ZAGREB, 13. kolovoza – U povodu rasprave u vezi s mogućim proglašenjem gospodarskog pojasa u Jadranskom moru razgovarali smo s akademikom Davorinom Rudolfom, stručnjakom za međunarodno pravo i dugogodišnjim hrvatskim veleposlanikom u Italiji.

• Gosp. Rudolf, možete li komentirati određene razlike koje su se u vezi s gospodarskim pojasom pojavile i među strankama vladajuće koalicije, prije svega između HSS-a i SDP-a?
– Hoće li Hrvatska proglasiti gospodarski pojas nije pitanje ni jedne stranke pojedinačno. Ni jedne partije. To je nacionalni interes. Ako bi se odluka o tome donosila u Hrvatskom saboru, trebalo bi je svakako donijeti konsenzusom svih zastupnika. Ne bi bilo dobro da se o tom pitanju pri glasovanju pojave razlike.

• Zašto je sada odjednom proglašenje gospodarskog pojasa postalo toliko problematično? Kako su u vezi s tim postupale druge države?
– Dosad je u svijetu gospodarski pojas, ili ribolovne zone koje su donekle slične gospodarskom pojasu, proglasilo 135 država. Među njima su SAD, Kanada, Kina, Japan, Australija. Zatim, to su učinile i gotovo sve države članice Europske unije: Belgija, Nizozemska, Njemačka, Danska, Finska, Irska, Švedska, Portugal. Sve su one proglasile svoje gospodarske pojaseve. Velika Britanija je proglasila ribolovnu zonu oko svojih obala.

• Kakva je situacija u vezi s tim u Sredozemlju?
– U Sredozemnom moru gospodarski pojas imaju Maroko i Egipat. Alžir ima ribolovnu zonu. Španjolska je nedavno u Sredozemnom moru proglasila ribolovnu zonu široku 200 milja. Tako je postupila i Malta, širina njene zone je 25 milja. Francuska je, vjerojatno zbog ribolova i poteškoća u razgraničenju, proglasila gospodarski pojas u Atlantiku, ali nije i u Sredozemnom moru. Grčka nije u stanju proglasiti ni teritorijalno more od 12 milja zbog sporova u Egeju s Turskom. Ostaje da jedino Italija od članica Europske unije u Sredozemlju nema gospodarskog pojasa, a može ga u svakom trenutku proglasiti.
 

• Osporavatelji proglašavanja gospodarskog pojasa često spominju tezu da u »zatvorenom moru« kakvo je Sredozemno nije uobičajeno proglašavati gospodarski pojas?
– Takvi vjerojatno ne znaju za činjenicu da u »zatvorenom« Crnom moru, gospodarski pojas širok 200 milja imaju Rusija, Rumunjska, Ukrajina, Bugarska i Turska.

• Kakva je, prema međunarodnom pravu, procedura pri proglašavanju gospodarskog pojasa? Treba li za takav postupak tražiti i određenu vrstu suglasnosti od susjednih država?
– Gospodarski pojas može proglasiti, naravno, jedino obalna država i to je njeno suvereno pravo. To ovisi isključivo o njenoj odluci. Ona, u načelu, ne mora nikoga konzultirati, niti mora tražiti bilo kakvu suglasnost.

• Međutim, premijer Ivica Račan često naglašava da Hrvatska želi proglasiti gospodarski pojas u dogovoru s našim susjedima?
– Možete zamisliti kako bi izgledalo pregovaranje primjerice SAD-a ili Francuske da su konzultirali sve one države čiji su ribari lovili u njihovom gospodarskom pojasu.
Pritom valja znati da je američki gospodarski pojas po površini veći od kopnene površine SAD-a, a gospodarski je pojas Francuske 14 puta veći od njene kopnene površine. No, dobro, naša diplomacija tako radi. Ali, mislim da bi, ako već pregovara, javnosti trebala dati informacije ne na kapaljku nego otvoreno.

