Zdenko Mičić, doministar turizma, tu dužnost obnaša nešto više od dvije godine, nakon što je zamijenio Veljka Ostojića koji je s funkcije odstupio zbog politike. Mičić je tijekom proteklog razdoblja ostao u sjeni ministrice turizma, iako ima što reći i dobro poznaje sektorsku problematiku. Trenutačno je na poziciji najistaknutijeg čovjeka koji brani pozicije (i čast) turizma, koje HDZ negira, jer su Pave Župan Rusković i Niko Bulić na Havajima.

• Jeste li zadovoljni opsegom posla koji ste uspjeli napraviti za dvije godine?
– Relativno sam nezadovoljan, mislim da smo mogli napraviti mnogo više, pogotovo na domaćem terenu. No, za to nije bilo dovoljno razumijevanja same Vlade u smislu koordinacije s ostalim ministarstvima. Osim toga, ni mi kao Ministarstvo nismo dobro usklađeni i organizirani. Nedostaje nam stručnih kadrova. Treba nam još jedna uprava, jer je toliko mnogo posla da dvije postojeće ne mogu nositi teret razvoja tako velikog resora kao što je turizam.

• Što ste konkretno mislili napraviti, a niste stigli?
– Mislili smo razdvojiti upravu koja sada ujedinjuje dio zakonske regulative od uprave za razvoj. Jedna osoba ne može koordinirati i zakonsku regulativu, rad Sabora i sve ostale razvojne programe koji su sada jako bitni. U realizaciji programa vidim mnogo problema. Recimo u realizaciji akcije »Poticaj za uspjeh«, koja je bila izvrsno zamišljena, nije bilo sreće. Program ide dalje, forsiramo ga, ali ne takvim ritmom kakav smo očekivali. Problem je, naravno, bankarsko ograničavanje kreditnih plasmana. Stoga smo se sada orijentirali na kredite za hotele, pansione i kampove, a djelomično smo ograničili odobravanje kredita za apartmane. Izgradnja apartmana ionako ide prebrzo i često je nekontrolirana. Dosad su odobreni krediti za 80 projekata, a riječ je o kvalitetnim objektima - obiteljskim hotelima s 20 do 25 soba, i nekoliko aparthotela.
 

• Spomenuli ste lošu suradnju s ostalim ministarstvima. Gdje je najviše »škripalo«?
– Definitivno s Ministarstvom poljoprivrede. U nekoliko smo navrata s njima pokušali stupiti u kontakt, slali im razne dopise i prijedloge, ali nije bilo odgovora. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja također nije pokazivalo jaču volju da se zaštiti prostor od devastacije. Uvijek su tražili neki alibi i svaljivali odgovornost na lokalne samouprave. Dobro surađujemo s Ministarstvom za obrt, malo i srednje poduzetništvo, a više-manje korektno s Ministarstvom financija.

• Kako će najavljeno spuštanje opće stope PDV-a utjecati na turizam, a kako bi se reflektiralo eventualno ukidanje nulte stope za doznake iz inozemstva?
– Smanjenje opće stope PDV-a sigurno je pozitivna stvar i za turizam, ali pitanje je mogu li to izdržati državne financije. Nikako nismo za ukidanje nulte stope PDV-a inozemnim doznakama. Štoviše, sve naše analize pokazuju da bi PDV za turizam trebao biti između šest i osam posto. Pristajemo da se jedan dio vezan uz ugostiteljstvo oporezuje nešto većom stopom, ali, generalno gledano, turizam bi trebao stopu od šest do osam posto. Sve ovisi o novoj politici Ministarstva financija.

• Kako u Hrvatskoj zaustaviti divlju gradnju? Nekontrolirana gradnja uzela je maha, a to će, prema svim najavama, biti najveći problem turizma idućih godina.
– Najvažnije je Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja, a ono se, koliko doznajemo, isto pokušava nekomu pripojiti. Čak se spominjalo spajanje s našim ministarstvom, što je smatramo bolja opcija od spajanja s poljoprivredom. Upravo u tom dijelu priče - zaštiti prostora, devastaciji pomorskog dobra - dalo bi se mnogo više napraviti. Ovako, sada je najveća odgovornost na lokalnim samoupravama, a to baš i ne funkcionira. Ne može se dopustiti da se pred očima javnosti 50 metara od obale zemljište zagradi betonskim zidom i obloži keramičkim pločicama te da se postavi 30 gipsanih lavova. I da to onda stanovnici jednog grada moraju gledati, a da nitko ništa ne poduzima.

