Nakon dva javna predstavljanja nastavka reforme zdravstva, koja se bavi novim ustrojem bolnica i izmjenama u dopunskom zdravstvenom osiguranju, podrške i kritike očekivane su reakcije kao i nakon predstavljanja na početku reforme, prije otprilike godinu dana. O tome razgovaramo s predlagačem Darkom Milinovićem, potpredsjednikom Vlade i ministrom zdravstva i socijalne skrbi koji na predstavljanju nije otvarao javnu raspravu, ali je pozvao sve koji imaju konstruktivne sugestije da ih predlože. Koje je i od koga dosad prihvatio?

- Ne opstruiram javnu raspravu. Sjetite se da sam prvu fazu reforme predstavio pred više od 10.000 ljudi, da sam imao stotinjak izlaganja na radiju i TV, niz sastanaka s komorama i stručnim društvima, da sam prihvatio i dobar dio primjedaba sindikata i onda oporbenog KoHOM-a, dakako, nakon što su počeli i poštivati zakon i naplaćivati participaciju.

• Nije li sve gotovo sa slanjem izmjena i dopuna zakona u Hrvatski sabor?
- Ne, sjetite se da je Vlada 23. prosinca prošle godine donijela uredbu sa zakonskom snagom jer Sabor nije zasjedao, nakon što su sindikati tražili dodatna objašnjenja i zaštitu medicinskih sestara u sklopu koncesioniranja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Nakon rasprave prihvatili smo sve primjedbe. Ni u nastavku reforme ništa ne skrivam od hrvatske javnosti. Najprije sam ga predstavio u Ministarstvu gdje je bila i premijerka, zatim u Hypo-centru za stručnu javnost i na kraju na Gospodarsko-socijalnom vijeću. Sindikati su tu izrazili jaku podršku prijedlogu, jer ugradili smo sve što su tražili, ali su nakon toga odlučili biti »konstruktivno suzdržani«.
Jer, traže dva čitanja. Žao mi je zato što sadašnja situacija ne trpi odgađanje još dva-tri mjeseca.
 

• Jesu li vas podržali ostali zainteresirani?
- Imam podršku četiriju komora za promjenu mreže zdravstvenih ustanova, a nadam se uskoro i Liječničke, odnosno, općem konsenzusu struke, zavoda za javno zdravstvo i za zdravstveno osiguranje te svih sedam komora. Nije obvezujuće, ali bio bih time sretan i ponosan.

• Kritičari smatraju da se novim mjerama trebalo uzeti bogatima, oporezovati im ekstra profite, dividende... Tvrde i da je prihodovni cenzus, otprilike 1500 po članu obitelji do 1900 kuna za samce, prenizak.
- Prihodovnim cenzusom treba štititi socijalno ugrožene, a postojeći je star nekoliko godina. Nismo ga dirali, a hoće li ga se podizati, ovisi o mogućem preusmjeravanju sredstava u gospodarstvu.

• S reorganizacijom zagrebačkog zdravstva dobit će se oko 318 milijuna kuna godišnje. Nije li to mala korist u odnosu na oko 28 milijardi ukupnih sredstava za zdravstvo? Osim toga, ne stiže li novac od budućih dopunskih osiguranika prekasno - tek kad im dogodine isteknu važeće državne police osiguranja, da bi se pomoglo gospodarstvu?
- U pravu ste, ali u zdravstvu se planira za idućih nekoliko godina, a osim toga imajte na umu da smo prošle godine uštedjeli milijardu kuna na samo dvije stavke - na lijekovima i bolovanjima. Planirane uštede s novim mjerama čine se pojedinačno malenima, ali s uštedom samo spomenutih 318 milijuna kuna, primjerice kninsku bolnicu možemo financirati sljedećih 10 godina. Moramo racionalizirati na svim razinama, makar samo i za milijun kuna, jer to na sto mjesta znači puno.

