Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), za Vjesnik govori o Vladinim mjerama za spas gospodarstva po modelu A i po modelu B, koje se provode putem te institucije, te na koji način će se te mjere odraziti na hrvatsko gospodarstvo.

• Mislite li da će ova godina biti bolja za hrvatsko gospodarstvo?
- Ova godina će biti teška za gospodarstvo, no nadam se da će mjere koje poduzima Vlada donijeti oporavak i početak rješavanja poteškoća u koje je zapalo gospodarstvu zbog svjetske financijske i gospodarske krize. Neke okolnosti ne ovise samo o našem gospodarstvenicima, pa i mjerama Vlade, s obzirom na to da je kriza zahvatila cijeli svijet. Vrlo značajno je kada će se otvoriti strana tržišta, kada će se izvoznici vratiti na one pozicije koje su imali prije krize i ne samo vratiti se na prijašnje pozicije, nego i povećati izvoz. Koliko je to bitno za velike gospodarstvenike, posebno je bitno i za male i srednje, koji rjeđe izravno izvoze, ali izvoze putem većih sustava.
 

• Koje su sljedeće Vladine mjere za pomoć gospodarstvu koje uključuju HBOR?
- U tijeku su pripreme za natječaje po drugoj mjeri, modelu B, koja je namijenjena investicijama, odnosno ulaganjima trgovačkih društava. Naši djelatnici zajedno s djelatnicima Ministarstva financija pripremaju propise i provedbene dokumente, jer je uredba, koja je temelj za mjeru B, odnosno natječaj koji ćemo provoditi za kreditiranje investicija, a koju smo napravili zajedno, prošla na sjednici Vlade. Ta mjera se sastoji u kreditiranju, odnosno u prijedlozima za kreditiranje investicija od poslovnih banaka koje se natječu za izdavanje jamstava. Znači, u sklopu natječaja prema predloženim projektima poslovnih banaka HBOR će odlučivati o tome hoće li sudjelovati s jamstvom u nekom projektu 20, 30 ili 50 posto. Do 50 posto država će preuzimati rizik u tim projektima koji će se prihvatiti po natječaju. Osnovni kriterij za izbor projekata je kao i u prvoj mjeri kamatna stopa. Znači, što nižu kamatnu stopu ponude poslovne banke, veća je mogućnost da će dobiti jamstvo, odnosno da država preuzme rizik na natječaju, ali s druge strane vodit ćemo računa koliko je to ulaganje u smislu očuvanja radnih mjesta i novog zapošljavanja, i isto tako je li usmjereno prema izvozu.

• Kakve kamatne stope se mogu očekivati na sljedećim aukcijama i po modelu A, a i modelu B?
- Kamatne stope koje će se ponuditi ovise o bankama. Nadam se da će niska kamatna stopa koju su banke ponudile na prvom natječaju biti i u sljedećim natječajima, a nadam se da možda budu i niže. To je dobra vijest za gospodarstvenike. Taj trošak kamata gospodarstvenici moraju ukalkulirati u cijenu svog proizvoda ili usluge. Kako znamo da više nema klasičnog domaćeg i stranog tržišta, jer je i u okviru domaćeg tržišta i međunarodna konkurencija, pa se treba izboriti za svoje mjesto i za uspješnu prodaju kao i na stranim tržištima, onda je iznimno važno za gospodarstvo što niža kamatna stopa, što niži trošak financiranja.

• U kojem se omjeru može očekivati povećanje likvidnosti i kako će se to odraziti na gospodarstvo?
- Sigurno je da će mjera po modelu A, koja je namijenjena obrtnim sredstvima, donijeti novu likvidnost i ubrizgati nova sredstva u gospodarski krvotok. Poboljšat će se likvidnost samih tih trgovačkih društava koja su dobila sredstva, s obzirom na to da će oni platiti svoje obveze koje su možda i u kašnjenju ili će one obveze koje će nastupiti ubuduće platiti na vrijeme, tako da će od tog imati koristi svi. Ta su sredstva namijenjena i za plaćanje radnika, također do 20 posto sredstava tvrtke mogu koristiti i za plaćanje prethodnih kreditnih obveza, zatim za plaćanje dobavljačima, nabavu sirovina i repromaterijala i ostalih potreba. Zasigurno je da će ta sredstva koja će biti ubrizgana u hrvatsko gospodarstvo imati multiplikator. Ne samo gospodarski subjekt koji će dobiti sredstva, nego svi njegovi dobavljači, svi oni kojima je on dužan ili će ući u neke dužničko-vjerovničke odnose u budućnosti, imat će od toga od koristi .
Po modelu B sredstva koja će ući u gospodarski sustav omogućit će pokretanje onog kotača koji je, na žalost, stao, a to su nove investicije. Tu će biti uključen graditeljski sektor, proizvođači opreme, uređaja, strojeva, drvna industrija, i svi oni koji su vezani za graditeljstvo izravno ili neizravno.

