine neće događati. Na svim glavnim prometnim pravcima benzinske će crpke raditi 24 sata, a »Jadrolinija« će voziti bez voznog reda dokle god bude gostiju. Nabavili smo novi veliki trajekt za 200 automobila i tisuću putnika koji će voziti na području Splita. Iduće godine stižu tri nova trajekta. Ništa ne ide preko noći. Mi danas još uvijek imamo 100 kilometara državnih cesta bez asfalta, no prije dvije godine bilo ih je 500 kilometara. Do 2010. Hrvatska će imati potpuno dovršenu mrežu cesta i autocesta u skladu s europskim standardima.

• Mogu li ti planovi pasti u vodu ako se na izborima promijeni vlast?
- Mislim da se toga ne treba bojati jer je program napravljen na takvim temeljima da ih nijedna politička opcija neće mijenjati jer bi to bilo suludo.

Boris Orešić