Objavljeni Registar branitelja zastarjeli je dokument iz 2006. u kojem su neki podaci prije objave namjerno izmijenjeni. Iskorištena je Rakarova adresa kako bi se okrivilo njega, ali i mene kao predsjednika. Mislim da iza svega stoji obavještajno podzemlje

Imate li kakve nove detalje iz istrage oko Registra. Izvještavaju li vas policija i tajne službe o istrazi koja treba utvrditi odakle su procurili podaci?

- Ne. Nema potrebe za tim. Neka policija najprije završi svoj posao. Ja se i dalje snažno zalažem za objavljivanje Registra, ali ne ‘na crno’, već sukladno zakonu koji bi odredio koji se podaci i pod kojim uvjetima mogu objaviti. Mislim da je to na neki način i izlaz iz ove male krize koja je nastala iz određenog revolta najvećeg dijela javnosti koja većinom podržava objavu Registra. Jedini način da se stvar riješi na zadovoljavajući način je da se donese propis koji bi to uredio. Kad je riječ o popisu koji je objavljen, ja sam protiv načina, a i protiv takvog popisa jer je zastario. To je verzija koja je procurila iz jednog od ministarstva… Podaci nisu potpuni ni ažurni i mogu unijeti ozbiljnu zabunu.

Znate li iz kojeg?

- Ne, ja to ne znam. To će utvrditi policija.

Rekli ste da je zapravo riječ o nekakvoj tražilici.

- Koliko sam informiran, to nije pravi popis jer se može ukucati ime i onda dobiti samo neke podatke. Prema onome što znam, riječ je o zastarjelom i izmijenjenom sadržaju.

Hoćete reći da ga je netko namjerno mijenjao prije nego što ga je objavio?

- Apsolutno. Postojeće informacije govore da su neki podaci skraćivani ili mijenjani. Nije, dakle, riječ o izvornom dokumentu kakav je bio u trenutku kada je nastao.

Mislite li da je ga je netko mijenjao jer je na taj način želio nekoga zaštititi i koga?

- To ne mogu reći jer ne znam. Navodno je reduciran sadržaj. Riječ je o dokumentu koji je nastao najkasnije 2006., a nakon toga je bilo puno promjena u pravom Registru. Prema tome, nevjerodostojan je i samo je kost koja je bačena javnosti za glodanje. A to nije dobro. Osim toga, namjerno je postavljen tako kao što je, da bi se zaštitio pravi identitet osobe koja ga je stavila na internet.

Hoćete reći da je netko namjerno koristio IP adresu Marka Rakara kako bi zaštitio sebe, a njega okrivio?

- Očito Rakara, a vjerojatno i mene. Ali je isto tako sve učinjeno i kako bi se posijao razdor između premijerke i predsjednika države. To je potpuno jasan cilj.

Tko stoji iza toga?

- Oni kojima nije u interesu da država normalno funkcionira.

Slažete li se s premijerkom koja tvrdi da je riječ o obavještajnom podzemlju?

- Da, slažem se. Samo mislim da je policija tražila na krivoj strani. Vidjet ćemo, neka završi istraga.

Jesu li onda te paraobavještajne strukture u MORH-u ili MUP-u?

- Ne mora to značiti, no vjerojatno ima nekih dodirnih točaka.

Dakle, vi apsolutno vjerujete Rakaru koji tvrdi da nema nikakve veze s objavom?

- Ja mu vjerujem, ali ako istraga pokaže drugačije, vidjet ćemo. No, nema nikakvog razloga da mu ne vjerujem.

Pojavila se čak i spekulacija da vi i Rakar, koji je vaš nesuđeni suradnik, stojite iza svega. Vi kao predsjednik ste u MORH-u nabavili podatke, a on ih je onda objavio?

- Ja nemam apsolutno nikakve veze s ovim, a vjerujem da nema ni Rakar.

Rakar je imao mogućnost odmah se obratiti predsjedniku države za pomoć?

- Da mi se bilo tko javio, pomogao bih mu kao što to i činim jer mi se deseci ljudi javljaju za pomoć. Evo, slobodno se i vi javite ako budete kao novinarka imali sličan problem. I vas ću uputiti nadležnom državnom tijelu.

Jeste li mu savjetovali da se obrati policiji i Saši Perkoviću?