• Kada se može očekivati prva aukcija po modelu B, kao i druga po modelu A?
- Drugi natječaj po modelu A bit će do kraja mjeseca i vjerujemo da ćemo imati prvi natječaj po modelu B također do kraja mjeseca. Natječaj po modelu B za investicije HBOR će organizirati u ime i za račun države. Dakle, u modelu A HBOR preuzima 40 posto rizika. Znači, izloženi smo 40 posto u svim tim kreditima izravno, dok će u modelu B HBOR izdavati jamstva, ali u ime i za račun države. To je jamstveni fond koji je stvorila hrvatska država.

• Jesu li gospodarstvenici spremni na nove investicije?
- Već smo prošle godine vidjeli manji interes hrvatskih gospodarstvenika za kreditiranje investicija, i sukladno tome smo promijenili neke postojeće kreditne programe, a i uveli smo neke nove za financiranje obrtnih sredstava, jer to je bio najveći problem gospodarstvenicima u prošloj godini, a bit će zasigurno i u ovoj. To je opće kretanje potražnje hrvatskih gospodarstvenika. Unatoč tome, ipak ima gospodarstvenika koji traže kreditiranje investicija bilo da je riječ o modernizaciji postojeće proizvodnje ili o početku nove proizvodnje.
Moram kazati da smo bili jako ponosni na dodjeli Zlatne kune, jer većinu gospodarstvenika koji su dobili nagradu pratio je HBOR. Konkretno, mogu reći za DOK-ing, koji smo pratili, da ima najavljena nova ulaganja. I Geofoto vrlo uspješno radi u stranim zemljama i koji je nedavno dobio nove poslove. Ta društva pokazuju značajan rast i osvajaju nova strana tržišta, unatoč uvjetima svjetske gospodarske krize.

• Možete li procijeniti koliko će biti spašeno radnih mjesta ili koliko će se povećati njihov broj mjerama modela A i B?
- Tek smo na početku provođenja ovih Vladinih mjera i po modelu A i po modelu B, i teško je sada napraviti nekakva predviđanja o tome koliko će radnih mjesta biti spašeno i koliko će novih biti otvoreno. Dogovorili smo provjeru odnosno izvješća od banaka za sve korisnike kredita. Po odobrenju i isplati sredstava poslovne banke su nam dužne dati izvješća o broju zaposlenih prije odobrenja kredita i nakon određenog razdoblja, kada se može očekivati učinak tih mjera, pa ćemo to pratiti i izvještavati javnost.

• Može li se očekivati da će banke ipak objaviti koje su tvrtke dobile kredite po modelu A, a i ubuduće po modelu B?
- Sukladno Zakonu o kreditnim institucijama i odredbi o čuvanju bankarske tajne, te podatke ne možemo objaviti bez suglasnosti poslovnih banaka i svih korisnika kredita. Mi smo, s obzirom na interes javnosti, uputili dopis bankama koje sudjeluju i koje su sudjelovale u razgovorima i dogovorima i koje su se uključile u model A. Njihov odgovor je da se moraju pridržavati zakona koji propisuje čuvanje bankarske tajne.

• Direktor Konstruktora, izjavio je da posao gradnje autoceste u Crnoj Gori još nije izgubljen i da HBOR može pomoći konzorciju. Kako to komentirate?
- Nadam se - kao i svi oni koji žele hrvatskom gospodarstvu, posebno graditeljstvu, dobro - da još ima mogućnosti za taj posao. Mi ćemo sa svoje strane napraviti sve da podupremo taj pothvat i da hrvatski konzorcij dobije posao u Crnoj Gori. Smatram da je taj posao višestruko koristan s obzirom na stanje u hrvatskom graditeljstvu, gdje nema mnogo pothvata. Zapošljavanje od najvećeg projektanta i organizatora gradnje kakav je IGH do najvećih graditeljskih tvrtki kao što su Konstruktor i Tehnika ne znači samo dobro za njih, nego za cijelo graditeljstvo. Smatram da će - ako zaista hrvatski graditeljski konzorcij dobije taj posao - to imati višestruke koristi za hrvatsko graditeljstvo odnosno hrvatsko gospodarstvo.

• Je li se HBOR-u javio netko iz konzorcija vezano za podršku?
- Da. Bili su neki razgovori. Ako je ta ponuda još u igri i ako je taj posao još u igri, mi smo spremni sa svoje strane dati podršku koliko budemo mogli sudjelovati u tome.

Iva Kekez