• Mislite na nešto konkretno?
– Čitam neki dan izjavu novog talijanskog veleposlanika u Hrvatskoj koji je prisustvovao razgovorima o gospodarskom pojasu između našeg zamjenika ministra vanjskih poslova gosp. Šimonovića i talijanskog mu kolege. Nakon toga talijanski veleposlanik je izjavio da je hrvatska strana dala, kako je on to nazvao, jasna uvjeravanja Talijanima da bilo koja odluka koja bude donesena ni u kojem slučaju neće štetiti talijanskim ribarima. Ne znam što su to obećali Talijanima, jer gospodarski pojas u svojoj biti ima za svrhu isključiti strane ribare iz tog područja. Stoga mislim da ti pregovori i razgovori moraju biti objavljeni da javnost zna o čemu se radi. Posebice je to važno nakon onog debakla s katastrofalnim parafiranim sporazumom o granici sa Slovenijom.

• Kako gledate na reakcije iz Slovenije u vezi s gospodarskim pojasom? I, posebice, što mislite o tvrdnji da Slovenija ima »teritorijalni kontakt s otvorenim morem«?
– Oni vjerojatno nisu zaboravili onaj nepostojeći sporazum i dogovor između našeg premijera Račana i slovenskog Drnovšeka. Kao što vidite, taj potez našeg premijera sada dolazi na naplatu.

• Međutim, i sami kažete da je taj sporazum nepostojeći?
– Točno, on je nepostojeći i naša ga se Vlada odrekla. Međutim, Slovenija taj sporazum još ima na umu. A i izjava Zmage Jelinčiča postaje na neki način aktualna. Taj zastupnik u slovenskom parlamentu javno je rekao da Hrvatska nikada nije imala mora nego da je ono jugoslavensko i da ga treba podijeliti, kao i da treba raditi na revidiranju unutarnjih kopnenih granica. Vidite, na takva očitovanja demokratska javnost u Slovenije šuti.
Nažalost, naš premijer kaže da su to budalaštine umjesto da pošalje službenu prosvjednu notu. Puno je budalaština u povijesti na koje se nije reagiralo, a koje su kasnije proizvele grozne posljedice. Nasuprot tome, kada je naš ministar Pankretić samo zucnuo da Hrvatska namjerava proglasiti gospodarski pojas, što je naše suvereno pravo, vidite kako Slovenija reagira. To bi moglo biti poučno i za našu diplomaciju.

• Unatoč svemu, iz Vlade poručuje da će proglasiti gospodarski pojas samo u dogovoru s našim susjedima?
– To su dobre nakane naše diplomacije i Vlade. Ali, dok god Slovenija tvrdi da ima teritorijalni kontakt s otvorenim morem te da čak ima pravo i na gospodarski pojas, takav je sporazum nemoguće postići. Slovenski premijer Rop je rekao da je radostan nakon što je od našeg premijera čuo da Hrvatska neće poduzeti ništa bez suglasnosti Slovenije. To samo znači odgađanje problema. Takav je dogovor jednostavno nemoguće postići dok su Slovenci na tim stajalištima. Moje je mišljenje, nakon iskustva koje imamo s Račanovim dogovorom sa Slovenijom o granici, pa nakon toga s onim katastrofalnim sporazumom o Prevlaci, da bi naš premijer trebao ova osjetljiva pitanja vezana za more prepustiti drugoj vladi.

• Ali, prema određenim informacijama, cijela ta problematika dolazi i u Sabor već u rujnu?
– Ako se tako dogodi, mislim da bi bilo vrlo, vrlo neracionalno ako bi o tom pitanju došlo do podjela u Saboru, a pogotovo ako bi se našao velik broj zastupnika koji bi glasovao protiv proglašenja gospodarskog pojasa. To bi moglo imati, usudit ću se reći, dugoročno loše posljedice za našu vanjsku politiku.
Marko Barišić