- Preporučio sam mu da sagleda cijelu situaciju i da, ako smatra da je netko koristio njegove podatke, kontaktira policiju. Dao sam mu preporuku koju svaki građanin u takvoj situaciji može dobiti od mene. Svakodnevno mi se javljaju i ljudi koje ne poznajem, posebice putem maila. Osobno, a i cijeli moj ured stoji im na raspolaganju. Uostalom, smatram da mi je dužnost služiti građanima.

Jeste li se danas čuli s Rakarom i znate li što se događa, je li još pod istragom?

- Nisam se čuo s njim. Pretpostavljam da će istraga protiv njega biti završena. Policija treba pogledati sve što misli da treba. Neka završe postupak, pa ćemo vidjeti.

Ali krivite Vladu za curenje tih podataka?

- I sama Vlada kaže da su to podaci iz Ministarstva obrane ili Ministarstva branitelja.

Mislite li da Vlada snosi odgovornost za ovo na internetu jer je svojim protivljenjem da se objavi Registar stvorila bunt kod nekih ljudi koji su podatke objavili na ovakav način?

- O tome stalno i govorim. Zato bi bilo najbolje da se razumno i bez histerije sjedne za stol i vidi se koji bi to bio najbolji način objave Registra.

Ali premijerka je već javno rekla da unatoč svemu Vlada i dalje ostaje pri svome stavu da Registar ne treba objaviti?

- To je stav Vlade koji ne mogu promijeniti. Samo predlažem ono što bi bilo korektno i pametno učiniti u ovoj situaciji. Osim toga, mudri ljudi mijenjaju mišljenja, pa se nadam da će i u Vladi promijeniti mišljenje.

Imate li vi možda takvih najava iz Vlade?

- Ne. Ali još je rano za to, tek je prošao jedan dan.

A mislite li da možda i vi snosite dio odgovornosti za ovakvu objavu svojim stalnim inzistiranjem na tome da Registar bude javan?

- Kriv sam utoliko što zagovaram objavu. Ako je to moja krivnja, ja je vrlo rado i s ponosom prihvaćam. I dalje zagovaram objavu Registra, i to ću činiti cijeli svoj mandat, sve dok se to ne dogodi. S ovom Vladom ili nekom drugom. Podsjećam, Vlada je dugo odbijala i moj prijedlog da se u Ustav unese nezastarijevanje kaznenih djela u pretvorbi i privatizaciji, a sada upravo to predlaže. To je dobro, dobro je da su ljudi u Vladi spremni na razmišljanje o nekom problemu i na eventualnu promjenu stava.

Vi ste na neki način nadređeni ministru obrane Vukeliću, je li bilo kakvih razgovora oko njegove smjene s obzirom na to da sve vodi tome da su podaci došli iz MORH-a?

- Ne bih ulazio u odgovornost ministra obrane. Ne mogu to tvrditi jer je riječ o određenom dokumentu koji je možda otuđen i prije tri, četiri godine. Ne bi bilo u redu da ja sudim koji je ministar kriv.

A ne pokazuje li to da državna uprava, odnosno MORH ima jako loš sustav zaštite dokumenata?

- To pokazuje da sustav zaštite nije bio dobar u vrijeme kada je taj dokumet otuđen, a to je bilo najkasnije 2006. Mislim da je sada sustav mnogo bolji.

MORH tvrdi da nije bilo hakerskog upada?

- Pa i govorim o tome da je te podatke uzeo netko iz sustava. Marko Rakar nije imao pristup Ministarstvu.

Ali možda mu je podatke dao netko iz Ministarstva?

- U tom slučaju krivnja je u prvom redu na onome tko je to dao. Ali ne bih polazio od pretpostavke da je Rakar objavio Registar na internetu.

Na slučaju Marka Rakara potvrđujete svoj stav da je svatko nevin dok mu se ne dokaže suprotno, a zašto onda niste željeli primiti Tomislava Merčepa iako nije osuđen zbog ratnih zločina?

- Nisam ga primio zato jer njegov svjetonazor meni nije blizak, uostalom mislim da mogu slobodno odlučivati koga ću primiti.

Tomislav Merčep vam je poslao otvoreno pismo…

- Nisam ga vidio.

U kojem traži vašu javnu ispriku.

- Nemam se namjeru ispričavati kao što nemam nikakvu obvezu primati bilo koga.

Zašto vam je Tomislav Merčep sporan kada nije osuđen, a istodobno kao predsjednik jedne udruge zastupa dio branitelja?

- Mislim da je vama to jasno. Postoje neki repovi zbog kojih Merčep nije dio mog svjetonazora.

