savjest INTERVJUI

https://www.facebook.com/pages/Savjest/215697858559?intervju=1720&gruntovnice-su-kljucni-problem-hrvatskog=  https://twitter.com/savjest_com?intervju=1720&gruntovnice-su-kljucni-problem-hrvatskog=  https://www.youtube.com/user/savjestcom?intervju=1720&gruntovnice-su-kljucni-problem-hrvatskog=  http://savjest.com/savjest_rss.php?intervju=1720&gruntovnice-su-kljucni-problem-hrvatskog=

Vesna  Škare-Ožbolt

../intervjui/intervjui.php?osoba=1178&vesna-skare-ozbolt

Škare-Ožbolt Vesna
Datum:
07.09.2004
Slika autor/izvor:
 Objavljeno na:
 
Objavi na:

Share on Google+

 

 

ZAGREB – Ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt u razgovoru za Vjesnik govori, među ostalim, o stanju u hrvatskom pravosuđu, novim odvjetničkim tarifama te o slučaju spomen-ploča Mili Budaku i Juri Francetiću.


• Koji su najvažniji koraci koje ste poduzeli u reformi pravosuđa?
- Krenuli smo vrlo ozbiljno prema gruntovnicama koje smatram ključnim problemom hrvatskog pravosuđa danas. S druge strane, nastavili smo posao na smanjivanju zaostalih predmeta koji pritišću hrvatsko pravosuđe. Gruntovnice su samo jedna od bolnih točaka pravosuđa koje su dosad stavljane pod tepih.
Moj mandat je očito usmjeren k tome da se svi pravosudni problemi izvuku ispod tepiha i da se provede zakonski nadzor nad sudovima, nad gruntovnicama, a odnedavno je dužnost da se nadzire i rad javnih bilježnika. Ministarstvo pravosuđa zaduženo je za imenovanje notara, za provjeru uvjeta rada i načina na koji taj rad obavljaju. Javni bilježnici su produžena ruka države i logično je da ih država stavi pod nadzor, što se dosad nije učinilo.


• Zašto ste odvjetnicima zamjerili na novoj tarifi? Oni su sasvim samostalna služba pravne zaštite.
- Ne bojim se tog prigovora. Odvjetnici imaju pravo propisati svoje tarife, ali i Ministarstvo ima pravo usporediti taj cjenik s cjenikom u drugim europskim zemljama. Ako naši odvjetnici postaju preskupi, onda je logično da Ministarstvo mora reagirati.
 

Smeta mi što odvjetnik Nobilo nije demantirao ono što je navedeno u javnosti. To znači da mogu slobodno tvrditi da ono što mi pripisuje nije istina
 Nismo računali da bi se spomen-ploče mogle pojaviti u 21. stoljeću kao hrvatska tema. No, izmjena jedne odredbe u Kaznenom zakonu koja se tiče promocije fašističkih i drugih totalitarnih sistema pokazuje da moramo još živjeti u 20. stoljeću i njegovim tragedijama

• Odvjetnik Ante Nobilo spomenuo vas je u svojem pismu branjeniku Miroslavu Kutli. Optužio vas je da ste utjecali na presudu.
- Bila sam veoma iznenađena činjenicom da sam se pojavila u sadržaju takva dopisa odvjetnika branjeniku. Čekala sam nekoliko dana. Odvjetnik Nobilo novinske napise nije demantirao. Zaključila sam da je sve što je navedeno točno, pa danas mogu reći kako odvjetnik Nobilo insinuira tvrdeći da sam na bilo koji način utjecala na presudu protiv njegova klijenta.
Apsolutno odbijam bilo kakvo svoje uplitanje u taj spor. Smeta mi što odvjetnik Nobilo nije demantirao ono što je navedeno u javnosti. To znači da mogu slobodno tvrditi da ono što mi pripisuje i što pripisuje Općinskom sudu u Zagrebu, nije istina.


• Kako objašnjavate događaje u vezi s postavljanjem i skidanjem spomen-obilježja Budaku i Francetiću?
- Ta dva primjera pokazala su da u Hrvatskoj spomen-ploče može podizati tko god hoće jer nema nužnih pravnih standarda. Na tu činjenicu najprije sam reagirala politički, kao predsjednica Demokratskog centra, pokrećući zakonodavnu inicijativu za izradu propisa o spomenicima povijesnim ličnostima i događajima. Učinila sam to jer smatram da je dosta naklapanja o Drugom svjetskom ratu. U nas se to pretvorilo u lakrdiju, opisujući ustaše i partizane. Dosad taj zakon nismo imali, pa je bilo moguće da netko iz dijaspore donese novac, sagradi spomen-obilježje, a onda se vrati u svoju zemlju. Ostavlja se pritom Hrvatska na vjetrometini političkih zamjerki iz Europe i svijeta koji nam ne trebaju. Spomenutim zakonom riješit ćemo i to pitanje.