• Mnogo ste se bavili problematikom privatnog smještaja. S druge strane, privatnici ne taje da su zadovoljni, čak ako im sezona traje mizerna tri ili četiri tjedna?
– Riječ je o pedesetak ili šezdesetak dana. Ovdašnji je problem što nisu postavljeni nikakvi standardi. Sav kapacitet je strpan u jednu kategoriju, a razlika je golema. Već imamo izvrsne objekte u privatnom smještaju koji se čak mogu rangirati s najvećim brojem zvjezdica jer imaju klimatske uređaje, bazene i izvanrednu uslugu. Međutim, zajedno s njima, pod istom »firmom«, prodaju se i garaže, spremišta i slično.
Ljudi iz Ministarstva turizma trebaju pojedinačno prići svakom iznajmljivaču, moramo obaviti detaljan terenski rad nakon kojega bi se dobila kompletna slika. Nakon toga treba napraviti selekciju po kategorijama. Ne smijemo zaboraviti da privatni smještaj čini oko 60 posto od ukupnih smještajnih kapaciteta države, a da još dugo nećemo imati dovoljno hotelskih kreveta.

• Kako se misli riješiti također jedan od gorućih problema - iznajmljivanje kreveta u vlasništvu stranaca na crno?
– Ključna je stvar u terenskom radu naših ispostava, turističkih zajednica, ureda i slično. Zakonska je pogreška što se takvim iznajmljivačima, dakle stranim državljanima ne može u kuću. Problem je i u tome što se stranci vrlo brzo priviknu na naše nepoštovanje propisa i normi. Stranci vide što im rade susjedi, naši ljudi, i misle »pa tako isto mogu i ja«. Nismo postavili norme ponašanja i poštovanja zakona i to je problem.

• Koji su turistički prioriteti za slijedeću godinu?
– Mislim da će slijedeće sezone biti teško braniti dosadašnje rezultate. S druge strane, prvi pokazatelji su izvanredni - hotelijeri sljedeću godinu dočekuju s puno optimizma jer stalno ulažu u poboljšanje svoje ponude, hotelske opreme i infrastrukture. Ove su godine, recimo, u to ukupno uložili oko 1,2 milijarde kuna, za slijedeću pripremaju novih 1,5 milijarde kuna. Dakle, prema prvim pokazateljima tržište i dalje traži krevet više, hotelijeri već sada imaju mnogo više ugovora nego lani. I posao s turoperatorima ide sjajno.
Međutim, manjka nam kvalitetnih kreveta. Kada smo prije dvije godine razgovarali s užim kabinetom Vlade, nismo dobili zeleno svjetlo da se pronađu sredstva za obnovu 40.000 ratom i poraćem devastiranih kreveta. Da se to obnovilo na vrijeme ti bi kreveti danas bili puni.

• Je li vam nakon nesretne epizode s nestankom prve organizirane grupe Kineza splasnuo entuzijazam prema kineskom tržištu?
– Za jednu ovako malu državu kao što je Hrvatska dolazak Kineza pokazao se kao prevelik rizik.

• Što smatrate najvećim uspjehom, a koji su najveći neuspjesi Vlade i turističkog ministarstva u proteklom mandatu?
– Mogu govoriti samo za razdoblje od dvije godine od kada sam na ovom položaju. Dakle, u posljednje dvije godine turizam je doživio punu afirmaciju i to je najveći uspjeh. Hrvatska se izvrsno prezentirala na inozemnim tržištima, sve je sjajno obavljeno. Nismo zadovoljni onime što se događalo u državi. Što se privatizacije sektora tiče dovedeni smo u stanje promatrača, svjedoci smo nečega na što ne možemo utjecati. Čak nam je rečeno da naše mišljenje nije obvezujuće.
Ne mogu se 35 bitnih hotelskih kompanija koje još nisu privatizirane prepustiti stihiji – tome da cijena određuje kupca, a da se istovremeno ne razmišlja o viziji. Žalosno je i da zbog naše razjedinjenosti turizam nije prepoznat kao snaga gdje će uskoro biti 300.000 zaposlenih. Da smo mi sami unutar sektora bili povezaniji, možda nam se i ne bi događalo ovo što nam se događa.

Davor Verković