A je li točna njegova verzija događaja prema kojoj je pozvan na prijem kod vas s ostalim predsjednicima nacionalnih braniteljskih udruga, prošao je glavni ulaz…

- Pozvana je njegova udruga. Priznajem da je možda bilo malo šlampavosti u pripremi tog primanja za udruge.

Merčep tvrdi da ga je dočekao vaš savjetnik za branitelje Predrag Matić koji mu je rekao da prema vašoj izričitoj naredbi ne može biti na sastanku, već mora čekati u jednoj sobi.

- Ne znam gdje su oni otišli, ali točno je da sam se ja usprotivio tome da Merčep bude na prijemu.

Jeste li s ostalim udrugama razgovarali o objavi Registra i što su vam rekli?

- To nije bila nekakva konferencija, već više upoznavanje. Sa svima sam se pozdravio i razgovarao, neki su bili za, a neki protiv objave. Naravno, onima koji su protiv toga, nastojao sam pokazati koja bi bila korist od objave.

Što kažate na argumente onih koji su protiv kako bi objava mogla značiti neugodnosti za branitelje prilikom ulaska u Srbiju ili da bi se na osnovi javnog Registra mogle pisati haaške optužnice?

- To naprosto nije istina. Oni koji su pod sumnjom su i dalje pod sumnjom. Nadam se da je takvih jako malo jer su naši branitelji u ogromnoj većini časno branili Hrvatsku. A to jesu li na popisu ili ne, nema veze s mogućom kaznenom odgovornošću.

Često ističete da ste tijekom kampanje sretali mnoge branitelje koju su tražili objavu Registra, a kako onda tumačite to što se najveće udruge protive objavi?

- Nije točno. Udruge su podijeljene. Neke očito prate politiku Vlade koja ih financira. No, kada pogledate brojke, vidjet ćete da te udruge ne okupljaju većinu branitelja.

A mislite li da se možda ova afera oko Registra pojavila u pravom trenutku za Vladu kako bi u drugi plan pao radnički bunt koji se sprema, a krenuo je u srijedu iz Rijeke?

- Registar možda može na nekoj naslovnici zasjeniti radničke prosvjede, ali to neće umanjiti glavni problem u državi. Problem gospodarstva, gubitka radnih mjesta, urušavanja ekonomije je velik problem i tu žalosnu činjenicu neće promijeniti to što je danas na naslovnici Marko Rakar, a ne prosvjedi.

U Rijeci je bilo puno ljudi, najavljen je novi prosvjed za svibanj, ljudi su sve više nezadovoljni jer ne vide da Vlada ima rješenja. Može li nam se dogoditi Grčka?

- Sindikalno izražavanje protesta je legitimno i zakonito i uvijek je posljedica nekog lošeg stanja. Ne vjerujem da će nam se dogoditi nasilje kao u Grčkoj. Radnici koji protestiraju to čine s razlogom, a ne iz obijesti, nego što im je teško u životu jer gube svoja radna mjesta. Stoga je jako važno da svi skupa u državi shvatimo ozbiljnost situacije i da se radi na tome da bude bolje. Nema promjena preko noći, ali ljudi moraju vidjeti perspektivu. Zato očekujem malo kompleksnije gospodarske mjere kojima bi Vlada pokazala da ima viziju i kuda ide.

Nekoliko puta ste rekli: ne mogu ocjenjivati Vladine gospodarske mjere dok ih ne vidim sve. Do kada ćete čekati Vladu i hoćete li recimo i za pet mjeseci reći isto: još čekam da vidim sve mjere?

- Kroz svoj gospodarski savjet sugerirat ću ono što mislim da je dobro. Ipak, moramo biti jasni - predsjednik države može predlagati i kritizirati, ali ne može donijeti nikakve odluke umjesto Vlade.

Smatrate li da Vlada kasni s tim mjerama?

- Mislim da se kasni. Struka je pozitivno ocijenila ove dosadašnje mjere, ali istaknula da to nije dovoljno. Očekujem da Vlada s još većim intenzitetom radi na mjerama i da požuri s onima kompleksnijim.

Jeste li to rekli premijerki Jadranki Kosor i potpredsjedniku Ivanu Šukeru kada su bili kod vas prije desetak dana?

- Jesam i dobio sam od njih najave da će uskoro biti predložene nove mjere. Neki dan je i premijerka Kosor govorila da se pripremaju opsežnije mjere.