• Je li nastavak zdravstvene reforme upravo sada potaknut mjerama premijerke Jadranke Kosor i bi li one bile upravo takve da nije recesije?
- Sigurno bismo nastavili s reformom, jer je to kontinuirani proces. Sve smo te mjere već predvidjeli, lako je provjeriti, na početku reforme kad su predstavljeni ciljevi koje moram ispuniti do kraja mandata, dakle, za još otprilike godinu i pol. Među njih 15 je i kategorizacija i akreditacija bolnica, koncesioniranje, novi ugovori s farmaceutskom industrijom, itd., sve što sada radimo. Jedan od ciljeva bio je i da zdravstvom u iduće dvije godine nećemo dodatno opterećivati državni proračun.

• Pojedini ravnatelji zagrebačkih bolnica nezadovoljni su najavljenim spajanjima. Hoćete li od nekih odustati?
- Ne odustajem, ali dopuštam promjene ako me se uvjeri da bi drugačije bilo bolje za pacijente. No, udruge pacijenata podržale su prijedloge. Nezadovoljni su ondje gdje imaju osobnih interesa da ostane po starom. Preduhitrit ću vaše pitanje, pa ću reći da se radi o objedinjavanju dječjih bolnica.
Prvo krećemo u objedinjavanje državnih bolnica jer je to imovinsko-pravno lakše provedivo, a zasebno u okrupnjavanje bolnica u vlasništvu Zagreba. Trenutačno bi objedinjavanje državne dječje bolnice u Klaićevoj i one gradske na Srebrnjaku značilo da bi se ili država ili grad trebali odreći svojih osnivačkih prava što bi trajalo najmanje šest mjeseci do godinu dana. Dr. Nogalo, ravnatelj Specijalne bolnice za plućne bolesti na Srebrnjaku koji je protiv objedinjavanja, puno je puta prekršio zakon: bez suglasnosti Ministarstva zaposlio je liječnike, razvija nove djelatnosti za koje nema certifikat, dječju reumatologiju. Uzeo je dva liječnika iz Klaićeve s kojima su došli i njihovi pacijenti, a sad se događa da onima izvan Zagreba naplaćuju lijekove. Je li potrebno razvijati dječju reumatologiju na dva mjesta u Zagrebu na kilometar-dva udaljenosti? Sada zbog neodgovornog ponašanja jednog ravnatelja nemate dovoljno specijalista ni u jednoj od tih bolnica.

• Jeste li dobili stav gradskih vlasti o reorganizaciji bolnica?
- Dr. Zvonimir Šostar, pročelnik Gradskog ureda za zdravstvo, nije se pojavio ni na jednoj od triju prezentacija na koje je bio pozvan, ali su mu vrata Ministarstva i dalje širom otvorena. Ja ću svejedno donijeti novu mrežu u kojoj će biti pet državnih i jedna gradska bolnica koje će financirati država.

• Je li opravdan strah pacijenta da će po novome hodati od bolnice do bolnice u potrazi za nekom uslugom?
- Ne, naprotiv, jer s novom organizacijom bit će manje hodanja, a svejedno mu je je li u zgradi ravnatelj ili samo predstojnik ili voditelj odjela. To je problem onima koji svoje interese pretpostavljaju stručno-medicinskima. Na budućim je ravnateljima, koji će se birati prema programima koje će ponuditi, da organiziraju rad na što povoljniji način za pacijente. Tada će, primjerice, u hitnoj službi sudjelovati i oko 550 djelatnika Klinike za tumore, a prevelikog će se tereta osloboditi u KB-u Sestara milosrdnica. Sadašnja organizacija djelomice na umjetan način stvara dojam nedostatka liječnika.

• Što je, ako ne nedostatak medicinskog osoblja, kad primjerice na dvadesetak bolesnika u intenzivnoj skrbi dežura samo jedna noćna sestra?
- Točno to, ali je on još izraženiji u sadašnjoj organizaciji. Nova sigurno smanjuje opterećenja i liječnika i sestara, iako su tu potrebna i druga rješenja.

• S objedinjavanjem bolnica objedinjavaju im se i proračuni, a dugovi ostaju.
- Zadnjih godinu i pol bolnice ne gomilaju nove dugove i mi smo jedina zemlja u kojoj bolnički dugovi ne rastu...

