ZAGREB – O zahtjevu za objavljivanjem tajnog kupoprodajnog ugovora između hrvatske vlade i Deutsche Telekoma (DT) o prodaji Hrvatskog telekoma (HT), sukobu interesa bivšeg ministra Rolanda Žuvanića koji traži dozvolu za drugu fiksnu mrežu, netransparentnom natječaju za trećeg mobilnog operatera te preskupim telefonskim razgovorima, razgovarali smo s Tončijem Tadićem, saborskim zastupnikom HSP-a.

• Zašto ni jedna vlada od 1998., kada je počela privatizacija HT-a, nije objavila kupoprodajni ugovor između hrvatske vlade i DT-a?
- Vjerojatno zbog kaznenih odredbi koje su unutar tog ugovora te ga čine poslovnom tajnom. Moram reći da je HSP četiri puta od 1998., kada je počela privatizacija Hrvatskih telekomunikacija, bezuspješno inzistirao na njegovu objavljivanju. No spomenutim ugovorom, iako ga je vjerojatno vidjelo samo desetak vladinih dužnosnika, a nitko iz Sabora, zabetonirana je telekomunikacijska i informatička sudbina Hrvatske na dulji niz godina, a na štetu svih građana.

• Kako bi Vlada trebala riješiti pitanja tajnog ugovora o prodaji HT-a?
- Jednostavno, da objavi ugovor, a ako to ne može, neka kaže zašto. Problem je što su ti mudraci u vladi, koji su prodavali telekomunikacije, znali za posljedice spomenutog ugovora na fiksnu i mobilnu telefoniju, i nisu ništa poduzimali nego su čekali da dođe njihovo vrijeme.
 

• Na što mislite?
- Riječ je o klasičnom sukobu interesa, koji se ne može isključiti u slučaju zatražene dozvole za drugu fiksnu mrežu odnosno natječaja za treću mobilnu mrežu. Znači da je nekolicina ljudi koja je imala pristup tajnom kupoprodajnom ugovoru u nemjerljivoj prednosti pred ostalim sudionicima na tržištu.
Vlada kupoprodajni ugovor neće objaviti jer zna što je u njemu. No, to nije normalno stanje, jer je poznat sadržaj Daytonskih ugovora ili onih sa Slovenijom, SCG, pa i vojni sporazum sa SAD-om, a nije onaj s Deutsche Telekomom. To našu zemlju stavlja u kolonijalni odnos prema spomenutoj tvrtki iz Njemačke, jer njezine nedodirljive ovlasti prelaze 51 posto kupljenih dionica HT-a.

• Kako stati na kraj sukobu interesa bivših državnih dužnosnika?
- Stalo bi se na kraj kada bi rok za sprječavanje sukoba interesa iznosio koliko i jedan mandat u vladi. Dakle, skoro četiri godine. U Kanadi, kao i u Japanu, taj je rok tri godine, a nešto slično je i u SAD-u. HSP-ov prijedlog zakona o sprječavanju sukoba interesa iz 2002. nikad nije proveden, Naprotiv, rok od godine je još i skraćen na šest mjeseci.

• Mislite li da zbog monopola u fiksnoj telefoniji i duopola na mobilnom tržištu potrošači plaćaju preskupe telefonske račune?
- To se može zaključiti jer Vlada ne reagira na poskupljenje telekomunikacijskih usluga, i jedini fiksni telefonski operater može raditi što hoće. Na primjer, Račanova kooalicijska vlada, u drugoj fazi privatizacije HT-a, prodala je 16 posto dionica, iako nije morala, upravo DT-u. Uz to, lani je grubo onemogućen ulazak tvrtki Divan na »otvoreno« telekomunikacijsko tržište. No, naivno je očekivati da će DT, koji je uložio 67 milijardi eura u novu generaciju mobilne telefonije i čija je vrijednost dionica pala 17 posto, ulagati u Hrvatsku. Profit se izvlači iz svih zemalja u tranziciji, pa tako i iz Hrvatske.

• Jeste li potpisali peticiju društva »Potrošač« za proširenje tužbe protiv T-HT-a i Vlade za povrat pretplaćenih telefonskih računa u posljednje tri godine?
- Još nisam, ali hoću čim mi se za to ukaže prilika. Telefonski računi su dvostruko veći no što bi trebali biti.

Lako je biti uspješan kad država jamči monopol

• Kako ocjenjujete ponavljanje natječaja za treću mobilnu mrežu?
- Nigdje na svijetu, osim u Hrvatskoj, ne bi bilo moguće da dva bivša djelatnika HT-a, od kojih je jedan bio i član Uprave, Vlada, uz potvrdu saborske većine, imenuje u Vijeće Hrvatske agencije za telekomunikacije. Predsjednik Vijeća to brani tvrdeći kako je normalno da jedan igrač prelazi iz jednog kluba u drugi, ali nije normalno da bivši igrač sada postane sudac, tj. član nezavisnog regulativnog tijela na tržištu koje odlučuje o koncesiji za trećeg mobilnog operatera. Bez obzira tko će dobiti koncesiju za treću mobilnu mrežu, imat će teže uvjete rada od postojećih operatera koji su već učetverostručili cijenu međusobnog povezivanja (interkonekcije).

• Kako bi se mogla rasplesti afera zbog ulaska trećeg mobilnog operatera na tržište?
- Treći mobilni operater treba Hrvatskoj jer postojeći duopol mobilnih operatera T-Mobile Hrvatska i VIPnet dnevno izvlači od građana po više milijuna eura. Riječ je o vrlo unosnom poslu i ne treba čuditi da se digla tolika buka. Za uloženih 200 milijuna eura, godišnje se može ubrati prihod od 250 milijuna eura. Tu leži razlog tolikog otpora postojećih operatera ulasku trećeg. No, lako je biti uspješan kada država jamči monopol na tržištu.
Marinko Petković