Biste li u slučaju da se radnički bunt pretvori u nešto slično seljačkim prosvjedima intervenirali kao što ste i tada?

- Uvijek. Moja je ustavna dužnost da radim na stabilnosti zemlje i da pokušam naći, zajedno s Vladom, koja je prva u pregovorima dok sam ja samo moderator, jednu bolju klimu nego što bi bila neka stihijska situacija. Kod seljačkih prosvjeda sam razgovorom uspio postići da dođe do nastavka razgovora s Vladom i da se nađe zajednički jezik.

Ali tada vas je Vlada zbog toga kritizirala?

- Znam što su moje ustavne dužnosti i moja ustavna prava i kad god osjetim da mogu pomoći kako bi se situacija smirila, pomoći ću. Možda je to bio trenutak kada je Vlada vodila računa o nekom svom prestižu i tome tko ima, a tko ne zasluge za to što su seljački prosvjedi na kraju mirno završili. Meni ta priča nije važna jer se ne natječem s Vladom na idućim izborima niti u tome tko je veća faca u državi.

Možda vas Vlada kritizira jer ste popularniji od premijerke?

- Vlada i predsjednik države su različiti ‘žanrovi’. Reći ću ovako: Vlada igra košarku, a ja rukomet i nismo jedan drugome konkurencija, već je uspjeh obiju strana zajednički. S velikim simpatijama gledam na svaki uspjeh Vlade.

Imali ste prvi sastanak svog Gospodarskog savjeta, jeste li čuli i neke konkretne prijedloge?

- Razgovarali smo više načelno jer ne možete očekivati da u samo dva sata budu doneseni konkretni zaključci. Odlučili smo da ćemo se na jednoj od sljedećih sjednica fokusirati samo na jedan od problema, recimo nelikvidnost. Mi ne možemo zamijeniti Vladu, niti imamo tu ambiciju, ali davati dobar input, dapače.

Da li se ono što ste čuli od Savjeta poklapa s vašim stavovima?

- Apsolutno se slažemo kako je važno funkcioniranje pravne države jer pravna nesigurnost stvara antiinvesticijsku klimu. Zajedničko je mišljenje da gospodarski rast koji je temeljen na državnim investicijama nije moguć jer država nema novca i stoga treba naći novu akumulaciju sredstava, a to je vjerojatno jedino moguće sa stranim invsticijama. Stoga treba osigurati što lakše investiranje, a ne da i dalje otežavamo stranim investitorima traženjem viza, mnoštvom papira, duljinom postupaka…

Bili ste u Podravci, što kažete na cijelu situaciju?

- Kao prvo, pravosuđe mora obaviti svoj posao do kraja. Ako postoji odgovornost bilo čija, do koje god razine išla, mora se utvrditi odgovornost za situaciju u kojoj se našla Podravka. Važno je da pri tome ne učinimo nepravdu i ne destruiramo nacionalni i europski brend. Podravka to jest i treba je sačuvati, sačuvati proizvodnju i radna mjesta. Ja vjerujem u dobru budućnost Podravke.

Bi li bilo dobro da država proda svoj udio u Podravki?

- To je manje bitno od toga da se onaj tko ima dionice u Podravki ili negdje drugdje, ne koristi njima na politikantski način. U načelu, država nije dobar gospodarstvenik, ali, principijelno govoreći, za tvrtku bi moralo biti svejedno tko joj je dioničar. Tvrtka mora funkcionirati bez obzira na to ima li država 5, 10 ili 25 posto. Problem je bio što su se isprepletali politički odnosi s gospodarstvom.

A što kažete na najnovije otkriće da je navodno Miroslav Kutle vlasnik deset posto dionica Podravke. Je li to za Podravku također nebitno ako je on dioničar?

- Nemam o tome informaciju. Vrlo načelno: kad kažem da je svejedno tko je dioničar, pretpostavljam da je uvijek riječ o ‘čistom’ novcu koji nema veze s kriminalom i pranjem novca.

Idući tjedan opet imate susret s Borisom Tadićem?

- Točno, imamo trilateralni sastanak koji organizira mađarski predsjednik Laszlo Sólyom, a koji je posebno zainteresiran za ekologiju i manjine. Sastanak će biti na tromeđi nacionalnih parkova. Istina, mađarski kolega je očito imao dobru namjeru da spoji mene i predsjednika Tadića, ali smo mi to i prije sami učinili. No, ja se veselim tom susretu i zahvalan sam mađarskom predsjedniku za još jednu priliku za razgovor.