• Na temelju čega tvrdite da imamo najstabilniji zdravstveni sustav u Europi?
- Na temelju pokazatelja. Možda nije uputno spominjati zemlje, ali, eto, Slovenija je lani nagomilala 330 milijuna eura duga, ove godine još 50 milijuna, a gomilaju ga i mnoge druge zemlje. Mi ga smanjujemo. To govorimo kako bi se shvatilo da bolnice ne objedinjujemo radi pokrivanja nečijih dugova. Primjerice, Vinogradsku, dječju i Tumore, jer svi oni stabilno posluju.

• Kad će na red doći i racionalizacija bolnica u ostalim dijelovima Hrvatske?
- Nema razloga da za stol odmah ne sjednu župani susjednih županija i dogovore se, u suradnji s bolnicama, o objedinjenoj javnoj nabavi i tako uštede 10 do 15 posto planiranog novca. Sad u 15 županija imamo po jednu akutnu bolnicu, a na područjima posebne državne skrbi, o bolnicama u Kninu, Lipiku, Pakracu i Vukovaru Hrvatska mora skrbiti imajući na umu i njihovu ponosnu ulogu u Domovinskom ratu. Neki kritiziraju nerentabilnost kninske bolnice, jer da se pola Kninjana liječi u drugim gradovima. No ona pokriva 95 posto slučajeva za koje je nadležna kao opća bolnica. Jasno je da će netko ako mora operirati srce, ili kuk ili karcinom pluća, ići u veće centre. Uostalom, kninska bolnica nedavno je dobila certifikat HACCAP, što je također garancija kvalitete pruženih usluga.

• Kako će na status bolnica utjecati kategorizacija i akreditacija za koju ste elemente najavili polovicom srpnja? Hoće li biti zatvaranja bolnica koje neće zadovoljiti kriterije?
- Dva su bitna dokumenta, a čeka ih se 20 godina, registar opreme i registar kategorizacije i akreditacije. To znači da ćemo u neku bolnicu ulagati više, u neku manje. Kategorizacija znači, recimo za kninsku, da ima samo četiri osnovne djelatnosti i druge ne razvijamo; ona na Srebrnjaku neće moći razvijati djelatnosti po želji već prema odobrenom certifikatu, itd. Mogu postati i centri izvrsnosti kao, primjerice, Petrova koja je svjetski poznata za medicinsku oplodnju, u sklopu KBC-a.
Klaićeva, također, može postati centar, to više što će u sklopu Vinogradske imati više mogućnosti za znanstveni rad i istraživanja.

• Što je istina, propast ili revitalizacija domova zdravlja, kad je u pitanju koncesioniranje primarne zdravstvene zaštite?
- U Zagrebu se 23 liječnika iz zakupa vraća u dom zdravlja. Financijski će zagrebački domovi k tome ojačati za 14 milijuna kuna godišnje, a ukupno domovi zdravlja novim sustavom financiranja dobit će 55 milijuna kuna godišnje ako otprilike sličan broj timova ostane u javnom sektoru i koncesijama kao sada. Reforma primarne zdravstvene zaštite je također daljnja decentralizacija sustava, te županije dobivaju mehanizme i punu odgovornost za organizaciju primarne zdravstvene zaštite na svom području.
Za domove zdravlja, što se tiče organizacije zdravstvene službe, potpuno je nebitno je li liječnik zaposlenik doma ili koncesionar. Potpuno istu odgovornost prema domu u pogledu funkcioniranja zdravstvene zaštite na primarnoj razini imaju i koncesionari i liječnici zaposleni u domu zdravlja. Mehanizam kojim se to osigurava je ugovor domova zdravlja s koncesionarom za provođenje zdravstvene zaštite na primarnoj razini, a za zaposlenike domova zdravlja to je ugovor o radu. To govori o jačanju uloge doma zdravlja i zaštiti javnog zdravstva, a ne propadanju.

• Kako to da onda raste omjer pregleda u specijalističkim ordinacijama nasuprot primarnoj praksi? Sada na jedan u primarnoj medicini dolazi 1,8 u specijalističkoj.
- To moramo analizirati. No, uvođenjem trajnog recepta od šest mjeseci smanjuje se broj usluga u primarnoj. S informatizacijom, elektroničkim uputnicama i receptima bit će ih i manje. Ubuduće i specijalist može propisati terapiju po koju idete izravno u ljekarnu, a ne svome doktoru u primarnoj. Dakle, netočno je tvrditi da je manje posjeta doktoru zbog - plaćanja participacije.

