ZAGREB – O kašnjenju isplate poticaja i politizaciji te isplate, o jesenskoj sjetvi, o bojazni obiteljskih poljoprivrednih proizvođača od EU-ovih standarda, o nedovoljno hrane iz domaće proizvodnje i o naplati odštete od tvrtke »Pioneer« zbog genetski preinačenog sjemena kukuruza razgovarali smo s Petrom Čobankovićem, ministrom poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

• Zašto kasni isplata poticaja za ratarske kulture ovogodišnjeg roda?
- Najveći broj poticaja za pšenicu i ostale jesenske kulture po županijama je isplaćen. Riječ je o 65 posto od maksimalnog iznosa poticaja ili više od 160 milijuna kuna. U roku tjedan dana, nakon sastanka s udrugama seljaka, isplatili smo više od 40 milijuna kuna.

• Je li bilo politizacije oko isplate poticaja, s obzirom na to da je novac izdvojen na vrijeme?
- Ne bih rekao, iako je bilo određenih poteškoća pri uzimanju izjava korisnika poticaja koji su svoje pravo prenijeli na tzv. organizatore proizvodnje. Dakle, bilo je objektivnih, ali nije isključeno da je bilo i subjektivnih propusta pri isplati. Naime, bez podataka ne možemo isplatiti poticaje. Primjerice, u Međimurskoj županiji podaci se nisu počeli uzimati do početka listopada.
 

• Zašto su neki poticaji ove godine »skresani«?
- Činjenica je da su poticaji u Hrvatskoj veći nego u zemljama Europske unije. Nema razloga da proizvodnja mlijeka stagnira ili opada. Ako se na jednom dijelu nešto izgubilo, na drugome se dobilo, jer stvaramo pretpostavke za realizaciju operativnog programa razvoja govedarske proizvodnje u razdoblju od pet godina. Osigurani su uvjeti za pokriće ulaganja za podizanje novih staja. Tu je najveći problem pribaviti projektnu dokumentaciju za njihovu gradnju.

• Koliko je opravdan strah obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva od prilagodbe standardima Europske unije?
- Moramo napraviti strukturne promjene na našim poljoprivrednim gospodarstvima kako bi ona postala profitabilna. To znači da obrađivanje dvadeset ili trideset hektara, zasijanih ratarskim kulturama, podrazumijeva najviše 550 radnih sati, što je između pola i četvrtine radnog vremena radno-aktivne osobe. To se može učiniti proširenjem proizvodnje na stočarstvo ili povećanjem proizvodnje pod radno-intenzivnim kulturama. Samo isplatom poticaja, bez obzira na njihov iznos, ako se ima loša struktura poljoprivredne proizvodnje, ne može se osigurati egzistencija. To je nužan zahvat kako nas ne bi dočekalo neugodno otrježnjenje pri ulasku u EU.

• Kako smanjiti golem uvoz hrane i povećati domaću proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda?
- Samo ovogodišnji uvoz voća i povrća mogao bi iznositi više od 250 milijuna dolara. To je začarani krug. Naša prva rezerva u poljoprivredi jest povećanje proizvodnje onih proizvoda kojih nemamo dovoljno iz vlastite proizvodnje. Dakle, ne moramo se boriti s međunarodnom konkurencijom pri izvozu nego moramo osigurati dovoljno hrane za vlastite potrebe, te za potrebe turizma, dakle za još desetak posto u odnosu prema našim ukupnim potrebama. Tu su velike rezerve i moramo ih iskoristiti za puno zapošljavanje ljudi koji se bave poljoprivredom.

• Koliko je neprevođenje Protokola 7 krivo za loš izvoz domaćih ribljih prerađevina?
- Slažem se da je zakazala europska administracija jer se Protokol 7 iz spomenutih tehničkih razloga ne primjenjuje u punom opsegu od 1. svibnja ove godine. Ovih dana je i to pitanje riješeno. No carine u okviru izvoznih kvota refundirat će se izvoznicima u punom iznosu. Za sve ostale proizvode, osim ribe i ribljih prerađevina, vina i junetine, nema nikakvih izvoznih limita.

• Kako će država riješiti spor s »Pioneerom«?
- Ne želim ulaziti u dijalog s »Pioneerom« ili raspravljati o štetnosti GM-kukuruza. Provodimo zakon u kojem jasno stoji da udjela genetski modificiranih organizama u sjemenu ne smije biti. Je li to sjeme kontaminirano ili su GMO-i ugrađeni, manje je bitno. Svjesni smo da zaštita usjeva nije jednostavna, ali proizvođači koje smo obeštetili nisu krivi jer je sporno sjeme bilo na sortnoj listi u vrijeme sjetve. Ubuduće ćemo uzorkovanje i analizu sjemena obavljati prije sjetve da se ne bi opet ponovila priča o zasijavanju GM-sjemena.

Past će u vodu priče o nikad goroj situaciji na selu

• Kako su seljaci ušli u jesensku sjetvu?
- Ušli su pod znatno povoljnijim uvjetima nego u ovogodišnju proljetnu sjetvu. Već nakon ljetošnje isplate pšenice, dva tjedna nakon žetve, stvorili smo uvjete da proizvođači krenu u nabavu repromaterijala. Dakle, kada je cijena bila dvadeset do trideset posto niža nego u trenutku sjetve. Nadalje, najveći broj poticaja isplaćen je prije jesenske sjetve. Kad je riječ o cijeni stoke, situacija je ove godine znatno bolja nego lani, jer se njezina otkupna cijena gotovo udvostručila. Ostanu li takve cijene još neko vrijeme, sve priče o jako teškoj ili nikad goroj situaciji na selu padaju u vodu.
Marinko Petković