Prvi vaš susret s Tadićem izazvao je velik interes, odnosno vaše slaganje kako bi bilo bolje da se pitanja iz tužbi za genocid rješavaju izvansudskom nagodbom. Bi li to dovelo u pitanje isplatu ratne štete?

- Tom tužbom se ionako ne može riješiti pitanje ratne štete. Nema uopće pravnog mehanizma za ratnu štetu. Jedino kada bi se dvije države dogovorile na međunarodnom sudu pravde o tom pitanju. Jedino kada bismo dokazali genocid, onda bismo mogli dobiti štetu, ali samo za genocid. Priče o silnim milijardama su neutemeljene. Hrvatska sigurno tužbom za genocid neće dobiti cijelu ratnu štetu. Mislim da je jedan od problema koje imamo dezinformiranost javnosti o pojedinim pitanjima, pa i o ratnoj šteti.

Osim toga, veliko je i pitanje kada će se donijeti presuda i kako će izgledati. Kod nas se uvijek i bezrezervno polazi od teze kako smo sigurni u dobitak spora. Presuda o Srebrebnici nalaže oprez. Hrvatska je bila žrtva brojnih i teških zločina, ali je pitanje hoće li ih sud kvalificirati kao genocid. Puno brže i jednostavnije se ciljevi mogu ostvariti razgovorima. Ali ponavljam, povlačanje tužbe je stvar Vlade koja ju je podigla i ona o tome odlučuje. Vlada će procijeniti jesu li ciljevi koji su se željeli postići tužbom ostvareni ili ne.

Tadić vas je pozvao da dođete u Beograd, jeste li prihvatili poziv?

- Načelno da, još moramo dogovoriti točan datum. Zasad je poznato jedino da će sigurno biti prije ljeta.

Na polju vanjske politike čeka vas i razrješenje 20-ak veleposlanika kojima je istekao mandat. Kada ćete to rješevati?

- Kada dođe na dnevni red.

Kada će to biti?

- Vjerojatno vrlo skoro. Čekam prijedloge Vlade i razgovore o tome. Dosad nije bilo nikakvih razgovora o veleposlanicima.

Imate li vi neke svoje prijedloge, odnosno kandidate?

- Nemam.

Ministarstvo vanjskih poslova se dosta hvali kako su nam 80 posto diplomatske mreže karijerni diplomati, hoćete li i vi tražiti da veleposlanici budu karijerni diplomati?

- Karijerni diplomati su oni koji su stasali u diplomaciji i s nižih mjesta se uspinjali do veleposlaničkih. No, kod nas je problem što je i kod karijernih diplomata bilo neprilika i problema. S druge strane, bilo je sjajnih diplomata s političkim imenovanjem. Sjetimo se samo gospodina Ive Škrabala, sadašnjeg ministra Ivana Šimonovića i mnogih drugih. Meni će biti najvažnija nečija stručnost i moralnost ili, kako bi rekli, lik i djelo.

Ministar Darko Milinović je nedavno izjavio da podržavate Zakon o umjetnoj oplodnji. Je li to točno?

- Točno je da ne podržavam neke odredbe zakona koje se odnose na zabranu zamrzavanja zametaka i tu sam za liberalniji pristup. Nisam stručnjak u tom području poput ministra koji je liječnik, no slušam ono što govore drugi stručnjaci. Uz to, doslovno dobivam stotine pisama ljudi koji su nezadovoljni zbog zabrane zamrzavanja zametaka, a mnogi i odlaze u inozemstvo radi oplodnje. Ako bi se makar jedno dijete više rodilo metodom zamrzavanja zametka, podržavam je.

Udruga Roda najavila je da će tražiti od vas da kao predsjednik podnesete ustavnu tužbu zbog tog Zakona?

- Ja sam kao zastupnik pisao ustavnu tužbu koju je uputio SDP. Na Ustavnom sudu, dakle, već postoji takav prijedlog i nema potrebe da ga ja kao predsjednik upućujem.

A što kažete na optužbe za korupciju koje se sve više vežu uz dužnosnike SDP-a? Ova posljednja vezana uz Daimler dolazi s američkog suda.

- Na to imam samo jedna odgovor - uopće nije bitno tko je i iz koje stranke, svaka afera se mora raščistiti i ako se utvrdi korupcija, krivci se moraju kazniti.