• Očekujete li od ministra Ivana Šukera, jer najavili ste da ćete se s njime dogovoriti, da otpiše dugove HZZO-a od oko 2,1 milijardu kuna?
- Dospjeli je dug oko 800 milijuna, a otpisat ga neće nitko. Slijedi eventualni rebalans do polovice srpnja gdje ćemo uložiti dodatne napore da se smanji taj dug. Lani je prva godina unazad njih 20 da nije bilo sanacije HZZO-a što je velik uspjeh, a tako će biti i ove uz nadu da ćemo godinu završiti s nulom duga.

• Sa zanimanjem se očekuje i novi pravilnik o radu liječnika izvan bolnice. Je li opravdan zaključak da se tako zadire u radna prava liječnika?
- Nikomu se ništa ne brani ako ispunjava svoje radne obaveze u bolnici. Tko je vrijedan u državi, može dodatno i kod privatnika. No, treba skinuti famu o potplaćenosti liječnika kod nas kao argument da se zbog toga mora dodatno raditi. Možda nije popularno reći, ali liječnici su potplaćeni za napor, odgovornost i obrazovanje, ali u okviru Hrvatske imaju relativno visoke plaće. Dok sam bio ravnatelj u Gospiću, s četiri do pet dežurstava imao sam višu plaću nego sad kao potpredsjednik Vlade.

• Imate li pokazatelje o broju privatnih ordinacija koje se navodno naveliko otvaraju i zbog budućih ograničenja rada uz redoviti posao?
- Nemam, ali privatne poliklinike, među kojima HZZO ima ugovore s njih 90, ubuduće neće moći naplatiti što nisu radile. Neka se nitko ne nađe prozvanim, ali moglo se isposlovati da se lažiraju uputnice i onda fakturiraju državi. Stoga ubuduće na pregled privatnicima mogu samo pacijenti s nacionalne liste čekanja koja se radi u Ministarstvu. Ujedno smo dobili niže cijene, pa će se s istim napraviti više MR-a i CT-a. Nisam protiv razvoja privatnog sektora, ali moramo imati nadzor nad trošenjem državnih sredstava.

• Na početku reforme rekli ste da ćete je smatrati uspješnom kad uspijete smanjiti izdvajanja.
- Na početku mog mandata rast BDP-a bio je tri posto. U međuvremenu došlo je do recesije i pa smo rebalansom rasporedili 1,2 milijarde kuna. Unutarnji rebalans napravili smo za dodatnih oko 800 milijuna kuna zbog pandemijske gripe, socijalnih naknada, besplatnih udžbenika, te povećanja osnovice za socijalne naknade sa 400 na 500 kuna, čime nismo dodatno opteretili proračun. Bez recesije i uz gospodarski rast kakav bismo imali, sad bismo u sustavu imali oko tri milijarde kuna više, što znači dva do tri posto smanjenja doprinosa!

• Hoćete li Svjetskoj banci naplatiti autorska prava na svoj projekt reforme zdravstva koji je navodno kopirala?
- Svakako, šalim se, ali na prvoj prezentaciji reforme zdravstvenog sustava Svjetskoj banci, njihovi predstavnici na kraju su izrazili bojazan da je nećemo uspjeti provesti. Ipak smo uspjeli i to u teškoj godini krize. Sad dovode stručnjake iz četiri, pet europskih zemalja, primjerice Mađarske, Poljske, Srbije, Bugarske, Rumunjske, i pokazuju im efekte naše reforme kao dobar primjer. I naši stručnjaci savjetuju vlade drugih zemalja, poput BiH, Makedonije i Crne Gore.

• Imate li koju lijepu vijest za budućnost?
- Krajem svibnja predstavit ćemo projekt informatizacije sustava. Dosad je već izdano oko 7000 elektroničkih recepata u dvjema županijama, a postupno će se uvoditi i u ostale. Do kraja godine više neće biti papirnatih uputnica i recepata. Doktori i sestre imat će više vremena za pacijente.

Biserka Lovrić