• Nije li se u tom slučaju odgovornost nekako mogla podijeliti sa strankama i Crkvom koje su odobravale takva obilježja, a ne da sve padne na teret države?
- Činjenica je da oni koji danas žive u Hrvatskoj moraju podnijeti najveću odgovornost za razvoj države, a ne da ona tolike godine kasnije bude talac različitih tumačenja Drugog svjetskog rata. Zakon koji predlaže Ministarstvo trebao bi pridonijeti kraju tih spekulacija i afera poput ove ljetos.


• Zašto je Ministarstvo iz prijedloga Kaznenog zakona izbacilo rješenje koje bi takve situacije normativno riješilo brzo i jednostavno?
- Kazneni zakon koji je predlagalo moje ministarstvo bio je okrenut budućim društvenim stanjima u Hrvatskoj. Nismo računali da bi se spomen-ploče mogle pojaviti u 21. stoljeću kao hrvatska tema. No, izmjena jedne odredbe u Kaznenom zakonu koja se tiče promocije fašističkih i drugih totalitarnih sistema pokazuje da moramo još živjeti u 20. stoljeću i njegovim tragedijama.
Zašto nismo stavili tu normu? Zato što smo računali na to da će počinitelji kaznenog djela biti rijetki i računali smo da bi se takvi mogli kazniti u prekršajnom postupku. Zato smo prijašnje rješenje iz Ustavom suspendiranog Kaznenog zakona izbacili iz prijedloga koji sam zastupala u parlamentu.
Vlado Rajić
 

       
       


 

..

/intervjui/intervju.php?intervju=3111&strajk-je-legitiman-ali-ponuda-vlade-je-korektna

Dubravka Šuica , dosad zastupnica u Europskom parlamentu, prije toga i u Hrvatskom saboru, a nekada gradonačelnica Dubrovnika, od sutra ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3112&ministrica-divjak-reagirala-je-iskreno-zbog-reforme-hns-cvrsto-stoji-uz-nju

S HNS-ovim potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva  Predragom Štromarom  razgovarali smo u tjednu kada je njegovo Ministarstvo napokon dalo zeleno ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3110&kako-bi-izgledalo-da-je-netko-1965-rekao-kako-rat-jos-nije-gotov

Nestaje optimizam da će ekonomski razvoj sam po sebi pridonijeti efikasnosti institucija. A naše društvo se podijelilo u slojeve sve ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3113&zelim-placu-od-minimalno-70-000-kuna-i-s-obitelji-bih-zivio-na-pantovcaku

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić otkrio je Damiri Gregoret, između ostalog, zašto ljude u DIP-u smatra bjednicima   Predsjednički kandidat  Mislav ...
01.12.2019

/intervjui/intervju.php?intervju=3105&na-nama-je-da-iskoristimo-ovaj-trenutak-i-okupimo-sve-na-ljevici-protiv-hdz-a

Nekada su uređaji trajali po 30 godina, a danas se kvare čim im istekne jamstvo. Neke su zemlje to zakonom ...
29.05.2019
../izreke/izreke_osoba.php?osoba=3221&krunislav-olujicMumificirani Karaputin

Karamarko je došao na čelo stranke putem unutarstranačkih izbora. Riječ je o osobi koja je opasna za demokratske procese u Hrvatskoj. I prije sam ga nazivao mumificiranim hrvatskim Putinom, a pri tome stojim i danas.

Olujić Krunislav, Nedjeljom u dva HTV 1


18.05.1983  Čerkez Mario
18.05.1979  Kolman Igor
18.05.1969  Huljić Miki
18.05.1964  Barišić Zdravko
18.05.1964  Kubelka Vladimir
18.05.1958  Mezga Ivan
18.05.1952  Šuran Dušanka
18.05.1948  Ivanović Marko
18.05.1948  Barišić Mladen
18.05.1945  Cindrić Mijo
18.05.1939  Martinčić Elio
18.05.1924  Juzbašić Živko