SDP se prije branio da su prijave protiv njih posljedica naloga HDZ-ove Vlade policiji i USKOK-u da se one podižu kako bi se stvorila ravnoteža s prijavama protiv HDZ-ovaca. Mislite li vi tako?

- Vidjet ćemo, uvijek je konačni rezultat kriterij. Neke prijave protiv SDP-ovih dužnosnika, recimo Tonina Picule, već su odbačene. Bitno je kakva je odluka DORH-a i na kraju suda.

Koliko često kontaktirate s predsjednikom SDP-a Zoranom Milanovićem.

- Ne prečesto.

Češće nego s premijerkom?

- Ne. Češće se čujem i viđam s premijerkom jer je to po prirodi stvari tako. Ali, sa Zoranom sam prijatelj i to ću ostati.

Silno se trudite stalno isticati kako s Vladom želite zadržati korektnu suradnju. Jeste li zato stali u obranu premijerke oko načina na koji je stekla stan?

- Mislim da sam tu bio realan. Jadranka Kosor nije generirala taj slučaj istjerivanja iz stana, kakvih je, na žalost, bilo jako puno u Hrvatskoj.

Ti su slučajevi sramota za Hrvatsku, ali ih se ne može osobno pripisati premijerki.

Vjerujete li DORH-u kad kaže da je do stana došla na zakonit način?

- Nemam razloga ne vjerovati.

Mislite li da je moralno kriva?

- Mislim da je moralno kriv cijeli naš sustav i politika koji su znali zažmiriti čak i na neke zločine i na ovakva nasilja. Tjerani su ne samo Srbi nego i Hrvati. Želim otvoriti pitanje svih tih ljudi koji su istjerani iz svojih stanova. Uvjeren sam da ću imati potporu Vlade i Sabora.

Na koji način im se može pomoći - vratiti stanove, dati novac?

- Uvijek ima načina. Treba razmotriti koja im je vrsta nepravde učinjena i pronaći neki oblik satisfakcije. Ako ekonomske mogućnosti države nisu dobre, onda čak i jedno ljudsko ‘oprosti’ znači jako puno.

Premijerka je najavila tužbu protiv Aleksandra Stankovića zbog skeča s Pilselom. Biste li vi ikada tužili novinara?

- Ja osobno ne bih, iako znam biti ljut na novinare. No, to je osobni odabir.

Nekadašnji kanadski veleposlanik Bisset iznio je stav da bi se Hrvatska prije ulaska u EU trebala ispričati za zločine NDH. Što mislite o tome?

- Hrvatska se ispričala svojom antifašističkom borbom. Moj otac je bio partizan i dio te borbe te nemam potrebe ispričavati se. Osim toga, Hrvatska je i u svom Ustavu rekla što je, da baštini antifašizam i narodnooslobodilačku borbu, ne NDH. Jako je važno da poštujemo žrtve zločina koji su učinjeni u ime NDH. Zato sam već na početku mandata bio u Jasenovcu i ići ću opet. I ne samo samo tamo nego i na druga mjesta. Te žrtve imaju moj apsolutni pijetet, a antifašizam moje najdublje poštovanje. Jasno, pijetet zaslužuju i druge žrtve, bez obzira na to pod kojom su zastavom pale. Ali, politički, našu zahvalnost dugujemo antifašizmu.

Pojavila se i priča da po cijele dane ništa ne radite, nego da samo svirate klavir u svom uredu?

- Vi se očito referirate na jedan članak u novinama koji, pretpostavljam, nije htio reći da zaista sviram cijeli dan, već je novinarka željela kritizirati neke aspekte rada u Uredu. To je njezino pravo. Ipak, istina je da radim iznimno puno i da u Uredu znam ostati i do kasno u noć. Uostalom, vidite li negdje ovdje klavir? Ma ne sviram. Jednom sam u prizemlju u dvorani za primanja zasvirao kada je bila proslava Dana žena. U uredu imamo i jednu mlađu djelatnicu koja vrlo dobro svira. Odsvirali smo po jednu točku. Inače, možda će ovdje biti i više svirke. Obećao sam akciju ‘s predsjednikom na koncert’. Pozvat ću glazbenike da mi se pridruže u ostvarivanju nekog općekorisnog cilja. Evo, prva je akcija nabava klavira za kazalište u Šibeniku. Planiram i akciju pomoći za djecu oboljelu od rijetkih bolesti.

Autor: Suzana Barilar